XV. kongres Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a
Posljednjem kongresu Hrvatskog društva obiteljskih doktora prisustvovalo je čak 390 sudionika, što svjedoči da je skup postao jedna od nezaobilaznih edukativnih postaja u trajnoj medicinskoj izobrazbi liječnika obiteljske medicine. Kongres je objedinio više tematskih cjelina, održane su brojne informativne radionice, a uz predavače specijaliste drugih kliničkih struka, na kongresu su gostovali i predsjednik Hrvatske liječničke komore mr. sc. Trpimir Goluža te ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec. Predsjednik Komore i ravnateljica HZZO-a zajedno s predsjednikom Hrvatskog društva obiteljskih doktora Draganom Soldom održali su i otvorenu raspravu.
Hrvatsko društvo obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora (HDOD-HLZ) održalo je od 2. do 4. listopada 2015. XV. kongres, i to pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske. Kongresu je prisustvovalo 390 sudionika, što svjedoči da je skup postao jedna od nezaobilaznih edukativnih stanica u trajnoj medicinskoj izobrazbi liječnika obiteljske medicine. Kongres je objedinio više tematskih cjelina: 1) Paneli – Izazovi kontinuiranog praćenja bolesnika s hipertenzijom, dijabetesom, KOPBom i astmom; 2) Skrb za bolesnike s kroničnom ranom; 3) Indikatori kvalitete rada i stručne kontrole; 4) Slobodne teme. Održane su i informativne radionice o spirometriji, zbrinjavanju kroničnih rana, pisanju znanstvenog rada, ali i o tome kako novi sustav ugovaranja liječnici obiteljske medicine mogu najbolje iskoristiti za kvalitetniji rad. Uz predavače specijaliste drugih kliničkih struka, na kongresu su gostovali i predsjednik HLK-a mr. sc. Trpimir Goluža te ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec. Kongres je zatvorila prof. dr. sc. Milica Katić, koja je nazočne podsjetila na sve usvojeno, ali i potaknula na razmišljanja o daljnjoj edukaciji.
Hipertenzija, dijabetes, KOPB i astmaUvodno predavanje o značaju šećerne bolesti u prevenciji kardiovaskularnih bolesti u radu liječnika obiteljske medicine održala je prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković. Naglasila je kako je rano otkrivanje i kvalitetno zbrinjavanje šećerne bolesti potrebno kako za smanjenje morbiditeta i mortaliteta od šećerne bolesti, tako i u borbi za smanjenje smrtnosti i pobola od kardiovaskularnih bolesti. Pritom je prijeko potreban sustavni pristup programu prevencije kardiovaskularnih bolesti unutar koga bi šećerna bolest imala svoje mjesto kako bi se smanjila smrtnost i pobol od kardiovaskularnih bolesti.Prezentirani su brojni radovi koji su obradili četiri kronične bolesti – hipertenzija, dijabetes, KOPB i astma – upravo s aspekta kontinuiranog praćenja bolesnika te su ponuđene mogućnosti u kontroli, planiranju i liječenju, kao pomoć u svakodnevnom radu obiteljskog liječnika. Kroz nekoliko se radova ukazalo na problem multimorbiditeta koji se većinom susreće kod kroničnih bolesnika i u tom kontekstu racionalnu farmakoterapiju kao jedan od najvećih izazova. Posebnu notu temi dali su i neki od lidera obiteljske medicine prof. dr. sc Igor Švab s Medicinskog fakulteta u Ljubljani i prof. dr. sc. Richard Hobs s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Oxfordu.Jedna od središnjih tema bila je i skrb za bolesnike s kroničnom ranom. Hrvatska udruga za rane na čelu s predsjednicom prim. dr. sc. Nastjom Kučišec Tepeš pokazala se kao vrijedan partner u ostvarivanju bolje suradnje u skrbi za bolesnike s kroničnom ranom i zajednička suradnja na kongresu predstavlja odlične temelje za projekte u budućnosti. Indikatori kvalitete rada i stručna kontrola radaTreća tema bila je posvećena indikatorima kvalitete rada i stručnoj kontroli rada u obiteljskoj medicini kao stupovima na kojima treba graditi obiteljsku medicinu. Valja istaknuti sudjelovanje mladih kolega i specijalizanata na koji su dali vrlo vrijedan doprinos. Na svečanoj večeri dodijeljene su dvije nagrade za njihove