Smrtnost nakon operacija u Europi: sedmodnevna kohortna studija

Ishodi nakon opsežnih operacija slabo su opisani i obrađeni u pojedinim državama, a s obzirom na dokaze o značajnim razlikama među zdravstvenim ustanovama očito je kako postoji prostor za njihovo poboljšanje. Časopis The Lancet donosi rezultate studije European Surgical Outcomes Study čija je svrha bila utvrditi ishode nakon operativnih zahvata (izuzev kardiokirurgije) u Europi. Studija je koncipirana tako što su statistikom obuhvaćeni pacijenti 498 bolnica u 28 europskih država, starijih od 16 godina koji su kao ležeći pacijenti operirani između 4. i 11. travnja 2011. godine. Glavno mjerilo istraživanja je bila unutarbolnička smrtnost dok su trajanje hospitalizacije i prijem u jedinicu intenzivnog liječenja bili sekundarni ciljevi istraživanja. Maksimalno vrijeme praćenja je bilo 60 dana.

U navedenom razdoblju operirano je 46.539 pacijenata, od kojih je 1855(4%) umrlo prije otpusta iz bolnice. Od ukupnog broja, 3599 pacijenata (8%) primljeno je u jedinicu intenzivnog liječenja s prosječnim trajanjem boravka od 1,2 dana. 73% pacijenata (1358), koji su umrli u bolnici, nije primljeno u jedinicu intenzivnog liječenja tijekom boravka. Gruba procjena smrtnosti je značajno varirala između pojedinih zemalja pa je tako najniža bila u Islandu (1,2%), dok je najviša bila u Latviji (21,5%).

Autori ove rezultate smatraju iznenađujućima s obzirom na to da je smrtnost pacijenata nakon operacije bila viša od očekivane. Značajne razlike između pojedinih zemalja govore o tome kako su potrebne državne i međunarodne strategije da bi se poboljšala skrb o kirurškim pacijentima. 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 18 Br. 101/102