Medicinski časopisi: stalna samo mijena jest – MICC 2023.

---

U organizaciji Središnje medicinske knjižnice, uz potporu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ugledne tvrtke Wolters Kluwer/Ovid od 2005. godine održava se konferencija o medicinskim informacijama „Medical Information Conference Croatia“ (MICC). MICC okuplja korisnike medicinskih informacija, medicinske knjižničare i zainteresiranu javnost. Pozvani predavači, hrvatski stručnjaci s područja medicine, knjižničari te inozemni predavači tražili su odgovore na ključna pitanja koja se tiču informacijske potpore medicinskoj znanosti i praksi. Kvalitetu skupa, osim brojnih sudionika, prepoznala je i Hrvatska liječnička komora pa je MICC uključen u popis stručnih skupova koji se boduju u procesu trajne stručne izobrazbe liječnika.

MICC konferencija održana je 6. lipnja 2023., a predstavljeni su trendovi u znanstvenoj komunikaciji, s naglaskom na izazove u izdavaštvu znanstvenih medicinskih časopisa. Problematizirani su pojedini trendovi, uključujući objavljivanje rukopisa na preprint servisima, mogućnosti, ali i opasnosti umjetne inteligencije za znanstvena istraživanja, pitanja vezana uz otvorenu znanost i sl. Važno je istaknuti da je MICC okupio oko 150 sudionika, dijelom uživo na Medicinskom fakultetu, a dijelom putem YouTubea, a zabilježeno je više od 200 pregleda snimke konferencije.

Medicinski časopisi na putu promjena

Uvodno izlaganje „Medicinski časopisi – stalna samo mijena jest“ održala je prof. dr. sc. Svjetlana Kalanj Bognar te ponudila pregled tematike iz perspektive urednice medicinskog časopisa. U izlaganju je otvorila temeljna pitanja današnje znanstvene produkcije: ima li previše medicinskih časopisa, trebaju li se svojim sadržajima približiti javnosti, koliki je stvarni utjecaj medicinskih časopisa na znanost i struku te koja je uloga urednika časopisa? Govoreći o ulozi znanstvenog časopisa, posebno je ukazala na važnost časopisa za širenje informacija, ali i kao platforme za raspravu o novim idejama među znanstvenicima. Unutar znanstvene zajednice sve se više govori o promjeni procjene kvalitete znanstvenog rada, dovodeći u pitanje dostatnost bibliometrijskih pokazatelja u procjeni kvalitete znanstvene produkcije. Budućnost znanstvenog izdavaštva vidi u razvoju različitih modela Open Accessa, kao i razvoju platformi s preprint radovima. Govoreći o poziciji neprofitnih časopisa, ukazala je na potrebu očuvanja autonomije i neprofitnog modela poslovanja. Budućnost malih akademskih časopisa ovisi o međunarodnoj vidljivosti i o kvaliteti objavljenih radova.

U izlaganju „Etičnost znanstvenog izvješćivanja u medicinskim časopisima“ prof. dr. sc. Lada Zibar ukazala je na potrebu poštivanja etičkih načela i pravila od autora, urednika, izdavača kao i akademskih i istraživačkih ustanova. U znanosti je jasno postavljena uloga znanstvenika tijekom istraživanja, kao i uloga znanstvenika/autora u pripremi znanstvenog izvješća. Znanstvena zloupotreba u istraživanjima uključuje krivotvorenje istraživačkih podataka, namjerno neotkrivanje različitih aktivnosti unutar istraživačkog procesa, plagiranje i sl. Znanstveno nepoštenje i prijevara u znanosti oblici su ponašanja nespojivi s liječničkom etikom i podliježu sankcijama.

U izlaganju „Vrijeme informacijskog preopterećenja – mjesto i uloga alternativnih oblika sažetaka znanstvenih publikacija“ doc. dr. sc. Mario Šekerija predstavio je alternativne oblike sažetaka s osvrtom na infografiku i videosažetke.

