VI. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem

Šesti hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem održan je od 10. do 13. listopada 2012. u Primoštenu. Sudionici kongresa iz Hrvatske i Europe su putem usmenih izlaganja i u posterskoj sekciji raspravljali o kliničkim i neurobiološkim metodama rane i pouzdane dijagnostike Alzheimerove bolesti, problemima u liječenju oboljelih i pružanju odgovarajuće pomoći oboljelima i njihovim njegovateljima i skrbnicima. Liječenje Alzheimerove bolesti i nadalje je otežano zbog nedostatka novih, učinkovitih lijekova koji bi zaustavili napredovanje bolesti. Sažeci izlaganja i postera tiskani su u časopisu „Neurologia Croatica“, vol 61, Suppl 4:1-164, 2012. Kongresu je posvećena i naslovna tema aktualnog broja „Medixa“, a ekskluzivan ukoričeni separat tematskog sadržaja na 80 stranica u boji uručen je svim sudionicima kongresa. 

 


 

Šesti hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem održan je od 10. do 13. listopada 2012. godine u hotelu Zora u Primoštenu. U rad kongresa bilo je uključeno oko 150 sudionika koji su povezani s Alzheimerovom bolešću, od onih koji se bave bazičnim i kliničkim istraživanjima etiologije i liječenja bolesti pa sve do osoba koje pomažu oboljelim i njihovim skrbnicima/njegovateljima. Sudionici su bili najvećim dijelom iz Hrvatske te iz Velike Britanije, Austrije, Švedske, Švicarske i Italije. Organizatori su bili već tradicionalno Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB), Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju HLZ-a i Hrvatsko društvo za neuroznanost. Pokrovitelji su bili Međunarodna udruga za Alzheimerovu bolest (Alzheimer‘s Disease International), Europska udruga za Alzheimerovu bolest (Alzheimer Europe) i Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
U radnom dijelu kongresa održano je 31 predavanje pozvanih predavača iz šest zemalja. Zahvaljujući dobroj organizaciji, nije bilo paralelnih sekcija te su sudionici mogli prisustvovati svim usmenim izlaganjima. Tijekom kongresa sudionici su mogli razgledati 36 postera s najnovijim rezultatima temeljnih, kliničkih i socijalnih istraživanja Alzheimerove bolesti. Cilj skupa bio je proširiti saznanja o ranoj dijagnostici, neurobiokemijskoj podlozi i liječenju Alzheimerove bolesti. U skladu s ciljem, teme predavanja i postera bile su sljedeće: temeljna istraživanja i neuropatologija Alzheimerove bolesti, rana dijagnostika, klinička istraživanja u Alzheimerovoj bolesti, klinička obilježja Alzheimerove bolesti i prikazi bolesnika, farmakoterapija demencija, nefarmakološke intervencije u Alzheimerovoj bolesti, skrb za oboljele osobe, ne-Alzheimerove demencije, kvaliteta života u demenciji, udruge za Alzheimerovu bolest i skupine samopomoći i ostale teme. Sažeci usmenih izlaganja i postera tiskani su u časopisu „Neurologia Croatica“, vol 61, Suppl 4:1-164, 2012.


