95. dani dijabetologa - izazovi u prevenciji, dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tipa 1 u svakodnevnoj praksi - uloga moderne tehnologije i interdisciplinarnog pristupa

Već više od 40 godina, dva puta godišnje, Dani dijabetologa okupljaju stručnjake s ciljem unaprjeđenja skrbi za osobe sa šećernom bolešću. Održavanje ovogodišnjeg skupa na Plitvičkim jezerima omogućilo je sudionicima uživanje u prirodnim ljepotama uz intenzivan stručni rad kroz raznovrstan program. Glavna tema, šećerna bolest tipa 1, posebno je važna zbog rastućih izazova u dijagnostici i liječenju, a dodatno su obrađene i druge aktualne teme, uključujući primjenu naprednih tehnologija, farmakološke inovacije te holistički pristup pacijentima.

Patofiziologija šećerne bolesti tipa 1 i izazovi u liječenju

Prvi blok predavanja bio je posvećen patofiziologiji šećerne bolesti tipa 1, s posebnim naglaskom na autoimune mehanizme koji uzrokuju gubitak funkcije beta-stanica gušterače. Raspravljalo se i o manje poznatim aspektima bolesti, poput povezanosti s autoimunim bolestima štitnjače, celijakijom, autoimunim gastritisom i demencijom.

Prof. Marica Jandrić Balen u svojem je predavanju istaknula kako 17–30% osoba sa šećernom bolešću tipa 1 ima autoimunu bolest štitnjače, oko 8% celijakiju, 5–10% autoimuni gastritis, a oko 1% reumatoidni artritis ili sistemski eritematozni lupus. Doc. Gorana Mirošević iz KBC-a Sestre milosrdnice govorila je o dijabetičkoj nefropatiji i dijabetičkoj bolesti bubrega te stavila naglasak na razliku u navedenim entitetima. Dijabetička nefropatija je upravo prvi put opisana kod bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1, a definira se kao pojava albuminurije (> 300 mg/24 sata) kod osobe s višegodišnjom šećernom bolešću (> 5 godina) i istodobnom retinopatijom. Zanimljiv je podatak da čak više od 40% bolesnika sa šećernom bolešću ima i oštećenu bubrežnu funkciju. U tom bloku razbijen je mit da je šećerna bolest tipa 1 isključivo bolest mladih ljudi, prikazujući kako se ona može dijagnosticirati i u odrasloj dobi, što zahtijeva prilagodbu dijagnostičkih kriterija i liječenja. Doktorica Fabris Vitković, iz Županijske bolnice Pula održala je predavanje o demenciji u osoba sa šećernom bolešću tipa 1, rizicima, učestalosti i mogućnostima zbrinjavanja osoba s demencijom i šećernom bolešću.

Doktor Dragan Božičević iz Specijalne bolnice za produženo liječenje Duga Resa govorio je o liječenju starijih pacijenata i onih smještenih u stacionarne ustanove, gdje su terapijske mogućnosti često ograničene dostupnošću resursa i osobnom motivacijom pacijenata.

Održavanje 95. dana dijabetologa na Plitvičkim jezerima omogućilo je sudionicima ne samo uživanje u prirodnim ljepotama, nego i intenzivan stručni rad kroz bogat i raznolik program

MASLD, šećerna bolest i kardiorenalni rizik

U tom bloku prof. dr. sc. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora, govorio je o novome entitetu u svijetu gastroenterologije, tzv. MASLD-u. Kronološki gledano u prošlosti bolest je mijenjala ime više puta. Nekad se bolest zvala NAFLD (engl. non-alcoholic fatty liver disease), 2020. godine je uveden novi termin – MAFLD (engl. metabolic associated fatty liver disease), dok je 2023. godine došlo do evolucije u novi entitet MASLD (engl. metabolic associated steatotic liver disease).

Kako bi osoba zadovoljila kriterije MASLD-a mora imati steatozu jetre te jedan od pet kriterija: prekomjernu tjelesnu masu, ­hiperglikemiju, povišenu serumsku koncentraciju triglicerida > 1,7 mmol/L, sniženu serumsku koncentraciju HDL kolesterola ili povišene vrijednosti arterijskog tlaka.

Zabrinjavajući je podatak koji govori o tome da u Hrvatskoj 64,8% populacije ima prekomjernu tjelesnu masu, od toga 73,2% muškarci te 58,5% žene. Svakako je važna i barijatrijska, odnosno metabolička kirurgija, kojoj se može pristupiti ako bolesnik ima ITM > 40 kg/m2 ili ako ima ITM > 35 kg/m2 te komplikacije povezane s debljinom.

