MEDIX, God. 27 Br. 149  •  Osvrt na stručno događanje  •  Interna medicina HR ENG

XIII. hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem

Dražen Perica, Dunja Leskovar

Hrvatski kongres o aterosklerozi već godinama privlači svjetske i domaće stručnjake u području ateroskleroze - članove Hrvatskog, Europskog i Svjetskog društva za aterosklerozu. O kvaliteti i tradiciji kongresa govori velik broj slušača liječnika različitih specijalnosti koji redovito prate skup te su aktivni u Hrvatskom društvu za aterosklerozu. Predavanja donosne novosti iz područja ateroskleroze, terapijskog pristupa, procjene kardiovaskularnog rizika te prevencije kardiovaskularnih bolesti


 

Dana 15. i 16. listopada 2021. godine održan je 13. hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem. Zbog pandemije COVID-a 19, kongres je prvi put održan virtualno, online. Bez obzira na sve izazove, skup je privukao brojne međunarodno priznate stručnjake predavače i velik broj slušača. Problem ateroskleroze je multidisciplinaran, što već tradicionalno pobuđuje interes velikog broja liječnika različitih specijalnosti. Bez obzira na format održavanja, raduje i velik broj prijavljenih sažetaka i postera.

Kongres je održan pod pokroviteljstvom HAZU, Razreda za medicinske znanosti, a uvodnu riječ održali su i predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt te akademkinja Vida Demarin, tajnica razreda

Skup je počeo pozdravnom riječi predsjednika kongresa i Hrvatskog društva za aterosklerozu akademika Željka Reinera. Kao i prethodnih godina, kongres je održan pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za medicinske znanosti, pa su uvodnu riječ dali i predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt te akademkinja Vida Demarin, tajnica razreda. Oboje su čestitali akademiku Reineru na još jednoj uspješnoj organizaciji te zaželjeli uspjeh u radu.

Iskustvo projekta ScreenPro

FH Kongres je otvorio profesor Richard Češka iz Češke, koji je održao predavanje „Porodična hiperkolesterolemija: iskustvo projekta ScreenPro FH“, te iznio osvrt na uspješan projekt ranog prepoznavanja i probira bolesnika s porodičnom hiperkolesterolemijom u Češkoj. Projekt ima nastavak te danas u njemu sudjeluju 24 zemlje, uključujući i Hrvatsku. Upravo velik broj zemalja pridonosi razmjeni iskustva i poboljšanju ranog otkrivanja i liječenja bolesnika s porodičnom hiperkolesterolemijom.

Sljedeći govornik bio je Maciej Banach iz Poljske, koji je održao predavanje „Učinak druceba ili noceba? Kako postaviti dijagnozu i kako liječiti? Preporuke ILEP-a za 2021. godinu“. Dotaknuo se kontroverznog iskustva iz SAMSON istraživanja te još jednom prikazao kako su statini lijekovi na „lošem glasu“ bez valjanoga znanstvenog dokaza, što u podosta slučajeva ima za posljedicu smanjenu suradljivost u uzimanju terapije.

Profesorica Lale Tokgözoğlu, bivša predsjednica Europskog društva za aterosklerozu (EAS), iz Turske, predavanjem „Novo razdoblje u liječenju sniženja lipida“ skrenula je pozornost na noviji način liječenja dislipidemije koji se bazira na inhibiciji serinske proteaze PCSK9. Radi se o maloj interferirajućoj RNK, lijeku inclisiran, koji se primjenjuje dvaput godišnje. Najavila je i prvi „anti-sense“ lijek isključivo za snižavanje Lp(a).

 

Profesorica Lale Tokgözoğlu, bivša predsjednica Europskog društva za aterosklerozu (EAS), iz Turske skrenula je pozornost na noviji način liječenja dislipidemije koji se bazira na inhibiciji serinske proteaze PCSK9

Profesor Michal Vrablik održao je sjajno predavanje „Genetika kardiovaskularnih bolesti: Koliko smo daleko od personaliziranog predviđanja i liječenja rizika za kardiovaskularne bolesti?“ Podsjetio je da su kardiovaskularne bolesti poligenetske i kako se na osnovi genskih spoznaja može personalizirati terapijski pristup. Podsjetio je i na nove smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u kojima je navedeno da nije preporučljivo koristiti genetiku za izračunavanje „personaliziranog kardiovaskularnog rizika“ upravo zbog velikog broja genetskih mutacija koje utječu na nastanak ateroskleroze, ali je naglasio važnost genetike u otkrivanju novih terapijskih opcija.