Svečano otvorenje kongresa i promocija posebnog broja „Medixa“
Kongres je svečano otvorio predsjednik Organizacijskog odbora i predsjednik HUAB-a prof. dr. sc. Ninoslav Mimica (Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb). Pročitao je pisma podrške dr. Jacoba Roya Kuriakose, predsjednika Međunarodne udruge za Alzheimerovu bolest, i Jeana Georgesa, izvršnog direktora Europske udruge za Alzheimerovu bolest. U uvodnom dijelu kongresa predstavljeno je posebno izdanje naslovne teme aktualnog broja „Medixa“ (broj 101/102, listopad/studeni 2012.) „Alzheimerova bolest i druge demencije“ gosta urednika prof. Ninoslava Mimice. Ekskluzivan ukoričeni separat na 80 stranica u boji s 14 članaka eminentnih stručnjaka koji su spomenutu temu prikazali iz različitih aspekata podijeljen je u sklopu kongresnog materijala svim sudionicima. Uz tematske članke objavljen je i dopisni test provjere znanja vrednovan u sustavu trajne medicinske izobrazbe Hrvatske liječničke komore za obnovu liječničke licence.
Organizaciju i ciljeve rada Međunarodne udruge za Alzheimerovu bolest (Alzheimer‘s Disease Intarnational; ADI) predstavio je izvršni direktor Marc Wortmann (London, Velika Britanija). ADI je osnovan 1984. godine i broji 78 članica, a Hrvatska je postala punopravni član ADI-a 2006. godine. Cilj udruge je organizirati i ojačati nacionalne  udruge širom svijeta i podići svijest o Alzheimerovoj bolesti i ostalim demencijama, omogućiti ranu dijagnostiku bolesti i smanjiti stigmu bolesti. Zbog sve većeg broja osoba starije dobi, predviđa se da će se prevalencija Alzheimerove bolesti udvostručivati svakih dvadeset godina te da bi u svijetu broj oboljelih 2050. godine mogao iznositi 115 milijuna. Svjetska zdravstvena organizacija u suradnji s ADI-em proglasila je Alzheimerovu bolest javno-zdravstvenim prioritetom 21. stoljeća.
Tijekom kongresa održana je i osnivačka skupština Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije dobi pri Hrvatskom liječničkom zboru. Za prvog predsjednika jednoglasno je izabran prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, a za dopredsjednicu dr. sc. Nataša Klepac.


Dijagnostika Alzheimerove bolesti
Suvremeni pristup, posebice ranoj dijagnostici demencija, uključuje vrlo osjetljive i specifične neuroslikovne prikaze mozga kao što su pozitronska emisijska tomografija (Positron Emission Tomography; PET) i jednofotonska emisijska kompjutorizirana tomografija (Single Photon Emission Computerized Tomography; SPECT).
Prof. dr. sc. Vesna Medved (Zagreb) opisala je primjenu tih metoda ne samo u ranoj dijagnozi demencija, već i u praćenju tijeka bolesti i odgovora na terapiju. Istaknula je da SPECT može poslužiti u diferencijalnoj dijagnozi pojedinih demencija i da bi trebao biti dio standardne kliničke obrade u procesu dijagnosticiranja posebice Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije. Pomoću SPECT-a dokazane su razlike u metabolizmu u moždanim regijama kod pojedinih oblika demencija. U oboljelih od Alzheimerove bolesti uočen je hipometabolizam u temporalnom režnju i hipokampusu, u frontotemporalnoj demenciji u području prednjeg dijela mozga, a u Lewy body demenciji u svim kortikalnim regijama, osim frontalno posteriorno i okcipitalno.


