XV. kongres Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a

Posljednjem kongresu Hrvatskog društva obiteljskih doktora prisustvovalo je čak 390 sudionika, što svjedoči da je skup postao jedna od nezaobilaznih edukativnih postaja u trajnoj medicinskoj izobrazbi liječnika obiteljske medicine. Kongres je objedinio više tematskih cjelina, održane su brojne informativne radionice, a uz predavače specijaliste drugih kliničkih struka, na kongresu su gostovali i predsjednik Hrvatske liječničke komore mr. sc. Trpimir Goluža te ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec. Predsjednik Komore i ravnateljica HZZO-a zajedno s predsjednikom Hrvatskog društva obiteljskih doktora Draganom Soldom održali su i otvorenu raspravu.

 

Hrvatsko društvo obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora (HDOD-HLZ) održalo je od 2. do 4. listopada 2015. XV. kongres, i to pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske. Kongresu je prisustvovalo 390 sudionika, što svjedoči da je skup postao jedna od nezaobilaznih edukativnih stanica u trajnoj medicinskoj izobrazbi liječnika obiteljske medicine. Kongres je objedinio više tematskih cjelina: 1) Paneli – Izazovi kontinuiranog praćenja bolesnika s hipertenzijom, dijabetesom, KOPBom i astmom; 2) Skrb za bolesnike s kroničnom ranom; 3) Indikatori kvalitete rada i stručne kontrole; 4) Slobodne teme. Održane su i informativne radionice o spirometriji, zbrinjavanju kroničnih rana, pisanju znanstvenog rada, ali i o tome kako novi sustav ugovaranja liječnici obiteljske medicine mogu najbolje iskoristiti za kvalitetniji rad. Uz predavače specijaliste drugih kliničkih struka, na kongresu su gostovali i predsjednik HLK-a mr. sc. Trpimir Goluža te ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec. Kongres je zatvorila prof. dr. sc. Milica Katić, koja je nazočne podsjetila na sve usvojeno, ali i potaknula na razmišljanja o daljnjoj edukaciji.

Hipertenzija, dijabetes, KOPB i astma

Uvodno predavanje o značaju šećerne bolesti u prevenciji kardiovaskularnih bolesti u radu liječnika obiteljske medicine održala je prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković. Naglasila je kako je rano otkrivanje i kvalitetno zbrinjavanje šećerne bolesti potrebno kako za smanjenje morbiditeta i mortaliteta od šećerne bolesti, tako i u borbi za smanjenje smrtnosti i pobola od kardiovaskularnih bolesti. Pritom je prijeko potreban sustavni pristup programu prevencije kardiovaskularnih bolesti unutar koga bi šećerna bolest imala svoje mjesto kako bi se smanjila smrtnost i pobol od kardiovaskularnih bolesti.

Prezentirani su brojni radovi koji su obradili četiri kronične bolesti – hipertenzija, dijabetes, KOPB i astma – upravo s aspekta kontinuiranog praćenja bolesnika te su ponuđene mogućnosti u kontroli, planiranju i liječenju, kao pomoć u svakodnevnom radu obiteljskog liječnika.

Kroz nekoliko se radova ukazalo na problem multimorbiditeta koji se većinom susreće kod kroničnih bolesnika i u tom kontekstu racionalnu farmakoterapiju kao jedan od najvećih izazova. Posebnu notu temi dali su i neki od lidera obiteljske medicine prof. dr. sc Igor Švab s Medicinskog fakulteta u Ljubljani i prof. dr. sc. Richard Hobs s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Oxfordu.

Jedna od središnjih tema bila je i skrb za bolesnike s kroničnom ranom. Hrvatska udruga za rane na čelu s predsjednicom prim. dr. sc. Nastjom Kučišec Tepeš pokazala se kao vrijedan partner u ostvarivanju bolje suradnje u skrbi za bolesnike s kroničnom ranom i zajednička suradnja na kongresu predstavlja odlične temelje za projekte u budućnosti.

Indikatori kvalitete rada i stručna kontrola rada

Treća tema bila je posvećena indikatorima kvalitete rada i stručnoj kontroli rada u obiteljskoj medicini kao stupovima na kojima treba graditi obiteljsku medicinu. Valja istaknuti sudjelovanje mladih kolega i specijalizanata na koji su dali vrlo vrijedan doprinos. Na svečanoj večeri dodijeljene su dvije nagrade za njihove najbolje radove u zborniku: dr. Tamari Sinožić za rad „Kompresijska terapija u obiteljskoj medicini – presječno istraživanje“ i dr. Jani Vrbanec o temi „Multimorbiditet i polifarmacija – praćenje kohorte kroničnih bolesnika tijekom 18-godišnjeg razdoblja“.

Prvog dana kongresa održane su četiri radionice. Dr. Tamara Sinožić, dr. Vlatka Čavka i dr. Dragan Soldo održali su radionicu „Zbrinjavanje kroničnih rana u obiteljskoj medicini“, a činjenica da se u dvorani tražilo mjesto više svjedoči tome koliko liječnici obiteljske medicine ovu temu smatraju nedovoljno zastupljenom u svojoj dosadašnjoj edukaciji. Dr. Daniela Hamulka i dr. Daniel Ferlin održali su radionicu o spirometriji, a doc. dr. sc. Đurđica Lazić Kašuba o tome kako napisati znanstveni rad. Doc. dr. sc. Jasna Vučak i dr. Karmela Bonassin osvrnule su se na svakodnevne izazove u radu obiteljskih liječnika u radionici „Novi sustav ugovaranja – kako najbolje iskoristiti mogućnosti koje nudi za kvalitetniji rad i maksimalnu financijsku stimulaciju“.

