MEDIX, God. 26 Br. 146  •  Osvrt  •  Javno zdravstvo / Demografija HR ENG

Socio-psihološke posljedice pandemije COVID-19 u Hrvatskoj – uvidi digitalne demografije

Tado Jurić

Izvanredne situacije neupitno utječu na mentalno zdravlje pojedinaca i zajednice u cjelini. Kako bismo izmjerili te pojave u Hrvatskoj, poslužili smo se alatima digitalne demografije. Prva indicija pogoršanja mentalnog zdravlja velik je porast pretraživanja za pojmovima „psihijatar“, „psiholog“ i sl. Uočen je i porast pretraga za lijekovima za smirenje. Korištenjem analitičkih alata Google Trends razvijena je funkcija za kvantificiranje promjena u mrežnom ponašanju te uočeno da skupine pojmova koje sugeriraju porast „anksioznosti“, tjeskobe i depresije pokazuju značajnu pozitivnu korelaciju. Prepoznat je i rizik od povećanja obiteljskog nasilja tijekom pandemije COVID-19, a dodatan stres roditeljima donosi i zatvaranje škola. Izbijanjem pandemije u Hrvatskoj uočava se i snažan skok pretraživanja pojma „razvod braka“, a uočen je i porast problema vezanih za alkoholizam


 

Izvanredne situacije poput pandemije i potresa koje su pogodile Hrvatsku neupitno utječu na mentalno zdravlje pojedinaca i zajednice u cjelini. Prijašnja istraživanja mentalnog zdravlja u slučaju prethodnih pandemija i katastrofa nedvojbeno su potvrdila porast psihopatoloških simptoma u pogođenim zajednicama. Iako se ne može govoriti o tipičnom posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP), u tim slučajevima neupitan je porast depresivnih i anksioznih poremećaja.1 Ti se učinci mogu prevesti u niz nepovoljnih emocionalnih reakcija i nezdravog ponašanja (kao što je pretjerana upotreba lijekova za smirenje, alkoholizam i sl.), mogu rezultirati i opiranjem i nepoštivanjem direktiva o javnom zdravstvu (APS, 2013.), a mogu se pretvoriti i u društveni bunt i nemire.

Učinak zaključavanja može se razlikovati od zemlje do zemlje, ali je sigurno da će povećati globalno siromaštvo i nejednakosti (Abedi i sur., 2020.). Milijuni pojedinaca nisu u mogućnosti raditi zbog potpune ili djelomične blokade, a stope nezaposlenosti eksponencijalno su porasle u svim krajevima svijeta.2 Svjetska banka predvidjela je 2020. godine da će pandemija COVID-19 te godine uzrokovati smanjenje BDP-a od 7% u cijelom svijetu. Neizvjesne prognoze, ograničavanja osobnih sloboda, veliki financijski gubici i oprečne poruke vlasti među glavnim su stresorima koji će nedvojbeno pridonijeti povećanom riziku od psihijatrijskih bolesti povezanih s bolesti COVID-19.1

Nove istraživačke metode u demografiji i javnom zdravstvu Sve uočene pojave pokušali smo izmjeriti i u Hrvatskoj. U tu svrhu smo se poslužili praćenjem digitalnih tragova, koji su glavni izvor inovacije u kontekstu digitalne demografije i javnog zdravstva.

Analitički alat Google Trends može služiti kao koristan alternativni izvor podataka u demografiji i javnom zdravstvu te pružiti korisne uvide u prirodno kretanje stanovništva, vanjske migracije, ali i porast anksioznosti u društvu. U studiji „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?“ iz listopada 2020. predstavljeni su rezultati studije i razvoj modela kojim se predviđaju migracija i stupanj integracije putem praćenja digitalnih tragova.3 U međuvremenu je studija proširena spoznajama o posljedicama COVID-19 krize na natalitet i mentalno zdravlje nacije.

Uvidi prikupljeni analitičkim alatima Google Trends pokazuju da mogu neinvazivno bilježiti klinički alarmantna pogoršanja profila depresije i anksioznosti u zajednici.4 je već potvrdio da internetski otisci/ tragovi mogu pružiti korisne signale o pogoršanju profila mentalnog zdravlja pučanstva tijekom pandemije bolesti COVID-19 (npr. depresija i anksioznost). Alati Google Trends prema tome mogu „dohvatiti ono što se događa u umu korisnika na neinvazivan način“.

Metoda može dati neke korisne uvide u probleme mentalnog zdravlja hrvatskog stanovništva ili identificirati tragove koji bi mogli utjecati na mentalno zdravlje u određenom razdoblju. Metodološkim usavršavanjem, metoda bi se mogla koristiti u sklopu preventivnih mjera, ali i kao proaktivni izvor i pravovremeni indikator učinaka zdravstvene politike na mentalno zdravlje stanovništva5, pogotovo stoga što su tradicionalne metode istraživanja dugotrajne i skupe.


Rezultati istraživanja

Prva indicija pogoršanja mentalnog zdravlja stanovništva Hrvatske je veliki porast pretraživanja za pojmovima „ psihijatar“, „psiholog“ i sl.5 (slika 1). Također je uočen porast pretraga za lijekovima za smirenje (Normabel i sl. – slika 2).


SLIKA 1. Porast pretraživanja skupine pojmova vezanih uz pojam „psihijatar“ u Hrvatskoj 2017-2020. Izvor: Jurić, T. 2021.5

SLIKA 2. Pretraživanja skupine pojmova „lijekovi za smirenje“ u Hrvatskoj 2019- 2020.

