II. simpozij o dijabetesu, kardiologiji, nutricionizmu i endoonkologiji – DCNEO 2023

---

Od 17. do 18. veljače 2023. godine u hotelu Palace Bellevue u Opatiji održan je drugi simpoziji o dijabetesu, kardiologiji, nutricionizmu i endoonkologiji – DCNEO 2023. – u organizaciji Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskoga liječničkog zbora. Simpozij je održan na hrvatskom i engleskom jeziku zbog stranih predavača. Glavne teme bile su šećerna bolest i kardiovaskularne bolesti, sindrom policističnih jajnika – od fenotipa do uzročnog liječenja, metaboličke posljedice debljine, novosti u liječenju neuroendokrinih tumora te nutricionistički aspekt šećerne bolesti i debljine. Opatija je za vrijeme trajanja simpozija imala čast ugostiti neke od najvećih domaćih i svjetskih stručnjaka na području šećerne bolesti, sindroma policističnih jajnika i endoonkologije.

Metaboličko-kardio-renalni pristup u liječenju šećerne bolesti tipa 2

Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma izv. prof. dr. sc. Darija Rahelića, uslijedio je okrugli stol „Metaboličko-kardio-renalni pristup u liječenju šećerne bolesti tip 2“. Raspravu su vodili prof. dr. sc. Dubravka Jurišić Eržen i doc. dr. sc. Miro Bakula, a ostali panelisti bili su Daniela Fabris-Vitković, prof. dr. sc. Tina Tičinović Kurir i Marin Deškin. Prilikom rasprave dan je naglasak na ekstraglikemijske učinke novih antihiperglikemijskih lijekova poput SGLT2 inhibitora i GLP-1 receptor agonista. Panelisti su predstavili rezultate najnovijih kliničkih ispitivanja vezanih za upotrebu navedenih lijekova i kliničke ishode poput ukupne i kardiovaskularne smrtnosti, srčanih i bubrežnih ishoda.

Uslijedio je satelitski simpozij tvrtke Boehringer Ingelheim „Kontrola glikemije i šire: gdje smo danas?“. Uvod u temu je održao prof. Rahelić. Nakon toga je doc. dr. sc. Gorana Mirošević održala predavanje „Metaboličko-kardio-renalni pristup u liječenju šećerne bolesti tip 2“, kojim se nadovezala na okrugli stol o važnosti ekstraglikemijskih učinaka, ali s naglaskom na učinke SGLT2 inhibitora. Izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar održala je predavanje „Aspekt bubrega“ te je skrenula pozornost na povoljne učinke SGLT2 inhibitora na bubrežne učinke (usporavanje propadanja bubrežne funkcije i smanjenje potrebe za bubrežnimnadomjesnim liječenjem).

Postprandijalna glikemija i glukovarijabilnost

O važnosti reguliranja postprandijalne glikemije i smanjenju glukovarijabilnosti govorili su prof. dr. sc Antonio Ceriello i prof. Rahelić u plenarnom predavanju „Liječenje hiperglikemije u šećernoj bolesti: stari i novi pristupi“. Prof. Ceriello voditelj je odjela za dijabetes u IRCCS MultiMedica u Milanu i već niz godina jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u proučavanju postprandijalne glikemije.

Nakon uvoda prof. Rahelića, prof. Ceriello je opisao štetnost velike glukovarijabilnosti usporedivši je s reperfuzijskom ozljedom miokarda prilikom perkutane koronarne intervencije te predstavio niz istraživanja koja tu tezu i potvrđuju. Istaknuo je važnost praćenja glukovarijabilnosti uređajima za kontinuirano mjerenje glukoze u međustaničnoj tekućini u kliničkim istraživanjima na bolesnicima s tipom 2 šećerne bolesti, što je u kliničkim istraživanjima kod bolesnika s tipom 1 šećerne bolesti ustaljena praksa.

Uslijedila je zanimljiva rasprava tijekom koje su sudionici s prof. Rahelićem i prof. Ceriellom podijelili svoja iskustva o štetnosti glukovarijabilnosti iz kliničke prakse.

Važnost liječenja dislipidemija

Plenarno predavanje „Liječenje dislipidemija u prevenciji ateroskleroze: lekcije iz novih ispitivanja kardiovaskularnih ishoda“ održali su prof. dr. sc. Jurišić Eržen i prof. dr. sc. Nebojša Lalić. Iznijeli su svoje viđenje smjernica Europskog kardiološkog društva (ESC) i Europskog društva za aterosklerozu (EAS) iz 2019. godine. Osim toga, predavači su iznijeli rezultate novijih kliničkih istraživanja koja jednoglasno potvrđuju važnost stroge regulacije vrijednosti lipida u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava s primjerima iz kliničke prakse. Sudionici rasprave su u više navrata istaknuli kako se u kliničkoj praksi nedovoljno postižu ciljne vrijednosti lipida i često se ne pristupa agresivnijim farmakološkim mjerama liječenja dislipidemija poput uvođenja ezetimiba i PCSK9 inhibitora. Za vrijeme rasprave istaknuta je važnost još agresivnijeg liječenja bolesnika s povećanim kardiovaskularnim rizikom poput bolesnika s već utvrđenom kardiovaskularnom bolesti, bolesnika sa šećernom bolesti i slično. Sudionici rasprave su zaključili kako je kod navedenih bolesnika dosta često problematična klinička inercija liječnika u postizanju zadovoljavajućih vrijednosti lipida.