Liječenje Alzheimerove bolesti
Dr. sc. Manfred Windisch (Beč, Austrija) pokazao je vrlo skromne pomake u kliničkim istraživanjima novih antidementiva. Većina spojeva koji su se pokazali djelotvornim u pretkliničkim istraživanjima nisu dala zadovoljavajuće rezultate u I., II. i III. fazi kliničkih ispitivanja njihovog učinka na pamćenje i ostale kognitivne funkcije. Razlozi nezadovoljavajućih rezultata mogli bi biti neodgovarajuća doza i duljina liječenja, nejasna neuropatologija, različiti dijagnostički kriteriji za odabir bolesnika u različitim fazama Alzheimerove bolesti i nedostatak pouzdanih biomarkera.
Novija imunoterapijska istraživanja okreću se istraživanju cjepiva koja bi potaknula stvaranje prirodnih antitijela protiv beta-amiloda (prof. dr. sc. Achim Schneeberger, Beč, Austrija). Prvi rezultati su pokazali da cjepivo usporava pad kognitivnih funkcija, posebice ako se primijeni u ranoj fazi Alzheimerove bolesti. U istraživanje efikasnosti i toksičnosti cjepiva uključeni su i bolnički centri u Hrvatskoj, i to tri u Zagrebu i po jedan u Rijeci i Varaždinu.
Nove smjernice National Institute for Health and Clinical Excellance (NICE) preporučuju inhibitore acetikolinestraze AchEI (donepezil, galantamin i rivastigmin) u liječenju rane i srednje faze Alzheimerove bolesti. Ukoliko bolesnici ne podnose AchEI, i za kasnu fazu bolesti preporučuje se memantin (prof. dr. sc. Dinko Vitezić, Rijeka, i prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, Zagreb).
U oboljelih od demencije često se javljaju psihički simptomi (deluzije, halucinacije) i simptomi promijenjenog ponašanja (agresija, agitacija, anksioznost, apatija) koji još više pogoršavaju kvalitetu života oboljelih i zahtijevaju dodatno farmakološko liječenje (doc. dr. sc. Igor Filipčić, Zagreb). Preporuka je da se liječenje tih simptoma počne polako i s malim dozama psihofarmaka kako bi se izbjegle nuspojave. Preporučuje se i bihevioralna terapija.
Na kongresu je predstavljena i farmakoekonomika kao disciplina ekonomike zdravstva koja identificira, mjeri i uspoređuje troškove i ishode/posljedice primjene ne samo farmaceutskih proizvoda, već i zdravstvenih intervencija (prof. dr. sc. Dinko Vitezić, Rijeka, i prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, Zagreb). Osim lijekova, veliki dio izravnih troškova liječenja oboljelih od Alzheimerove bolesti otpada na bolničke troškove  stavku neizravnih troškova predstavlja neplaćeno vrijeme njegovatelja. Istaknuto je da se godišnji troškovi liječenja pridruženih bolesti mogu smanjiti boljim liječenjem i njegom oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Neurobiologija Alzheimerove bolesti
Prof. dr. sc. Goran Šimić (Zagreb) predstavio je projekt „Otkrivanje i praćenje bioloških biljega radi rane terapijske intervencije u sporadičnoj Alzheimerovoj bolesti“, koji je odobren za financiranje od Hrvatske nacionalne zaklade za znanost. Napomenuo je da su prijeko potrebna longitudinalna praćenja koncentracije amiloid-beta42 proteina i tau proteina u likvoru kako bi se odredila granična vrijednost koncentracije biljega, a na temelju koje bi se moglo predvidjeti koje će osobe s blagim kognitivnim poremećajem razviti Alzheimerovu bolest.
Izneseni su preliminarni rezultati proteomske analize likvora koji upućuju na promjene u ekspresiji proteina u likvoru oboljelih od Alzheimerove bolesti u odnosu na ekspresiju u osoba s blagim kognitivnim poremećajem (dr. sc. Dorotea Muck Šeler, Zagreb). Longitudinalna istraživanja valja učiniti na većem broju ispitanika kako bi se potvrdila pretpostavka da proteini transtiretin i haptoglobin mogu biti biomarkeri za razvoj i progresiju Alzheimerove bolesti. Najnovija istraživanja polimorfizma gena za serotoninske receptore tipa 2A (5- HT2A) i tipa 2C (5-HT2C) pokazala su da distribucija genotipova i alela ovisi o spolu ispitanika i značajno se razlikuje između muških i ženskih bolesnika s Alzheimerovom bolesti i muških i ženskih zdravih ispitanika te između ženskih psihotičnih i nepsihotičnih bolesnica s Alzheimerovom bolesti (dr. sc. Nela Pivac, Zagreb). Podaci potvrđuju hipotezu o promjenama serotoninskog sustava u Alzheimerovoj bolesti i upućuju da bi trebalo detaljnije istražiti povezanost i drugih polimorfizama gena za serotoninske receptore na većem broju klinički dobro evaluiranih isptanika oba spola.


