Karcinom debeloga crijeva – mogućnosti unaprjeđenja programa probira suradnjom s obiteljskim liječnicima

Rak debeloga crijeva (kolona i rektuma) drugo je vodeće sijelo raka u muškaraca (nakon raka bronha) i žena (nakon raka dojke) u razvijenim zemljama svijeta, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. Teoretski se 90% „budućih karcinoma“ u debelome crijevu može otkriti prije nego postanu maligni. Vrijeme njihovog prjelaska iz benigne u zloćudnu fazu traje između 10 i 35 godina – dakle ima dovoljno vremena pravodobno otkriti i ukloniti premaligne lezije. Program ranog otkrivanja raka debeloga crijeva u Hrvatskoj u skladu je s odrednicama Nacionalne strategije prevencije i ranog otkrivanja raka, koje su sastavni dio cjelokupne strategije razvoja zdravstva. Takav se Program u Hrvatskoj provodi kontinuirano od 2008. godine. Zavodi za javno zdravstvo u svim županijama objavljuju da je u Hrvatskoj u trenutku dijagnosticiranja manje od 10% svih karcinoma debeloga crijeva lokalizirano samo na stijenku crijeva. Također, trenutno je iznimno visoka stopa smrtnosti zbog kasnog otkrivanja, pri čemu se broj penje na 2300 umrlih od oko 6300 oboljelih godišnje. Razlozi za takvo katastrofalno stanje leže svakako u niskom odzivu stanovništva na pozive za testiranje stolice u sklopu Nacionalnoga programa (manje od 10%) na način kako je to u praksi izvedeno u aktivnostima Zavoda za javno zdravstvo. Na tragu uspjeha Obiteljske medicine, kad je samo u prve četiri godine od preuzimanja skrbi o bolesnicima na peroralnoj antikoagulantnoj terapiji, uočen pad broja smrtnih slučajeva među takvim bolesnicima za oko 5000 slučajeva (što odgovara broju stanovnika manjega grada), pokušali smo pronaći novi Model ranog otkrivanja raka debeloga crijeva, koristeći se postojećim resursima.