S druge strane akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, stavio je naglasak na kardiorenalni rizik te govorio o poveznici šećerne bolesti s koronarnom bolesti i zatajivanjem srca. Navedenu panel raspravu su moderirali izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar, dopredsjednica Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma i Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a i izv. prof. dr. sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.

Uloga moderne tehnologije u liječenju šećerne bolesti

Tehnologija je neizostavan dio moderne dijabetologije, što je potvrđeno nizom predavanja i panel rasprava posvećenih sustavima za kontinuirano mjerenje glukoze (engl. continuous glucose monitoring – CGM) te inzulinskim pumpama, o čemu je govorio dr. sc. Mladen Grgurević iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. Naglašena je uloga edukacije u prihvaćanju novih tehnologija kod pacijenata, s obzirom na to da neki odbijaju koristiti moderne uređaje zbog stigmatizacije ili nepoznavanja prednosti. Posebno su inspirativni bili prikazi slučajeva oboljelih koji su nakon edukacije usvojili tehnologiju i značajno poboljšali glukoregulaciju.

Izazovi u liječenju osoba sa šećernom bolesti tipa 1 u svakodnevnoj praksi

U današnjoj eri sve su više zastupljenije inzulinske pumpe kojima su posebno sklone mlađe populacije. Na tržištu postoji nekoliko tipova, a dr. sc. Mladen Grgurević je govorio o automatiziranoj isporuci inzulina pred obroke u sklopu Medtrum Touch Care NANO A8 sustava.

Docentica Sanda Tešanović govorila je o SGLT-2 inhibitorima u liječenju šećerne bolešću tipa 1 te je stavila naglasak na potencijalnu dijabetičku ketoacidozu koja se može dogoditi uz navedeni lijek. Takvi bolesnici moraju biti pod maksimalnim oprezom te redovito mjeriti ketone.

Docent Tomislav Bulum iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac govorio je o važnosti folne kiseline u liječenju šećerne bolesti tipa 1. Niska koncentracija folne kiseline i vitamina B12 dovodi do povećanja serumske koncentracije homocisteina, a time i do povećanja rizika od nastanka dijabetičke retinopatije. Osobe s depresijom također imaju sniženu koncentraciju folne kiseline, a zanimljiv je i podatak da se osobama koje su dugo na terapiji metforminom treba periodično odrediti serumska koncentracija vitamina B12 i folne kiseline.

U sklopu kongresa održan je 42. simpozj Društva za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS)

Farmakološke inovacije i njihova uloga

Predstavljanje novijih antihiperglikemika, poput tirzepatida i SGLT2 inhibitora, otvorilo je raspravu o njihovom utjecaju na metaboličko-kardiorenalni kontinuum. Predavanje profesora Rahelića o ulozi empagliflozina u zaštiti bubrega pokazalo je kako ovi lijekovi imaju trostruki učinak: smanjenje hiperglikemije, zaštitu od kardiovaskularnih i bubrežnih komplikacija, kao i smanjenje broja hospitalizacija uzrokovanih srčanim zatajivanjem.

Revolucionarni lijek, prvi i za sada jedini agonist GLP-1 i GIP receptora je tirzepatid, čiji su rezultati impresivni ne samo u liječenju šećerne bolesti, već i u liječenju debljine. Osobe koje su primjenjivale lijek tirzepatid u dozi od 5 mg smanjile su tjelesnu masu za prosječno 16,1 kg. Zabilježena su poboljšanja najvažnijih kardiometaboličkih čimbenika rizika uključujući arterijski tlak, opseg struka te serumske koncentracije triglicerida, HDL kolesterola i LDL kolesterola. S dozom od 15 mg nakon 72 tjedna došlo je do smanjenja opsega struka za 19,9 cm.

Osim toga, razmatrani su antagonisti mineralokortikoidnih receptora, poput finerenona, o kojem je govorila docentica Višnja Kokić Maleš. Lijek finerenon se propisuje pacijentima sa šećernom bolešću tipa 2 koji imaju smanjenu procijenjenu glomerularnu filtraciju odnosno prisutnu albuminuriju. Primjena lijeka finerenon smanje progresiju kronične bubrežne bolesti i smanjuje albuminuriju odnosno omjer albumina i kreatinina u jutarnjem uzorku urina.

U više navrata u brojnim predavanjima spomenuta je važnost redovitog određivanja procijenjene glomerularne filtracije i omjera albumina i kreatinina u jutarnjem uzorku urina i to prilikom otkrića šećerne bolesti tipa 2, odnosno pet godina nakon postavljanja dijagnoze šećerne bolesti tipa 1. Nakon toga potrebno ih je određivati najmanje jednom godišnje.

