MEDIX, God. 28 Br. 152  •  Osvrt na stručno događanje  •  Obiteljska medicina HR ENG

XIII. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine

Valerija Bralić Lang

Naziv 13. kongresa Društva nastavnika opće/obiteljske medicine, održanog u Zagrebu od 21. do 24. travnja 2022., bio je „Sindemija – novi izazov za obiteljsku medicinu“. Kroz osam sekcija glavnog programa, sekciju mladih nastavnika, prikaze slučaja, slobodne teme, postere i čak devet radionica te predavanja renomiranih stranih gostiju obrađeno je gotovo 80 tema. Glavni zaključak kongresa potreba je osiguravanja specijalizacija iz obiteljske medicine, koje će dalje osnaživati ulogu i prepoznatljivost struke te joj omogućiti, aktivnim sudjelovanjem svih kolega, da bude temelj zdravstvene skrbi


 

U Zagrebu je od 21. do 24. travnja 2022. održan 13. kongres Društva nastavnika opće/obiteljske medicine „Sindemija – novi izazov za obiteljsku medicinu“. Kroz osam sekcija glavnog programa, sekciju mladih nastavnika, prikaze slučaja, slobodne teme, postere i devet radionica te predavanja renomiranih stranih gostiju, detaljno, ali i uza svu širinu potrebnu liječniku obiteljske medicine, obrađeno je gotovo 80 tema. Pogledi kolega drugih specijalnosti, debatiranja, sučeljavanja i rasprave uz okrugle stolove dodatno su obogatili ionako bogati program.

Kronične bolesti u doba pandemije

Sesiju Kronične bolesti u doba pandemije COVID-19 vodile su prof. dr. sc. Ines Diminić Lisica, dr. med., i doc. dr. sc. Valerija Bralić Lang, dr. med. Sukladno širini područja, ta je sesija bila najveća. Obrađene su sljedeće teme: život s multimorbiditetom u pandemiji COVID-19 - trebamo li novi model skrbi, polifarmacija i polipragmazija, uloga informacijskih tehnologija, zdravstvena pismenost i adherencija, specifične teme o kroničnoj bubrežnoj bolesti te ciljevi liječenja u oboljelih od šećerne bolesti s multiplim komorbidnim stanjima. Bolesnicima s multimorbiditetom tijekom pandemije povećale su se mogućnosti konzultacija kroz informacijsku tehnologiju koja se može koristiti u širokom scenariju intervencija. Ukazano je na problem niske zdravstvene pismenosti (svega do 50% bolesnika je adekvatno zdravstveno obrazovano), a slabije obrazovan bolesnik najčešće neće biti adherentan, odnosno neće aktivno i primjereno sudjelovati u zaštiti svog zdravlja te se njegovo ponašanje neće podudarati s preporukama liječnika.

 

U sesiji Kronične bolesti u doba pandemije COVID-19 obrađene su kompleksne teme multimorbiditeta u uvjetima panedmije

Odgovor na pitanje kako liječiti bolesnika s dijabetesom i multiplim komorbiditetima krije se u interdisciplinarnom pristupu skrbi koji je prvenstveno usmjeren na bolesnika i njegovu dobrobit u smislu kvalitete života; zahtijeva se balans između očekivanja bolesnika i kliničkih ciljeva liječnika uključenih u planiranje liječenja.

S obzirom na značaj kronične bubrežne bolesti u skrbi za bolesnike s multimorbiditetom, izuzetno je važno unaprijediti pravovremeno postavljanje dijagnoze i adekvatno zbrinjavanje. Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeće na ljestvici pobola i smrtnosti. Multimorbiditet je u velikoj mjeri odgovoran za porast prevalencije polifarmacije. COVID-19 pandemija ukazala je na povećan rizik negativnih kliničkih ishoda među bolesnicima s dvije ili više kroničnih bolesti koji su prethodno uzimali šest i više lijekova.