U nastavku su prisutni mogli čuti predavanje „Implementiranje smjernica Europskog kardiološkog društva od DA VINCI do HEYMANS istraživanja“ predsjednika EAS-a Kausika K. Raya iz Ujedinjenog Kraljevstva, u kojem je podcrtao važnost postizanja ciljnih vrijednosti LDL kolesterola kombiniranom terapijom (potentni statin, ezetemib te PCSK9i). Ukazao je i na nesrazmjer onoga što je preporučeno smjernicama i svakodnevne medicinske prakse.

 

Predsjednik EAS-a Kausik K. Ray iz Ujedinjenog Kraljevstva podcrtao je važnost postizanja ciljnih vrijednosti LDL kolesterola kombiniranom terapijom te ukazao na nesrazmjer onoga što je preporučeno smjernicama i svakodnevne medicinske prakse

Potom je profesor Frederick Raal iz Južnoafričke Republike iznio predavanje „Porodična hiperkolesterolemija: korak prema postizanju optimalnih ciljeva liječenja s novim lijekovima“. Naglasio je da su bolesnici s porodičnom hiperkolesterolemijom (engl. familial hypercholesterolemia, FH) u startu pod visokim kardiovaskularnim rizikom, treba ih što prije početi liječiti te postići ciljne vrijednosti LDL-K zadane važećim smjernicama.

 

Profesor Frederick Raal iz Južnoafričke Republike naglasio je da su bolesnici s porodičnom hiperkolesterolemijom pod visokim kardiovaskularnim rizikom te im treba čim prije postići ciljne vrijednosti LDL-K zadane važećim smjernicama

S obzirom na manjak spoznaja o mogućem terapijskom pristupu, bolesnici ne postižu ciljne vrijednosti, a svakako bi mogli rabeći kombiniranu (trojnu hipolipemičnu) terapiju. Inclisiran je mala interferirajuća RNK koja se primjenjuje dvaput godišnje i kojom se mogu dostići zadane ciljne vrijednosti LDL-K u tih bolesnika.

Primjer precizne medicine

Virtualni format omogućio je praćenje predavanja Raula Santosa iz Brazila, predsjednika Međunarodnog društva za aterosklerozu. Profesor Santos je održao predavanje „Heterogenost kardiovaskularnog rizika u porodičnoj hiperkolesterolemiji: primjer precizne medicine“. Naglasio je kako su PCSK9 inhibitori revolucija u liječenju bolesnika s FH-om, ali su skupi i mnoge zemlje ih si ne mogu priuštiti. Naveo je primjer cost-effective principa iz SAFEHEART registra: bolesnici s drugim potencijalnim rizicima tipa pušenje, muški spol, povišen BMI te povišen Lp(a) imaju viši kardiovaskularni rizik te su kandidati za rano liječenje PCSK9 inhibitorima. Naglasio je i važnost calcium scorea u dijagnozi subkliničke ateroskleroze te procjene kardiovaskularnog rizika.

 

Profesor Santos, predsjednik Međunarodnog društva za aterosklerozu, naglasio je kako su PCSK9 inhibitori revolucija u liječenju bolesnika s porodičnom hiperkolesterolemijom. Naglasio je i važnost calcium scorea u dijagnozi subkliničke ateroskleroze te procjene kardiovaskularnog rizika

Sljedeći u nizu bio je Alberto Zambon iz Italije. Izlaganjem „Omega-3 masne kiseline i kardiovaskularna korist: mnogo više nego djelovanje na lipide“ objasnio je pleiotropne učinke omega-3 masnih kiselina na smanjenje upale u krvnim žilama, smanjenje oksidativnog stresa te drugih aterogenih čimbenika.

