Posttraumatski stresni poremećaj
Iako opis kliničke slike PTSP-a seže u daleku povijest, u službene klasifikacije MKB-a (Međunarodna klasifikacija bolesti Svjetske zdravstvene organizacije) i DSM-a (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje) uvodi se tek 1980. i 1992. godine. Hrvatska je odmah prihvatila obje svjetske klasifikacije i obje su prevedene na hrvatski jezik. Kako i samo ime kaže posttraumatski stresni poremećaj je poremećaj, a ne bolest, poremećaj koji ima prediktivnu validnost a ne strukturnu, i samim tim je jasno da u dijagnosticiranju postoje samo subjektivni parametri. To uvelike otežava postupak dijagnosticiranja, posebno u situacijama kada je dijagnoza PTSP-a povezana s rentnim motivima. Pravovremena i adekvatna terapija kod velike većine oboljelih dovodi do poboljšanja, pa čak i izlječenja.
Ključne riječi:
dijagnoza; patofiziologija; posttraumatski stresni poremećaj, rat
OGLAS