Onkološki bolesnik

Tijekom sesije Onkološki bolesnik obrađene su sljedeće teme: nuspojave i interakcije specifične onkološke terapije, položaj onkološkog bolesnika jučer, danas, sutra, učestalost otkrivanja onkoloških bolesnika u obiteljskoj medicini prije i za vrijeme COVID-19 pandemije te prevencija, rano otkrivanje i kontrola malignih bolesti u doba COVID-19 pandemije. Sesiju su vodile prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, dr. med., i doc. dr. sc. Ksenija Kranjčević, dr. med.

 

Prof. dr. sc. Biserka Bergman Marković, predsjednica DNOOM-a, u suradnji s doc. dr. sc. Ksenijom Kranjčević, moderirala je sesiju o nuspojavama i interakcijama specifične onkološke terapije, učestalosti otkrivanja onkoloških bolesnika u obiteljskoj medicini prije i za vrijeme COVID-19 pandemije te prevenciji, ranom otkrivanju i kontroli malignih bolesti u doba COVID-19 pandemije

Upozoreno je na promjene u probiru, dijagnozi i liječenju onkoloških bolesnika tijekom pandemije te da je otkriveno 30% manje žena oboljelih od karcinoma dojke i 26% manje muškaraca oboljelih od karcinoma prostate. Vrijeme od postavljanja dijagnoze do početka liječenja tijekom pandemije nije se značajno promijenilo osim u oboljelih od karcinoma prostate, što pokazuje relativno dobru organizaciju zdravstvenog sustava u liječenju onkoloških bolesnika tijekom pandemije.

Zaštita starijih ljudi i mentalno zdravlje u vrijeme pandemije

Sesiju Zaštita starijih ljudi u doba pandemije COVID-19 vodile su prof. dr. sc. Sanda Pribić, dr. med., i doc. dr. sc. Branislava Popović, dr. med. Zdravstvena zaštita starijih ljudi i kućno liječenje u vrijeme pandemije COVID-19, institucionalizirana skrb te krhkost i demencija bile su obrađene teme. Naglašene su specifičnosti planiranja i provođenja zdravstvene zaštite te uvijek potrebna individualna procjena osoba starije životne dobi kao i neka posebno propisana prava koja proizlaze iz specifičnosti starije dobi, sve u domeni liječnika obiteljske medicine.

 

Prof. dr. sc. Sanda Pribić i doc. dr. sc. Branislava Popović ukazale su na specifičnosti planiranja i provođenja zdravstvene zaštite osoba starije životne dobi

Tijekom sesije Mentalno zdravlje u vrijeme pandemije COVID-19, koju su vodile su doc. dr. sc. Nataša Mrduljaš-Đujić, dr. med., i Tina Zavidić, dr. med., obrađeni su utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje pacijenata, nesanicu, depresiju i anksioznost, post-COVID sindrom i njegovo zbrinjavanje u psihijatrijskih bolesnika te specifičnosti psihoterapije u uvjetima pandemije. Uza stres i probleme sa spavanjem, anksioznost, depresija te kognitivni deficiti predstavljaju najčešće psihološke simptome koji prate pandemiju COVID-19 i često perzistiraju mjesecima nakon oporavka od inicijalne infekcije. Mogu se javiti kod većine ljudi, ali su im skloniji medicinski radnici na prvoj liniji pružanja zdravstvene zaštite, osobe ženskog spola i osobe koje su već imale dijagnozu poremećaja mentalnog zdravlja. Istaknuto je otežano zbrinjavanje pacijenata s mentalnim poremećajima tijekom pandemije te potreba ulaganja dodatnih napora, ljudskih i materijalnih resursa u očuvanje mentalnog zdravlja.