Jedan od najvećih prijatelja kongresa, Marat Ezhov iz Rusije, održao je predavanje „Lipoprotein(a): što ima novoga?“ te ponovno stavio naglasak na novi antisense lijek isključivo za snižavanje Lp(a). Radi se o antisense oligonukleotidu AKCEA- APO(a)-LRx (pelacarsen), koji učinkovito smanjuje razine Lp(a) (do 80%) ometajući sintezu Lp(a) u hepatocitima.

Nakon toga, predavanje „Liječenje lipida: nove mogućnosti i novi ciljevi“ održao je jedan od najvećih svjetskih stručnjaka u području ateroskleroze Christie Mitchell Ballantyne iz SAD-a. Istaknuo je važnost ranog postizanja ciljnih vrijednosti LDL kolesterola te nove metode i trendove liječenja u SAD-u. Na prvome mjestu istaknuo je bempedoičnu kiselinu, koja djeluje na drugoj razini inhibicije sinteze kolesterola (u usporedbi sa statinom) postižući tako svoj hipolipemični učinak. Spomenuo je i novo monoklonalno protutijelo za ANGPTL3 (evinacumab), koje snižava razinu triglicerida, ali i LDL-k.

Sljedeće predavanje održao je Dan Gaita iz Rumunjske. U predavanju „Strategija za poboljšanje postizanja ciljnih vrijednosti LDL kolesterola – ključna uloga inhibitora PCSK9!“ iznio je svoja iskustva s PCSK9i, koji su pridonijeli postizanju ciljnih vrijednosti LDL-K, pogotovo ako se primjene tijekom hospitalizacije kod bolesnika s akutnim infarktom miokarda.

Posljednje predavanje za prvi dan, „Probir populacije za porodičnu hiperkolesterolemiju – slovensko iskustvo“, održao je Zlatko Fras iz Slovenije. Već opisan ScreenPro FH projekt postigao je značajan uspjeh, a Slovenija se istaknula kao prva europska zemlja koja je provela probir za dislipidemije u djece dobi od pet godina te kaskadni probir u obiteljima.

Primarna prevencija – cilj svakog liječnika u borbi protiv ateroskleroze

Prvi dan kongresa završio je raspravom uživo; vodeći inozemni stručnjaci naglasili su pritom najvažnije teme/ probleme vezane uz dijagnostiku i liječenje dislpidemija. Zaključak rasprave je da novo doba borbe protiv ateroskleroze upravo kreće na krilima novih terapijskih mogućnosti koje će pridonijeti suradljivosti bolesnika, poput inclisirana, a koji se primjenjuje dvaput godišnje, te potentnih novih lijekova, koji će pridonijeti smanjenju kardiovaskularnog rizika.

Istaknuto je i da se ne smije zaboraviti na rano prepoznavanje bolesnika s porodičnom hiperkolesterolemijom jer je primarna prevencija ključ uspjeha u liječenju bolesnika.

Izlaganja hrvatskih stručnjaka

Drugi dan kongresa bio je namijenjen predavačima iz Hrvatske. Izlaganjem „Učestalost kardiovaskularnih čimbenika rizika u općoj populaciji Hrvatske – EHUH-2 istraživanje“ otvorio ga je akademik Bojan Jelaković. Podsjetio je da je Hrvatska i dalje zemlja s velikim brojem bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom te istaknuo problem nedovoljne kontrole i liječenja rizičnih čimbenika i potrebu za promjenama u hrvatskom zdravstvu s ciljem smanjenja ukupnog kardiovaskularnog rizika.

Nakon akademika Jelakovića, predavanje „Čimbenici načina života u prevenciji kognitivnih poremećaja“ održala je akademkinja Vida Demarin. Istaknula je važan, a nažalost zaboravljen, pozitivan učinak fizičke aktivnosti, pravilne prehrane i kontrole rizičnih čimbenika u sprječavanju pojave demencije, od koje u Hrvatskoj boluje više od 100.000 osoba. Na tu temu nadovezao se prof. Fran Borovečki predavanjem „Hiperlipidemija kao osnova neurodegenerativnih procesa“, u kojem je naglasio važnost ranog početka liječenja hiperlipidemije, kao jednog od najznačajnijeg čimbenika rizika, ključnog za prevenciju pojave neurodegenerativnih bolesti.