Novi alati i nove mogućnosti

Josip Jukić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, u izlaganju „Prilike i opasnosti generativne umjetne inteligencije za znanstvene istraživače“ govorio je o razvoju i funkcionalnosti velikih jezičnih modela. U području znanosti mogu biti velika pomoć, primjerice u doradi znanstvenog teksta (sažimanje teksta, popravak jezika i stila, strukturiranje teksta i sl.). Unatoč efikasnosti, jezični modeli pokazuju da su pristrani, skloni „haluciniranju“ (primjerice, izmišljene referencije) te generiraju netočni sadržaj. Stoga se znanstvenici ne smiju oslanjati na jezični model kao alat za generiranje potpuno novog sadržaja.

Prvi blok zaokružio je Michael Fanning izlaganjem „Journals on Ovid: supporting researchers, supporting Open Science“ te je upoznao sudionike s informacijskim alatima na platformi Ovid. Govoreći o potrebi ubrzanog protoka informacija predstavio je baze Lippincott Open Access Journals i Lippincott Journals Preprints.

Otvoreni pristup i otvorena znanost

U drugom dijelu konferencije prvo izlaganje, „Otvoreni pristup publikacijama i rezultatima znanstvenog i stručnog rada“, održala je doc. dr. sc. Lea Škorić. Govorila je o otvorenom pristupu te ukazala na višestruke prednosti. Primjerice, slobodan pristup znanstvenim i stručnim radovima osigurava veću vidljivost, čitanost i posljedično veću citiranost. Ali, ne smiju se zanemariti i „nuspojave“ otvorenog pristupa, koje uključuju veliku produkciju radova upitne vrijednosti, ugrožen recenzijski postupak, predatorske časopise i sl. Posebno se osvrnula na otvorenu znanost kao znanost koju karakterizira suradnja i koordinacija rada te zajedničko korištenje infrastrukture unutar znanstvene zajednice. U konačnici, otvorena znanost utječe i na smanjenje troškova.

O problematici preprinta u izlaganju „Preprintanje: predrasude, predbacivanja, prednosti, predviđanja“ govorio je dr. sc. Jan Homolak. Povijest preprinta povezana je s osnivanjem prvih stručnih udruženja tijekom 17. stoljeća. Preprint osigurava brz protok informacija, kao i brzi odgovor znanstvene javnosti. Ali, to je i oblik uz koji se vezuju i nedostaci. Naime, radi o nepouzdanom obliku komunikacije u znanstvenoj zajednici. Kao novi model publiciranja predlaže se objava rada uz naknadnu recenzija, odnosno publish, then review. U izlaganju „Otključavanje znanja: snaga dijeljenja podataka u suvremenim znanstvenim istraživanjima“ prof. dr. sc. Robert Likić predstavio je problematiku dijeljenja podataka unutar znanstvene zajednice. Ubrzani razvoj znanosti nesumnjivo ovisi o suradnji među znanstvenicima unutar istog područja. Kao primjer dobre prakse predstavljeni su projekti The Human Genome Project, Global Earth Observation System of Systems i COVID-19 research.

Plenarni dio skupa zaključen je panel-raspravom koju je moderirala prof. dr. sc. Jelka Petrak. Kao ozbiljan problem istaknuta je golema znanstvena produkcija, ali često upitne vrijednosti. Analize pokazuju da je više od 60% radova koji se objave u medicini loše kvalitete. Ukazano je da je eksplozija znanstvenih informacija dijelom vezana uz pravila za znanstveno napredovanje.

Završni dio skupa bio je posvećen dvjema radionicama. Dina Vrkić upoznala je sudionike s izradom autorskih profila u akademskim bazama podataka. Michael Fanning iz tvrtke Walters Kluwer/Ovid govorio je o otvorenoj znanosti i ulozi knjižničara iz perspektive korištenja baza tvrtke Walters Kluwer/Ovid. Prezentacije i snimka konferencije dostupni su na mrežnoj stranici: http://ark. mef.hr/MICC/.