Učinak udahnutog ksenona na bijelu moždanu tvar

U izdanju od 16. ožujka 2016., časopis JAMA donosi rezultate randomiziranog kliničkog ispitivanja Ruuta Laitia i suradnika o učinku udahnutog ksenona na oštećenje bijele moždane tvari. Naime, predklinička istraživanja ukazuju na činjenicu da bi plin ksenon mogao spriječiti razvoj oštećenja mozga nakon akutne opće hipoksično-ishemijske ozljede mozga. Do sada se međutim to nije provjeravalo u ispitivanjima na ljudima pa je isto određeno za cilj istraživanja. Istraživanje je provedeno na osobama koje su preživjele izvanbolnički zastoj srca, a nalazile su se u komi. Istraživanje je trajalo od kolovoza 2009. do ožujka 2015. u dvije jedinice intenzivne skrbi u Finskoj. Randomizirano je 100 bolesnika u dobi od 24 do 76 godina koji su preživjeli izvanbolnički zastoj srca i nalazili su se u komi. Uz pomoć magnetne rezonancije u fazi 2 randomiziranog istraživanju određivao se učinak udahnutog ksenona na ishemijski oštećenu bijelu moždanu tvar. Bolenici su randomiziranim probirom tijekom 24 sata primali ili terapiju ksenonom uz hipotermiju ili samo hipotermiju. Primarni je ishod bilo oštećenje bijele moždane tvari, a sekundarni je uključivao neurološki ishod.

Svih 110 bolesnika završilo je istraživanje. Njih 80 bili su muškarci, a prosječna starost bila je 61,5 godina. Istraživanje je pokazalo da je udahnuti ksenon u kombinaciji s hipotermijom rezultiralo manjim oštećenjem bijele moždane tvari, no nije bilo statistički značajne razlike u neurološkim ishodima i smrtnosti nakon šest mjeseci. Ovi preliminarni rezultati upućuju na potrebu daljnjih istraživanja i evaluacije radi procjene kliničkog značaja inhalacije ksenona u osoba koje su preživjele izvanbolnički zastoj srca.