Skrb za oboljele
Mr. sc. Jasminka Dlesk-Božić (Zagreb) prikazala je rezultate ankete provedene među medicinskim sestrama i njegovateljima koji skrbe o oboljelima od Alzheimerove bolesti u 11 zagrebačkih domova za starije i nemoćne osobe. Rezultati ankete su pokazali da većina njegovatelja smatra rad s oboljelima vrlo zahtjevnim i stresnim. Komunikacija s oboljelima je otežana, a negovatelji se često osjećaju bespomoćno. Istaknuto je da su radni uvjeti u domovima neprilagođeni potrebama oboljelih od demencije. Rezultati istraživanja su pokazali i da je prijeko potrebno poboljšanje socijalno-zdravstvene skrbi za dementne osobe.
Nagrade najboljim posterima
Tijekom završne večere dodijeljene su tri nagrade za najbolje postere u bazičnim, kliničkim i socijalnim istraživanjima. Međunarodno povjerenstvo u sastavu Marc Wortmann, dr. sc. Manfred Windisch i prof. dr. sc. Nenad Bogdanović dodijelilo je nagradu za bazična istraživanja Ani Knezović i suradnicima za istraživanje terapijskog učinka multifunkcionalnog kelatora željeza u štakorskom modelu sporadične Alzheimerove bolesti.
Nagradu za najbolji poster iz područja kliničkih istraživanja dobili su dr. Stipe Drmić i suradnici za prikaz delirija i demencije kao dva klinički različita entiteta koja se mogu i preklapati. U socijalnom području nagradu za najbolji poster je dobila Krasenka Glamuzina i suradnici, i to za prikaz edukacije osoba koje pružaju profesionalnu i neprofesionalnu skrb za oboljele od Alzheimerove bolesti.
Kulturna i društvena događanja
Kongres je obilovao kulturnim i društvenim događanjima. U sklopu domjenka dobrodošlice u hotelu Zora otvorena je izložba 113 impresivnih fotografija u obliku PPT-prezentacije „Tamo gdje sam ja“ mr. sc. Igne Brajević Gizdić, dr. med. Zanimljiva je koincidencija da upravo stablo koje je u prezentaciji uzeto kao lajtmotiv također krasi naslovnicu „Medixa“, što predstavlja začudnu spontanu sinkronizaciju liječnice i umjetnice Brajević Gizdić i „Medixovog“ grafičkog urednika Kemala Ljumanovića. Tijekom kongresa održana je projekcija potresnog filma „Daleko od nje“ („Away from her“; redateljica Sarah Polley, glavne uloge: Julie Christie i Gordon Pinsent) koji je tematski povezan s Alzheimerovom bolešću. Sudionici kongresa su razgledali povijesne znamenitosti grada Šibenika jer je zbog loših vremenskih uvjeta otkazan izlet brodom do otoka Zlarina i Krapnja.


