Zeleni čaj i crveno vino protiv Alzheimerove bolesti

Alzheimerovu bolest (AD), bolest starije dobne skupine ljudi, karakterizira nakupljanje oligomera proteina amiloid-β oblika niti (Aβ), tzv. amiloidnih plakova, u mozgu. Oni djeluju neurotoksično, ometaju sinaptičke veze između neurona i smanjuju sposobnost memoriranja. Međutim, način vezivanja Aβ i neurona otkiven je tek nedavno: Aβ se veže na protein prion (PrPC) koji se nalazi na membrani neurona. Dakle, PrPC djeluje kao receptor Aβ-oligomera. Nakon vezanja liganda receptor i oligomer Aβ se internaliziraju i akumuliraju u endosomima i potom u lizosomima, i pokreće se aktivacija Fyn kinaznog unutarstaničnog prijenosa signala. Internalizacija i toksičnost Aβ ovisna je o transmembranskom proteinu sličnom receptoru za lipoprotein male gustoće, tzv. LRP1 (od eng. low density lipoprotein receptorrelated protein-1). Vezivanje oligomera Aβ na PrPC narušava njegovu sposobnost inhibiranja aktivnosti β-sekretase BACE1 koja cijepa amiloidni prekursor i stvara Aβ.

Bolest je zasada neizlječiva i predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem u svijetu. Zato je razumijevanje nastanka bolesti, posebice početnih događaja, ključno za pronalaženje odgovarajućeg liječenja. U tom je smislu istraživače iz Engleske interesiralo je li možda oblik niti (fibrilarni oblik) amiloidnih plakova ključan za njihovo prihvaćanje za PrPC. Ukoliko bi se to pokazalo točnim, onda bi promjena oblika plakova mogla onemogućiti njihovo vezivanje na receptore, i time spriječiti smrt neurona. Pokusima provedenim in vitro (amiloidne nakupine dodavane su stanicama mozga životinja i čovjeka) pokazano je da dodatak pročišćenog ekstrakta iz zelenog čaja (EGCG, od eng. polyphenol (-)-epigallocatechin gallate) i resveratrola iz crvenog vina u suspenziju stanica mozga i amiloidnih plakova uvelike mijenja fibrilarni oblik amiloidnih plakova u nefibrilarni, koji se, tako promijenjeni, više ne mogu vezati na PrPC neurona. Znači, fibrilarni oligomeri Aβ vežu se na PrPC ovisno o svom obliku i ovisno o prisutnosti transmembranskog LRP1 što ukazuje na mogućnost korištenja ovih molekula kao mete za ciljano liječenje AD-a. 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 19 Br. 104/105