 

Doc. dr. sc. Nataša Mrduljaš-Đujić ukazala je na značajan utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje i pacijenata i liječnika

Sesiju slične tematike, Zaštita mentalnog zdravlja, vodili su dr. sc. Nina Bašić Marković, dr. med., i doc. dr. sc. Aleksandar Ljubotina, dr. med. Teme sesije bile su sljedeće: psihički poremećaji u COVID-19 pandemiji, postupci zbrinjavanja akutnih psihijatrijskih stanja, depresije kao komorbiditeta kroničnih somatskih bolesti, psihobiotici te učinak „infodemije“ na mentalno zdravlje stanovništva. Promjene u načinu života tijekom COVID-19 pandemije podigle su razinu stresa, uz povećanu anksioznost i depresivnost. Za svakodnevni rad liječnika obiteljske medicine (LOM) posebno iscrpljuće bile su dvojbe pacijenata povezane s cijepljenjem, širenje teorija zavjere koje, podižući razinu paranoidnosti u prijemčivih osoba, dovode do daljnjeg pogoršanja mentalnog zdravlja uz porast incidencije akutnih psihijatrijskih stanja, te skrb za psihijatrijskog bolesnika s multimorbiditetom. Nova infodemija s nekontroliranim priljevom brojnih dezinformacija putem medija i društvenih mreža o etiologiji, prevenciji, liječenju bolesti i cijepljenju ograničava zdravstvene vlasti i radnike u ispunjavanju postavljenih ciljeva te promiče pogrešne postupke, nastanak i proširenost zabluda, što u konačnici rezultira negativnim utjecajem na tjelesno i psihičko zdravlje pojedinaca.

Virtualna konzultacija sa sekundarnom zdravstvenom zaštitom u vrijeme pandemije

Teme sesije Virtualna konzultacija sa sekundarnom zdravstvenom zaštitom u vrijeme pandemije – kako ju poboljšati? bile su A5 uputnica, mogućnosti konzultacije liječnika primarne zdravstvene zaštite korištenjem A5 uputnice s pogledom iz kuta konzilijarnog liječnika, telemedicinske konzultacije liječnika primarne i sekundarne zdravstvene zaštite korištenjem A5 uputnice: prilike i nedostaci, virtualna konzultacija sa sekundarnom zdravstvenom zaštitom – usporedba s drugim zemljama. Sesiju su vodile Karmela Bonassin, dr. med., i doc. dr. sc. Jasna Vučak, dr. med.

 

Infodemija, informacijska prezasićenost uz brojne lažne i krive informacije, u doba pandemije predstavljala je dodatni teret liječnicima

Prema podacima koje je ustupio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZZJZ), vidljivo je da se početkom pandemije 2020. godine drastično smanjio broj pregleda u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti (SKZZ) – za više od 27% u odnosu na prethodnu (nepandemijsku) godinu. Istovremeno je rastao broj kontakata s pacijentima u ordinacijama obiteljske medicine (OOM) – za više od 13%. Broj kućnih posjeta tijekom 2020. u odnosu na 2019. porastao je za dodatnih 5%. Među uslugama SKZZ-a raste jedino broj odgovora na upućena klinička pitanja putem A5 uputnice, u 2020. za više od 939% u odnosu na 2019., te u 2021. za dodatnih 62% u odnosu na 2020., odnosno za 1527% u odnosu na pretpandemisjku 2019., različito po županijama. Određen broj zahtjeva za A5 konzultacijom ostaje neodgovoren od SKZZ-a. HZZO kontinuirano prati te podatke. Nejednaka je dostupnost telemedicinske konzultacije LOM-a i SKZZ-a u županijama, i to zbog različite osposobljenosti kolega, različith informatičkih programa koje koriste PZZ i SKZZ, te nedostatka kadra i vremena u organizaciji rada. Telemedicinska komunikacija zdravstvenih profesionalaca u PZZ-u i SKZZ-u štedi vrijeme i putne troškove pacijentima, smanuje troškove prijevoza saniteta, omogućava lakše ostvarivanje nekih prava iz zdravstvenog osiguranja za nepokretne, teško pokretne te onkološke pacijente. Taj oblik komunikacije zahtijeva posebno vrijeme u radnom danu liječnika PZZ-a i SKZZ-a te dodatna ulaganja u infrastrukturu, programska rješenja i edukaciju.

