Prednosti i nedostaci probira malignoma pluća kompjutoriziranom tomografijom
OGLAS
|
Unatoč značajno smanjenoj prevalenciji pušenja u općoj populaciji, što je rezultiralo smanjenom smrtnošću od karcinoma pluća za čak 32% u razdoblju između 1975. i 2000., karcinom pluća je i dalje vodeći uzrok smrti od malignih bolesti. Američka grupacija za prevenciju (USPSTF – U. S. Preventive Services Task Force) provela je istraživanje koje je za svrhu imalo utvrditi najučinkovitiji način probira karcinoma pluća koristeći pet različito razvijenih mikrosimulacijskih modela kalibrirana na dvije najveće randomizirane kliničke studije probira karcinoma pluća. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu „Annals of Internal Medicine“ od 26. ožujka 2014. Autori studije su uspjehom probira smatrali izbjegnutu smrt od malignoma pluća te dobivene godine života, dok su se nedostacima probira smatrali ponavljani CT pregledi, lažno pozitivni rezultati, „predijagnosticirani“ slučajevi malignoma pluća te smrti uzrokovane zračenjem. U konačnici su rezultati pokazali kako je najučinkovitija strategija probira karcinoma pluća godišnji CT pregled pluća za svaku osobu između 55 i 80 godina koja iza sebe ima 30 godina pušačkog staža, odnosno za svakog bivšeg pušača kod kojeg je prošlo manje od 15 godina od prestanka pušenja. Takav bi model probira rezultirao time što bi 50% slučajeva karcinoma pluća bilo detektirano u ranom stadiju, mortalitet od karcinoma pluća bi se smanjio za 14%, a istovremeno bi bilo provedeno 25% manje pregleda probira onih koji ne odgovaraju kriterijima za probir. Za kohortu od 100.000 ispitanika to bi značilo 497 smrti od karcinoma pluća manje te 5250 dobivenih godina života. Nedostaci strategije bili bi 67.550 lažno pozitivnih rezultata, 910 biopsija ili operativnih zahvata za dobroćudne lezije i 190 „predijagnosticiranih“ karcinoma pluća. |
Pokazalo se kako je najučinkovitija strategija probira karcinoma pluća godišnji CT pregled pluća osoba iz rizičnih skupina |
OGLASI