Zaključci kongresa
Zadnjeg dana kongresa donesen je niz zaključaka. Alzheimerova bolest je prepoznata kao javno-zdravstveni prioritet 21. stoljeća. Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (HUAB) nastojat će da se osobama s demencijom omogući rana dijagnostika, standardno liječenje te kvalitetna i dostojanstvena skrb. Iako je memantin uvršten u dodatnu listu lijekova HZZO-a, prijeko je potrebno da se na listu uvrste i ostali u svijetu registrirani antidementivi. HZZO bi trebao odobriti sufinanciranje pretraga za ranu dijagnozu Alzheimerove bolesti kao što su slikovne tehnike i određivanje bioloških pokazatelja u likvoru. Potrebno je povećati broj dnevnih bolnica, psihogerijatrijskih odjela te prostorno preurediti postojeće domove za osobe starije dobi, educirati osoblje, a sve u svrhu prihvata oboljelih, i/ili otvoriti specijalizirane domove za oboljele od demencije. HUAB će se svakako zalagati da se njegovateljima osoba Danas, kada od Alzheimerove bolesti na svijetu boluje oko 38 milijuna osoba i kada se procjenjuje da će do 2050. godine ta brojka prijeći 115 milijuna, može se s pravom govoriti o epidemiji demencije koja prijeti čovječanstvu. Ove je godine Alzheimerovu bolest Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnim javno-zdravstvenim prioritetom. Stoga se i ne treba čuditi što se u Klinici za psihijatriju Vrapče 10. rujna 2012. godine sastao inicijativni odbor koji je predložio da se unutar Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) ponovo osnuje društvo koje bi se posebno bavilo Alzheimerovom bolešću, ali i psihijatrijom starije životne dobi. Nakon što je HLZ dao suglasnost, odlučeno je da se u sklopu 6. hrvatskog kongresa o Alzheimerovoj starijih od 65 godina osigura bolovanje, a bolesnicima prizna status invalidnosti. U Hrvatskoj je potrebno stimulirati rad volontera i razvijati palijativnu medicinu.
Na kongresu su izlagali Alkaloid, Belupo, Eli Lilly (Suisse) S. A., Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, Lundbeck Croatia, Pliva i Servier Pharma. Skup su pak sponzorirali Eli Lilly (Suisse) S. A. (srebrni sponzor), C. T. – Poslovne informacije (časopis „Medix“), Jadran bolesti s međunarodnim sudjelovanjem 11. listopada 2012. u Primoštenu održi Osnivačka skupština Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi. U radno predsjedništvo izabrani su doc. dr. sc. Suzana Uzun (predsjednik), prof. dr. sc. Goran Šimić i prof. dr. sc. Ninoslav Mimica. U Verifikacijsko povjerenstvo izabrani su dr. sc. Marija Kušan Jukić i mr. sc. Morana Ivičić, a u Izborno povjerenstvo dr. Stipe Drmić, dr. Dubravka Kalinić i dr. sc. Paola Presečki. Za zapisničara izabran je doc. dr. sc. Oliver Kozumplik, a za ovjerovitelja zapisnika dr. sc. Marina Boban. Predloženi su kandidati za mjesto predsjednika, dopredsjednika i za članove Upravnog odbora, pa se pristupilo tajnom glasovanju. Za predsjednika je izabran prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, galenski laboratorij, JSW Life Sciences, Krka-Farma, Lundbeck Croatia, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH te Pfizer Croatia. Službeni medijski pokrovitelj kongresa bio je „Medix“. Tehničku organizaciju kongresa odradio je kongresni servis Studio Hrg d.o.o. iz Zagreba.

 

Mr. sc. Igna Brajević Gizdić, dr. med. i prof. dr. sc. Ninoslav Mimica prilikom otvaranja njezine izložbe fotografija na temu otuđenosti kao posljedice Alzheimerove bolesti 

 

U radnom dijelu kongresa održano je 31 predavanje pozvanih predavača iz šest zemalja. Sva predavanja naišla su na veliki interes nazočnih  

Plenarno predavanje držao je Marc Wortmann, izvršni direktor Alzheimer‘s Disease International, organizacije koja je zaslužna za prepozavanje demencije kao globalnog javnozdravstvenog problema 

Sekcijom o izazovima razvoja lijekova za Alzheimerovu bolest predsjedale su (s lijeva na desno) akademkinja Vida Demarin, prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc i prof. dr. sc. Vesna Medved 

Tijekom završne večeri, u opuštenoj atmosferi i uz plesnu muziku, dodijeljene su nagrade za najbolje postere. Na fotografiji su prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, prof. dr. sc. Nenad Bogdanović, Ana Knezović (dobitnica nagrade za najbolji poster iz temeljnog područja Alzheimerove bolesti) te prof. dr. sc. Goran Šimić 

Krasanka Glamuzina i Kristina Vučić dobitnice su nagrade za najbolji poster iz socijalnog područja Alzheimerove bolesti 

Dr. Stipe Drmić dobitnik je diplome kao prvi autor najboljeg postera iz kliničkog područja Alzheimerove bolesti 

Na kongresu je bilo izloženo ukupno 36 postera pa međunarodnom žiriju nije bilo lako odabrati najbolje 

Za štandom Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest: Vladina Dajčić i Mira Dajčić, te Dinko Smilović 

Donošenje zaključaka i zatvaranje kongresa (slijeva na desno): prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, Mira Dajčić i prof. dr. sc. Goran Šimić 

 

 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 18 Br. 101/102