Edukacija i prevencija – ključni koraci prema boljoj skrbi

Poseban naglasak stavljen je na edukaciju bolesnika, što se pokazalo ključnim za prevenciju komplikacija poput dijabetičkog stopala i hipoglikemije. Istraživanja predstavljena tijekom kongresa pokazala su kako individualizirani pristup edukaciji, prilagođen potrebama pacijenta, značajno poboljšava ishode liječenja i povećava kvalitetu života. Kako bi se održala kvalitetna edukacija potreban je odgovarajući broj medicinskih edukatora koji su adekvatno educirani o šećernoj bolesti kako bi znanje mogli prenijeti bolesnicima.

Šećerna bolest tipa 1 i novosti

U bloku „Šećerna bolest tipa 1 i novosti“ izv. prof. dr. sc. Silvija Canecki Varžić, predsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva HLZ-a, prikazala je kliničke studije učinkovitosti i sigurnosti tjednih inzulinskih analoga čiji dolazak na tržište se očekuje vrlo skoro. Tjedni inzulinski analozi zasigurno će unaprijediti liječenje osoba sa šećernom bolešću tipa 2 kojima je potrebna inzulinska terapija. Dugoročno, vjerojatno i osoba s tipom 1 šećerne bolesti.

Profesorica Ines Bilić Čurčić, dopredsjednica Hrvatskog endokrinološkog društva, održala je predavanje o dijabetesu zrele dobi kod mladih, tzv. MODY šećernoj bolesti (engl. maturity onset diabetes of the young).

O mentalnom zdravlju osoba sa šećernom bolešću tipa 1 održala je predavanje docentica Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine. U svom predavanju posebno se osvrnula na zanemarenost procjene mentalnog zdravlja u osoba sa šećernom bolešću tipa 1 ali i tipa 2.

Na kongresu je stavljen naglasak na kardiorenalni rizik te povezanost šećerne bolesti s koronarnom bolesti i zatajivanjem srca. U raspravi su sudjelovali akademik Davor Miličić, prof. dr. sc. Davor Štimac, izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar i izv. prof. dr. sc. Dario Rahelić

Sudionici sekcije o novostima u liječenju šećerne bolesti tipa 1: prof. dr. sc. Velimir Božikov, prof. dr. sc. Marica Jandrić Balen i dr. sc. Stjepan Balić, prim. dr. med., ujedno jedan od moderatora

Rasprava o budućnosti liječenja

Kongres je uključio i panel o budućnosti liječenja šećerne bolesti tipa 1, gdje su stručnjaci razmijenili mišljenja o personaliziranoj medicini i potencijalnim terapijskim ciljevima, uključujući transplantaciju gušterače i matičnih stanica, o čemu je govorila doktorica Kristina Kljajić iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. U današne moderno doba svakako je važno razmotriti navedene opcije te u suradnji s kirurzima i nefrolozima raditi na promicanju i edukaciji o navedenim metodama.

Novosti u prevenciji i liječenju šećerne bolesti tipa 1

U predzadnjem bloku predavanje o razlozima i svrsishodnosti probira na šećernu bolest tipa 1, kao i o mogućnostima prevencije odnosno odgađanja pojavnosti šećerne bolesti tipa 1 koja zahtjeva liječenje inzulinom, održao je predavanje profesor Rahelić.

O povezanosti šećerne bolesti tipa 1 i debljine sveobuhvatno se osvrnula profesorica Sanja Klobučar. Debljina, pandemija modernog doba, nažalost ne zaobilazi niti populaciju osoba sa šećernom bolešću tipa 1 i o tome je važno podizati svijest zdravstvenih djelatnika ali i oboljelih.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore magistra farmacije Ana Soldo prikazala je novi model ljekarničke skrbi što je potaknulo raspravu o važnoj ulozi ljekarnika u skrbi osoba sa šećernom bolešću. Upravo je njezino predavanje dodatno doprinijelo kvaliteti posljednjeg bloka na 95. danima dijabetologa – panel raspravi o unaprjeđenju zdravstvene skrbi osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj.

Zaključak

95. dani dijabetologa potvrdili su kako je interdisciplinarni pristup, podržan inovacijama i edukacijom, ključ za unaprjeđenje liječenja šećerne bolesti. Fokus na šećernu bolest tipa 1 pružio je dubinski uvid u aktualna istraživanja i terapijske mogućnosti, naglašavajući važnost suradnje svih uključenih u skrb za oboljele. Kongres je još jednom potvrdio stručnost hrvatske dijabetologije i sposobnost praćenja svjetskih trendova, što je ključno za unaprjeđenje skrbi o pacijentima i razvoj zdravstvenog sustava.