101 godina od otkrića inzulina

Za kraj prvog dana prof. Rahelić održao je predavanje u povodu 101 godine od otkrića inzulina – „101 godina liječenja šećerne bolesti“. Prof. Rahelić nazočne je proveo kroz povijest liječenja šećerne bolesti: od otkrića inzulina, prvih humanih inzulina sve do modernih inzulinskih analoga, a naglasak je dao na načine primjene inzulina kroz povijest. Predavanje je zaključio pogledom u budućnost, iznijevši zanimljive koncepte poput „tjednog inzulina“ i umjetne gušterače.

Drugi dan simpozija bio je ispunjen zanimljivim predavanjima i diskusijama, a počeo je okruglim stolom o šećernoj bolesti i kardiologiji kojim je predsjedao izv. prof. dr. sc. Mladen Krnić. Prvo predavanje održala je prof. dr. sc. Marica Jandrić Balen, koja je govorila o povezanosti hiperinzulinemije i kardiovaskularnih bolesti. Raspravljala je o ulozi inzulinske rezistencije i posljedične hiperinzulinemije u patogenezi ateroskleroze i hipertenzije. Također je istaknula potrebu za ranijim otkrivanjem i liječenjem inzulinske rezistencije kako bi se spriječile kardiovaskularne bolesti.

Doc. dr. sc. Sanja Canecki-Varzić govorila je o šećernoj bolesti i perifernoj vaskularnoj bolesti. Naglasila je važnost ranog probira na bolest perifernih arterija kod dijabetičara, kao i potrebu za optimalnom kontrolom glikemije i agresivnom modifikacijom čimbenika rizika u bolesnika s oba stanja.

Dr. Maja Bakula je predstavila nove ADA/EASD smjernice u terapiji šećerne bolesti za 2023. Istaknula je nove uvide u liječenju dijabetesa, uključujući personalizirane pristupe temeljene na karakteristikama bolesnika kao što su dob, komorbiditeti i trajanje dijabetesa. Govornici i publika uključili su se zatim u raspravu o najboljem pristupu liječenju hiperinzulinemije, periferne vaskularne bolesti i novih spoznaja iz Konsenzusa ADA/EASD.

Dva satelitska simpozija i dodatna plenarna predavanja

Uslijedila su dva satelitska simpozija (Novo Nordisk i Eli Lilly), nakon kojih je održan i treći okrugli stol, čija je tema bila opća endokrinologija, a kojim je predsjedala doc. dr. sc. Spomenka Ljubić. Prvi predavač, prof. Krnić, govorio je o mogućnostima liječenja posttransplantacijske šećerne bolesti. Naglasio je da, iako je liječenje u većini slučajeva slično kao u netransplantiranih dijabetičara, treba biti oprezniji kod odabira individualiziranih režima liječenja.

Dr. sc. Marko Skelin predstavio je ulogu crijevne mikrobiote u imunoterapiji raka. Raspravljao je o potencijalu manipulacije mikrobiotom za povećanje učinkovitosti liječenja raka. Treće predavanje, koje je održao dr. Tomas Matić, bilo je usmjereno na sveobuhvatan pristup hiponatrijemiji, a istaknuta je važnost utvrđivanja temeljnog uzroka i odgovarajućeg liječenja.

U plenarnom predavanju dr. sc. Tatjana Milenković istaknula je povezanost sarkopenije i kardiovaskularnih bolesti. Raspravljala je o ulozi mišićne mase i snage u održavanju kardiovaskularnog zdravlja te potencijalu vježbanja i intervencija u prehrani za poboljšanje ishoda liječenja.

Četvrti okrugli stol, kojim je predsjedala prof. Balen, bio je usmjeren na metabolizam glukoze tijekom života žena. Prof. Klobučar izlagala je o šećernoj bolesti kod žena, istaknuvši jedinstvene izazove u liječenju pretilosti i dijabetesa u ženskoj populaciji. Dr. Jelica Bjekić-Macut govorila je o gestacijskom dijabetesu i potrebi ranog otkrivanja i liječenja kako bi se spriječili nepovoljni ishodi za majku i fetus.

U posljednjem predavanju u sklopu tog okruglog stola, o utjecaju prijelaza iz premenopauze u menopauzu u žena sa šećernom bolesti tipa 2, govorio je prof. dr. sc. George Mastorakos. Naglasio je potrebu za individualiziranim planovima liječenja i pomnim praćenjem tijekom toga prijelaznog razdoblja.

Plenarno predavanje prof. dr. sc. Đure Macuta bilo je usmjereno na endokrine disruptore i žensku plodnost. Prof. Macut istaknuo je potencijalni utjecaj toksina iz okoliša na reproduktivno zdravlje žena i potrebu za više istraživanja u tom području.

Simpozij je sadržavao i dva dodatna plenarna predavanja. Dr. sc. Sarantis Livadas održao je predavanje o dijabetesu i sindromu policističnih jajnika (PCOS): govorio je o najnovijim istraživanjima o povezanosti ta dva stanja i izazovima njihovoga zajedničkog upravljanja. Dr. Baruch Itzhak osvrnuo se na povijest inzulina te predstavio današnju upotrebu inzulina u terapiji šećerne bolesti, istražujući njegovu ulogu u liječenju dijabetesa i izazove povezane s njegovom upotrebom.

Simpozij je zaključen okruglim stolom i raspravom o prikazima slučajeva na temu PCOS-a. Okruglim stolom predsjedala je prof. Klobučar, a kao panelisti sudjelovali su vodeći regionalni i svjetski stručnjaci: prof. Macut, prof. Mastorakos, dr. Livadas te dr. Itzhak. Nakon svakog prikaza slučaja slijedila je živa rasprava među panelistima, ali i sudionicima iz publike.