Velika studija tvrdi: povećanje fizičke aktivnosti i bavljenje sportom može smanjiti smrtnost do 40%

Pozitivan učinak tjelesne aktivnosti na poboljšanje zdravlja više je puta dokazan, a studija objavljena u International Journal of Epidemiology pokušala je i kvantificirati tu učinkovitost. Grupa koja je okupljala brojne javnozdravstvene radnike i epidemiologe sa Sveučilišta u Bernu i u Bristolu, predvođena Guentherom Samitzom, istraživačem na području tjelesne aktivnosti i javnog zdravstva sa Sveučilišta u Beču, učinila je veliku metaanalizu više od 80 relevantnih studija (među kojima i više metaanaliza) s 1,3 milijuna ispitanika.

Kada se učinak pojedine vrste aktivnosti kroz određeno trajanje pretoči u brojke to izgleda ovako:
• blaga do srednje teška tjelesna aktivnost (vrtlarstvo, hodanje, biciklizam kao transport, hodanje stepenicama) u odnosu na potpuni izostanak tjelesne aktivnosti smanjuje sveukupnu smrtnost za 4% po jednom satu aktivnosti tjedno;
• srednje teška tjelesna aktivnost (nordijsko hodanje, planinarenje, ples) smanjuje rizik za 6% po jednom satu aktivnosti tjedno;
• aerobna aktivnost visokog intenziteta (trčanje, biciklizam, sportovi s loptom) smanjuju rizik za 9% po jednom satu aktivnosti tjedno.

Uzevši u obzir da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno kako bi se smanjio rizik od prerane smrti u odrasloj populaciji, dolazi se do izračuna da blaga tjelesna aktivnost u preporučenom trajanju smanjuje mortalitet za 10%, a intenzivna tjelesna aktivnost za čak 22%. Ako bi se pak preporučeno trajanje aktivnosti udvostručilo, mortalitet bi se smanjio za 19%, odnosno 39% za blagu, odnosno intenzivnu tjelesnu aktivnost.

U zaključku, može se reći kako je bilo kakva tjelesna aktivnost blagotvorna no kako intenzivno vježbanje ipak značajnije smanjuje rizik od prijevremene smrti.