Nakon sesije o neurodegenerativnim bolestima, predavanje „Fenotipski profili bolesnika i personalizirano liječenje zatajivanja srca“ održao je prof. Luka Zaputović te se osvrnuo na novije modalitete u liječenju srčanog zatajenja uz naglasak na inhibitore kotransportera natrijglukoza 2 (SGLT-2). U predavanju „Intolerancija na statine“ prof. Iveta Merćep govorila je o nuspojavama statina, ukazavši na problem propisivanja terapije statinima i omraženost istih od bolesnika, ali i liječnika. Istaknula je da se prava statinska miopatija viđa iznimno rijetko, a u odsustvu kliničkih pokazatelja (povišeni jetreni enzimi i kreatin-kinaza) neopravdano je ukidati terapiju. Savjetuje tzv. re-challenge, koji uključuje promjenu vrste statina, izmjenu doze, uz određivanje farmakogenetike.

Prof. Nada Božina predavanjem „Farmakogenomika i individualizacija terapije hipolipemicima“ istaknula je korist određivanja mutacija za transportere OATP1B1 i ABCG2, važnih u metabolizmu statina i ezetimiba, te mogućnost objektivizacije nuspojava i sukladno tome promjenu terapije. Osim genetskog nasljeđa, epigenetika ima velik utjecaj na proces rane ateroskleroze, o čemu su sudionici mogli slušati na predavanju prof. Jadranke Sertić „Epigenomika i ateroskleroza“.

 

Na kraju kongresa održana je raspravu o problemu omraženosti terapije statinima od bolesnika i propisivanja neadekvatnih (preniskih doza) od liječnika različitih specijalnosti te ukazano da navedeno ne pridonosi smanjenju ukupnoga kardiovaskularnog rizika

Prof. Diana Muačević Katanec predavanjem „Personalizirani pristup liječenju dislipidemija“ istaknula je važnost personaliziranog pristupa liječenju. Doc. Ivan Pećin u predavanju „Inhibitori PCSK9 mijenjaju način liječenja bolesnika s velikim i vrlo velikim kardiovaskularnim rizikom“ istaknuo je važnost monoklonskih protutijela u smanjenju koncentracije LDL kolesterola za 50-60%, a dodatno i Lp(a) za 25-30%. PCSK9i imaju veliku ulogu liječenju bolesnika s porodičnom hiperkolesterolemijom, dokazanom aterosklerotskom bolesti, koji s maksimalnom dozom statina uz dodatak ezetimiba ne postižu ciljne vrijednosti LDL kolesterola.

Najnovije smjernice Europskog kardiološkog društva

Akademik Željko Reiner predstavio je najnovije smjernice Europskog kardiološkog društva za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u kliničkoj praksi, koje naglašavaju važnost redukcije LDL kolesterola (<1,8 mmol/l ili <1,4 mmol/l) u bolesnika s visokim i vrlo visokim KV rizikom.

Posljednji govornik bio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva. U predavanju „Kardiovaskularni rizik 2021.“ apostrofirao je važnost personaliziranog liječenja dislipidemija te srčanog zatajenja. Na kraju predavanja otvorio je zanimljivu raspravu o velikom problemu omraženosti terapije statinima od bolesnika i propisivanja neadekvatnih (preniskih doza) od liječnika različitih specijalnosti. Navedeno ne pridonosi smanjenju ukupnoga kardiovaskularnog rizika. Na kraju skupa akademik Reiner održao je završnu riječ, zahvalio svim sudionicima na uspješno održanom kongresu te zaključio kako su personalizirani pristup liječenju i nove metode liječenja budućnost u borbi protiv ateroskleroze i u smanjivanju kardiovaskularnog rizika. Izrazio je i nadu da će se sljedeći kongres održati u živo te najavio dodjelu nagrada najboljim mladim istraživačima nakon što Znanstveni odbor donese ocjenu postera i kongresnih sažetaka. Dodjela će se održati u Liječničkom zboru, a moći će se vidjeti on-line putem newslettera Hrvatskog društva za aterosklerozu.