Izazovi prevencije u obiteljskoj medicini u doba pandemije COVID-19

Sesiju Izazovi prevencije u obiteljskoj medicini u doba pandemije COVID-19 vodile su prof. dr. sc. Milica Katić, dr. med., i doc. dr. sc. Jasna Vučak, dr. med. Sadržaj i značajke preventivnog rada u obiteljskoj medicini, kvartarne prevencije i lijekovi za COVID-19 infekciju, oportunistički probir, cijepljenje protiv bolesti COVID-19, neobavezna cijepljenja - pneumokok, gripa, HPV - te utjecaj pandemije COVID-19 na rutinska cijepljenja djece u Sjevernoj Makedoniji bile su obrađene teme tijekom sesije.

Uz recentne podatke o provedenom cijepljenju protiv COVID-a 19 u Hrvatskoj do 27. prosinca 2021. godine, dat je sažet prikaz o vrstama cjepiva, nuspojavama te preporukama za izbor cjepiva za različite dobne skupine stanovništva. Zbog straha od zaraze virusom SARSCOV- 2, dezinformacija o sigurnosti rutinskog cijepljenja, obuhvat obvezatnim cijepljenjem djece predškolske dobi tijekom pandemije u Sjevernoj Makedoniji opao je 12,1% za primovakcinaciju te 4,8% za revakcinaciju. Najveći pad, gotovo 30%, zabilježen je za cijepljenje protiv morbila, rubeole i parotitisa. Brojna recentna istraživanja pokazala su da je u doba pandemije došlo do smanjenja oportunističkog probira te broja postavljenih novih dijagnoza kroničnih bolesti i nedostatne kontrole kroničnih bolesti. Kvartarna prevencija u pandemiji COVID-19 usmjerena je na primjenu različitih lijekova koji su se upotrebljavali ili se još uvijek upotrebljavaju u liječenju infekcije SARS-COV-2, a da ne postoje znanstveni dokazi o učinkovitosti. Liječnici obiteljske medicine zbog pandemije su bili prisiljeni više koristiti telefonske i e-konzultacije; to je utjecalo na dramatično smanjenje provedbe PA, što može imati dalekosežne posljedice na zdravlje populacije.

 

Prof. dr. sc. Rudika Gmajnić i doc. dr. sc. Leonardo Bukmir govorili su o organizaciji primarne zdravstvene zaštite

Tijekom sesije Organizacija rada, koju su vodili su prof. dr. sc. Rudika Gmajnić, dr. med., i doc. dr. sc. Leonardo Bukmir, dr. med., obrađene su sljedeće teme: organizacija i funkcioniranje primarne zdravstvene zaštite, programirani rad s kroničnim bolesnicima i naručivanje te vođenje ordinacije. Prikazani su rezultati istraživanja o promjenama podučavanja/učenja obiteljske medicine tijekom pandemije te promjene strukture rada timova obiteljske medicine u zapadnom dijelu Zagreba zbog COVID- 19 pandemije. Potrebno je veliko umijeće u ostvarivanju ravnoteže između potreba, prava i očekivanja pacijenata, ograničenja osiguravatelja, ali i vlastite financijske održivosti te psihofizičkih granica liječnika. Kontrola kvalitete, etička i pravna odgovornost, novi komunikacijski kanali, struktura radnog vremena, nove kliničke vještine, planiranje, organiziranje, upravljanje ljudskim resursima, vođenje, autoritet, motivacija, kontrola (monitoring) vještine su koje se kontinuirano trebaju usavršavati i primjenjivati, potvrđeno je i tijekom pandemije. PZZ se zapostavlja zbog nepoznavanja i nerazumijevanja potencijala i mogućnosti, unatoč znanstvenim spoznajama da dobra organizacija i provedba PZZ-a pozitivno utječe na financijsku stabilnost i učinkovito funkcioniranje cjelokupnoga zdravstvenog sustava.