 

Nedavno istraživanje psiholoških posljedica pojedinaca u karanteni pokazalo je brojne negativne emocionalne ishode uključujući stres, depresiju, nesanicu, strah, zbunjenost itd., od kojih su neki postojali i nakon ukidanja karantene.6

Emocionalna cijena krize pokazala se osobito velikom za zdravstvene djelatnike.1 Osnovana povezanost pandemije COVID-19 i mentalnog zdravlja općenito je bila najjača za dobnu skupinu 30-49 godina, osobito žene, zanimanje medicinske sestre.7

Kada se pogledaju rezultati najtraženijih pretraživanja u Hrvatskoj prije i nakon zaključavanja, ne iznenađuje da su uobičajene dnevne teme potpuno ustupile mjesto zdravstvenim i drugim problemima. Rezultati Zhang i sur. (2020.) sugeriraju da pogoršanje stanja depresije i anksioznosti ima snažne korelacije s promjenama ponašanja u upotrebi Google pretraživanja tijekom pandemije COVID-19.


SLIKA 3. Pretraživanja skupine pojmova koji su indikativni za porast simptoma depresije, anksioznosti i neurotičnosti u Hrvatskoj 2019-2020.

Iako su potrebne daljnje studije, preliminarni rezultati pokazuju izvedivost korištenja internetskih podataka za uspostavljanje neinvazivnih sustava nadzora stanja mentalnog zdravlja koji zaobilaze mnoge nedostatke postojećih istraživačkih metoda. Korištenjem analitičkih alata Google Trends razvijene su funkcije za kvantificiranje promjena u mrežnom ponašanju te je uočeno da skupine pojmova koje sugeriraju porast „anksioznosti“, tjeskobe i depresije pokazuju značajnu pozitivnu korelaciju (slika 3).

Porast obiteljskog nasilja

Stručnjaci širom svijeta prepoznaju i rizik od povećanja obiteljskog nasilja tijekom pandemije COVID-19.8 Ekonomski stres može dovesti do psihološkog stresa, lošeg mentalnog zdravlja i neprilagođenih strategija suočavanja, što je povezano s povećanim rizikom od obiteljskog nasilja.9 Dodatan stres roditeljima donosi i zatvaranje škola.10

Povećano nasilje u obitelji također je poraslo smanjenjem vanjske pomoći i mogućnostima da se sigurno napusti nasilna veza. Razna ograničenja i lockdown mogu prisiliti partnera i djecu na ostanak u nasilnom domu, a smanjuje se i spremnost i sposobnost traženja pomoći.10

Izbijanjem pandemije u Hrvatskoj uočava se i snažan skok pretraživanja pojma „razvod braka“, kao i porast problema vezanih za alkoholizam: pretražuju se pojmovi koji bi mogli biti indicija povećanih problema s alkoholizmom i nasiljem poput „kako liječiti alkoholizam“ i sl.5

Ograničenja korištenja izvora

Postoje, međutim, važna ograničenja korištenja izvora velikih skupova podataka. Osim nereprezentativnosti, postoje i problemi reproducibilnosti nalaza i valjanosti mjerenja, koji proizlaze iz karakteristika korištenih sustava. U svakom slučaju, svatko tko se bavi takvim skupovima podataka treba se posvetiti i razmatranju specifičnosti i ograničenja sustava takvih podataka zbog čimbenika koji uvelike mogu ugroziti valjanost zaključaka.5 Takve podatke treba uvijek provjeravati službenim podacima, kojima je pak glavni nedostatak što nastupaju uz dvije godine zakašnjenja.

Unatoč ograničenjima, model ne treba olako odbaciti. Kombinacijom klasične i digitalne demografije može se doći do relevantnijih i brže ažurirajućih spoznaja: povezivanje društvenih znanosti i IT-a budućnost je društvenih znanosti.5


LITERATURA

1. Pfefferbaum B, North CS. Mental Health and the Covid-19 Pandemic. N Engl J Med. 2020 Aug;383 (6):510-2.
2. Ullah MA, Moin AT, Araf Y, et al. Potential Effects of the COVID-19 Pandemic on Future Birth Rate. Front Public Health. 2020 Dec 10;8:578438.
3. Jurić, T. Praćenje migracija pristupima digitalne demografije. Hrvatsko katoličko sveučilište (izvješće). 2020. Available from: http://www.unicath.hr/pracenje-migracija- pristupima-digitalne-demografije.
4. Zhang B, Zaman A, Silenzio V, et al. The Relationships of Deteriorating Depression and Anxiety With Longitudinal Behavioral Changes in Google and YouTube Use During COVID-19: Observational Study. JMIR Ment Health. 2020 Nov 23;7(11):e24012.
5. Jurić, T. Demographic consequences of COVID-19 – an approach to the digital demography. (u objavi) 2021.
6. Brooks SK, Webster RK, Smith LE, et al. The psychological impact of quarantine and how to reduce it: rapid review of the evidence Lancet. 2020 Mar; 395(10227):912-20.
7. Vanhaecht K, Seys D, Bruyneel L, et al. COVID-19 is having a destructive impact on health-care workers' mental well-being. Int J Qual Health Care. 2021 Feb; 33(1):mzaa158.
8. UN Women. Annual Report 2019–2020. 2020. Available from: https://www.unwomen.org/en/digital-library/publications/2020/06/annual-report-2019-2020.
9. Spiranovic C, Hudson N, Winter R, et al. (2020) Navigating risk and protective factors for family violence during and after the COVID-19 ‘perfect storm’. Criminal Justice. 2020 Dec;32(146):1-14. Available from: https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/10345329.2020.1849933?needAccess=true.
10. Peterman A, Potts A, O'Donnell M, et al. (2020). Pandemics and Violence Against Women and Children. Center for Global Develompent. Working Paper 528; 2020 Apr. Available from: https://www.cgdev.org/publication/pandemics-and-violence-against-women-and-children.