Drugog dana kongresa sudionicima se obratio i predsjednik Hrvatske liječničke komore mr. sc. Trpimir Goluža, koji je naglasio važnost Komore kao ustanove koja će raditi u interesu svih liječnika obiteljske medicine. Posebno je naglasio neodgovornost pojedinaca iz struke koji šire neistine o novom vodstvu Komore kao navodnim neprijateljima liječnika obiteljske medicine. Zapaženo izlaganje imala je i Tatjana Prenđa Trupec, mag. ing. el. MBA: „HZZO – Prošlost, sadašnjost, budućnost“. Nakon izlaganja su predsjednik Komore i ravnateljica HZZO-a zajedno s predsjednikom Hrvatskog društva obiteljskih doktora održali otvorenu raspravu. U raspravi su posebno izdvojile teme: specijalizacija iz obiteljske medicine nakon projekta „Usklađivanje djelatnosti obiteljske medicine s europskim standardima“, nelogičnosti iz novog ugovaranja, uloga Komore u zaštiti prava liječnika, nova mreža primarne zdravstvene zaštite te pitanje financiranja specijalizacija i medicinske opreme za PZZ putem EU fondova za 15 nerazvijenih županija.

Najvažniji zaključci

Kongres je na okruglom stolu zadnjeg dana zatvorila prof. dr. sc. Milica Katić, koja je naglasila najvažnije zaključke:

1. Specijalizacija obiteljske medicine nužna je za samostalno vođenje prakse obiteljske medicine jer samo primjerena edukacija liječniku obiteljske medicine omogućava ispunjavanje svih složenih zadaća u skrbi za bolesnike, racionalnom funkcioniranju zdravstvenog sustava te kvalitetan rad. Hrvatsko društvo obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora (HDOD-HLZ) inzistira da se u novim zakonima koji se bave zdravstvom uvede obveza specijalizacije obiteljske medicine za svakog liječnika koji ulazi u sustav i postaje nositelj tima neovisno je li koncesionar ili zaposlenik doma zdravlja. Takvo bi rješenje pridonijelo planskom i kontinuiranom specijalističkom usavršavanju iz obiteljske medicine i omogućilo da se specijalisti obiteljske medicine koji će ubrzo otići u mirovinu planski nadomjeste jednako kvalificiranim stručnjacima.
2. HDOD-HLZ uime svojih članova iskazuje spremnost svih nastavnika, suradnika i mentora iz obiteljske medicine za provedbu specijalističkog usavršavanja svih liječnika koji će dobiti specijalizaciju iz obiteljske medicine.
3. HDOD-HLZ je posebno usmjeren na unapređenje suradnje primarne i sekundarne razine zdravstvene zaštite, što je nužan preduvjet usklađenog djelovanja zdravstvenog sustava.
4. Kontrola kvalitete rada u obiteljskoj medicini i unapređenje kvalitete su neke od temeljnih zadaća HDOD-a. Novi kombinirani sustav ugovaranja obiteljske medicine usmjeren je na model „Plaćanje prema učinjenom“ te prema nekim pokazateljima uspješnosti rada. Preventivni panel te paneli za kronične bolesti su se u praksi liječnika obiteljske medicine pokazali kao učinkovito oruđe u osiguranju i provedbi proaktivne i programirane skrbi, a iz brojnih podataka koji se strukturirano prikupljaju mogu se oblikovati stručno primjereni indikatori kvalitete rada, nužan preduvjet za definiranje stručno utemeljenog standarda rada liječnika obiteljske medicine kako bi se svim osiguranicima pružila zaštita na istoj razini.
5. HDOD-HLZ snažno podržava Hrvatsku liječničku komoru u nastojanjima da radi u interesu svih liječnika, pa tako i liječnika obiteljske medicine.
6. HDOD-HLZ okuplja sve veći broj mladih liječnika, specijalizanata obiteljske medicine te mlađih specijalista obiteljske medicine koji svojim znanjem, energijom i sposobnošću osiguravaju napredak struke. Stoga će Društvo i dalje poticati sudjelovanje mladih kolega na kongresima kroz minimalne kotizacije, nagrade za autore najboljih radova i stipendije za aktivno sudjelovanje.

Upravni i organizacijski odbor kongresa zaslužan je za bogati program kongresa kojem je prisustvovalo 390 sudionika, što svjedoči da je skup postao jedna od nezaobilaznih edukativnih stanica u trajnoj medicinskoj izobrazbi liječnika obiteljske medicine

Predsjednik HLK-a mr. sc. Trpimir Goluža, ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, mag. ing. el., MBA i predsjednik HDODa Dragan Soldo, dr. med., moderirali su raspravu o specijalizaciji iz obiteljske medicine, zaštiti prava liječnika te pitanjima financiranja specijalizacija i medicinske opreme za PZZ putem EU fondova

 

Značajan doprinos u radu kongresa dale su predsjednica EURIPE Tanja Pekez Pavliško, dr. med., pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu medicinskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Milica Katić i predsjednica Društva nastavnika opće/ obiteljske medicine, prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković

 

 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 21 Br. 118