najbolje radove u zborniku: dr. Tamari Sinožić za rad „Kompresijska terapija u obiteljskoj medicini – presječno istraživanje“ i dr. Jani Vrbanec o temi „Multimorbiditet i polifarmacija – praćenje kohorte kroničnih bolesnika tijekom 18-godišnjeg razdoblja“. Prvog dana kongresa održane su četiri radionice. Dr. Tamara Sinožić, dr. Vlatka Čavka i dr. Dragan Soldo održali su radionicu „Zbrinjavanje kroničnih rana u obiteljskoj medicini“, a činjenica da se u dvorani tražilo mjesto više svjedoči tome koliko liječnici obiteljske medicine ovu temu smatraju nedovoljno zastupljenom u svojoj dosadašnjoj edukaciji. Dr. Daniela Hamulka i dr. Daniel Ferlin održali su radionicu o spirometriji, a doc. dr. sc. Đurđica Lazić Kašuba o tome kako napisati znanstveni rad. Doc. dr. sc. Jasna Vučak i dr. Karmela Bonassin osvrnule su se na svakodnevne izazove u radu obiteljskih liječnika u radionici „Novi sustav ugovaranja – kako najbolje iskoristiti mogućnosti koje nudi za kvalitetniji rad i maksimalnu financijsku stimulaciju“.Drugog dana kongresa sudionicima se obratio i predsjednik Hrvatske liječničke komore mr. sc. Trpimir Goluža, koji je naglasio važnost Komore kao ustanove koja će raditi u interesu svih liječnika obiteljske medicine. Posebno je naglasio neodgovornost pojedinaca iz struke koji šire neistine o novom vodstvu Komore kao navodnim neprijateljima liječnika obiteljske medicine. Zapaženo izlaganje imala je i Tatjana Prenđa Trupec, mag. ing. el. MBA: „HZZO – Prošlost, sadašnjost, budućnost“. Nakon izlaganja su predsjednik Komore i ravnateljica HZZO-a zajedno s predsjednikom Hrvatskog društva obiteljskih doktora održali otvorenu raspravu. U raspravi su posebno izdvojile teme: specijalizacija iz obiteljske medicine nakon projekta „Usklađivanje djelatnosti obiteljske medicine s europskim standardima“, nelogičnosti iz novog ugovaranja, uloga Komore u zaštiti prava liječnika, nova mreža primarne zdravstvene zaštite te pitanje financiranja specijalizacija i medicinske opreme za PZZ putem EU fondova za 15 nerazvijenih županija. Najvažniji zaključciKongres je na okruglom stolu zadnjeg dana zatvorila prof. dr. sc. Milica Katić, koja je naglasila najvažnije zaključke:
1. Specijalizacija obiteljske medicine nužna je za samostalno vođenje prakse obiteljske medicine jer samo primjerena edukacija liječniku obiteljske medicine omogućava ispunjavanje svih složenih zadaća u skrbi za bolesnike, racionalnom funkcioniranju zdravstvenog sustava te kvalitetan rad. Hrvatsko društvo obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora (HDOD-HLZ) inzistira da se u novim zakonima koji se bave zdravstvom uvede obveza specijalizacije obiteljske medicine za svakog liječnika koji ulazi u sustav i postaje nositelj tima neovisno je li koncesionar ili zaposlenik doma zdravlja. Takvo bi rješenje pridonijelo planskom i kontinuiranom specijalističkom usavršavanju iz obiteljske medicine i omogućilo da se specijalisti obiteljske medicine koji će ubrzo otići u mirovinu planski nadomjeste jednako kvalificiranim stručnjacima. |
Upravni i organizacijski odbor kongresa zaslužan je za bogati program kongresa kojem je prisustvovalo 390 sudionika, što svjedoči da je skup postao jedna od nezaobilaznih edukativnih stanica u trajnoj medicinskoj izobrazbi liječnika obiteljske medicine
Predsjednik HLK-a mr. sc. Trpimir Goluža, ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, mag. ing. el., MBA i predsjednik HDODa Dragan Soldo, dr. med., moderirali su raspravu o specijalizaciji iz obiteljske medicine, zaštiti prava liječnika te pitanjima financiranja specijalizacija i medicinske opreme za PZZ putem EU fondova
Značajan doprinos u radu kongresa dale su predsjednica EURIPE Tanja Pekez Pavliško, dr. med., pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu medicinskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Milica Katić i predsjednica Društva nastavnika opće/ obiteljske medicine, prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković
|
Video
