Solvejg Kristensen: Kvaliteta ne ovisi samo o financijskim mogućnostima

Predavanje na simpoziju o indikatorima kvalitete u zdravstvenoj zaštiti održala je i gošća iz Danske, Solvejg Kristensen, znanstvenica s Fakulteta medicinskih znanosti Sveučilišta u Aarhusu, Danska i regionalni risk manager ESQH (European Society for Quality in Healthcare) ureda u Danskoj

 

MEDIX: Na koji se način u Danskoj utječe na poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite?

S. KRISTENSEN: Uspostavili smo nacionalni programa indikatora kvalitete zdravstvene zaštite koji obuhvaća cijelu populaciju. Podloga programu je i motiviranost te spremnost na promjene u smislu poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite. Jedna od najvažnijih stvari koje smo postigli na tom području je upravo uspostavljanje povjerenja i jedinstva između medicinske javnosti i onih koji posjeduju i rukovode bolnice. Na taj je način i program određivanja indikatora zdravstvene zaštite bio logični slijed takvog saveza. Vodeće strukture bolnica su pritom tražile kvalitetno istraživanje i objašnjenje rezultata eventualne provedbe određenih parametara, a zahtjevi zdravstvenih djelatnika su se ponajviše odnosili na ulaganje u informatizaciju te sagledavanje općeg stanja umjesto individualnih zdravstvenih problema. Iduća važna stavka je bila uključiti sve sudionike u provedbi zdravstvene zaštite: medicinske sestre, fizioterapeute, vladu i Nacionalni zdravstveni odbor, koji su zatim zajednički prepoznali cilj i korist unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite, te zajednički usuglasili način kako to postići.

MEDIX: Kakav bi način financiranja zdravstvenog sustava mogao osigurati optimalnu kvalitetu zdravstvene zaštite?

S. KRISTENSEN: To je teško pitanje. Primjerice, nema sumnje da SAD posjeduje najbolje medicinske institucije, a istovremeno ima najgori zdravstveni sustav u smislu rentabilnosti i izjednačenja pristupa zdravstvenoj zaštiti, uz golem broj neosiguranih osoba. U skandinavskim zemljama imamo zdravstveni sustav koji se zadovoljava prosječnim standardima, čime omogućava i vrlo izjednačen pristup zdravstvenoj zaštiti. Naravno da siromašnije zemlje imaju i poteškoća u pružanju vrlo napredne i skupe zdravstvene zaštite onkoloških bolesnika ili osiguravanju drugih skupih lijekova i procedura, što utječe i na opću kvalitetu zdravstvenu zaštite. Jedan od vrlo dobrih primjera kvalitetne zdravstvene zaštite u odnosu na financijske mogućnosti je kubanski model, gdje se uz vrlo malo troškova postiže odlična kvaliteta primarne zdravstvene zaštite. Kada se radi o Europi, prosječni nacionalni dohodak zaista ima ulogu u kvaliteti zdravstvene skrbi, ali još značajniju ulogu ima raspodjela prioriteta. Kada vidim broj i veličinu novih automobila u istočnoj Europi, izgleda kao da je situacija prilično bolja nego u Danskoj, gdje se na svaki novi automobil plaća još dvostruko toliko poreza. Ipak ključna stavka u kvaliteti zdravstvene zaštite ostaje znanje i vještina medicinskih stručnjaka, a one na svu sreću ne ovise o prosječnom nacionalnom dohotku.

Osim programa The Danish National Indicators Project, u Danskoj se provodi i nacionalni programa prijave nuspojava koji podrazumijeva aktivno uključenje kliničara u brigu za sigurnost bolesnika i uvelike pridonosi motivaciji stručnjaka te kvaliteti zdravstvene zaštite, naglasila je Solvejg Kristensen

 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 14 Br. 75/76