Organizacija rada obiteljske medicine u doba pandemije COVID-19

Na kongresu je održan okrugli stol „Organizacija rada obiteljske medicine u doba pandemije COVID-19 – mogućnosti za poboljšanje“. U prvom dijelu okruglog stola svoja su iskustva i prijedloge dali kolege Ana Catarina Oliviera iz Portugala, Josep Vidal Allabal iz Španjolske, Veronika Rašić iz Velike Britanje i iz Bosne i Hercegovine Zaim Jatić, koji su se virtualno priključili prezentacijama i zaključcima. Isto tako su osnovne probleme u organizaciji, kao i moguća rješenja, dali i ostali pozvani sudionici Ljubin Šukrijev iz Makedonije kao predsjednik Asocijacije udruženja opće/obiteljske medicine jugoistočne Europe te Nataša Ban- Toskić kao predstavnica KoHOM-a, Dragan Soldo iz HLK-a i HDODa, te Leonardo Bukmir, Katedra za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci, kao predstavnik akademske zajednice.

Svi su sudionici istaknuli brzu prilagodbu liječnika obiteljske medicine na nastalu situaciju te važnost održavanja kontakata s pacijentima, koji su velikim dijelom preseljeni u virtualne prostore, ali niti jednog trena nisu prekinuti. U komentarima svih uključenih izražena je nevjerica da se u obiteljskoj medicini Hrvatske može biti nositeljem tima i bez specijalističkog usavršavanja.

 

Okrugli stol predstavnika stručnih društava obiteljske medicine, akademske zajednice i stranih gostiju jednoglasan je u zaključku o prijekoj potrebi osiguravanja specijalizacija iz obiteljske medicine

Glavni zaključak okruglog stola, ali i kongresa, potreba je osiguravanja specijalizacija iz obiteljske medicine koje će dalje osnaživati ulogu i prepoznatljivost struke te joj omogućiti, aktivnim sudjelovanjem svih kolega, da bude temelj zdravstvene skrbi.

Pozvani gosti predavači su održali predavanja o važnim temama: Skrb za osobe starije dobi u pandemiji COVID-19 (prof. dr. sc. Branko Kolarić), Vodstvo u obiteljskoj medicini (prof. dr. sc. Igor Švab), COVID- 19 pandemija i obiteljska medicina u BiH (prof. dr. sc. Zaim Jatić), Challenges and achievements of family medicine as specialty in Ukraine (prof. dr. sc. Victoria Tkachenko), Reorganizacija Doma zdravlja Podgorica u cilju efikasnijeg zbrinjavanja pacijenata s bolesti COVID-19 (dr. Aldijana Zeković).

I ove godine, već tradicionalno, održane su i sesije Mladi nastavnici, Prikazi slučaja i Slobodne teme, a obrađene su vrlo različite teme koje opisuju svu širinu problematike s kojom se susreće liječnik obiteljske medicine. Posebno raduje što su među predavačima bili i studenti medicine, specijalizanati i specijalisti obiteljske medicine. Kao i ranijih godina, prikazani su visokokvalitetni posteri o različitim temama: Poznavanje alata za procjenu kardiovaskularnog rizika u pacijenata sa šećernom bolesti tipa 2 (DM2) među studentima medicine, COVID-somnia – nova dijagnoza, Problem kontinuiteta skrbi za oboljele od šećerne bolesti tipa 2 u obiteljskoj medicini – rezultati pilotaudit studije, Važnost nutritivne potpore u onkoloških bolesnika, Primjer malog kirurškog zahvata u obiteljskoj medicini – ekstrakcija lipoma.

 

Sve su teme dodatno razmatrane i između predavanja u opuštenoj atmosferi

Posljednjeg dana kongresa održane su brojne radionice (KMAT - zlatni standard u upravljanju arterijskom hipertenzijom, EKG rješavanje praktičnih primjera, Suportivna terapija, Dijagnostičko-terapijski postupci u bolesnika s ranama potkoljenice miješane etiologije (mjerenje gležanjskog indeksa, osnove ultrazvučne dijagnostike, kompresivna terapija), Liječnička pogreška, Reumatološki status, Vrtoglavice, Što i kako istraživati u obiteljskoj medicini, Balint grupa: koliko nas je COVID promijenio?), koje su također prikazale širinu problematike s kojom se susreće liječnik obiteljske medicine u svakodnevnom radu.