II. hrvatski kongres medicine životnog stila s međunarodnim sudjelovanjem „Od teorije do prakse“
Medicina životnog stila nova je grana medicine: bavi se prevencijom, liječenjem i remisijom kroničnih nezaraznih bolesti, primarno kroz promjenu životnog stila. Naglasak se stavlja na prehranu, tjelesnu aktivnost, spavanje, upravljanje stresom, međuljudske odnose i izbjegavanje rizičnih supstancija i drugih modaliteta ovisnosti. To novo znanstveno utemeljeno područje nastavlja privlačiti pozornost profesionalaca u zdravstvu, kineziologa, nutricionista i psihologa, kao i medija. Na kongresu je bilo govora o teoriji, ali i praktičnoj primjeni znanja i alata za prevenciju i liječenje kroničnih nezaraznih bolesti, na dobrobit pojedinca, zajednice i društva u cjelini
OGLAS
Potkraj travnja u Splitu je održan 2. hrvatski kongres medicine životnog stila s međunarodnim sudjelovanjem, u organizaciji Hrvatske udruge za medicinu životnog stila, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Oko 200 sudionika, uključujući organizatore i volontere, 36 predavača, 11 radionica, panel-rasprava, aktivne pauze s vježbama između predavanja, zdrava hrana tijekom pauza, sve su to objektivne karakteristike kongresa. Od subjektivnih, koje su rado isticali sudionici, može se navesti izvrsna atmosfera i pozitivna energija, odlični predavači i zanimljive teme, korisne radionice, produktivne rasprave i dobra prilika za razmjenu iskustava.
Na drugom po redu kongresu (više informacija o 1. kongresu dostupno je na poveznici: https://www.medix.hr/medicina-zivotnog-stila--nova-grana-medicine), bilo je govora o teorijskoj osnovi medicine životnog stila, njenom razvoju, znanjima koje je potrebno usvojiti, kao i vještinama, alatima i postupcima te su istaknuti odlični primjeri primjene principa medicine životnog stila u praksi u Hrvatskoj. Teme predavanja pokrile su glavne fokuse, tj. šest stupova medicine životnog stila – pravilnu prehranu, primjerenu razinu redovite tjelesne aktivnosti, restorativan san, adekvatno nošenje sa stresom i održavanje mentalnog zdravlja, izbjegavanje sredstava ovisnosti te razvijanje i održavanje pozitivnih socijalnih odnosa.
Primjeri istraživanja i dobre prakse
Primjere istraživanja iz literature koji pokazuju učinkovitost zdravih životnih navika u postizanju remisije dijabetesa tipa 2, depresije i ateroskleroze, kao i drugih pozitivnih ishoda, istaknula je prof. Ivana Kolčić u svom izlaganju. Akademik Stjepan Gamulin je govorio o principima zdravog starenja, za koje se može reći da ih ujedno i utjelovljuje vlastitim primjerom, dok je akademik Bojan Jelaković istaknuo pomalo zanemareno područje i ulogu glazbe u terapiji. Prof. Dragan Primorac govorio je o personaliziranom pristupu i ulozi cjelogenomske analize u prevenciji kroničnih bolesti, dok je prof. Sanja Musić Milanović istaknula kako moderni stilovi života već dovode do skraćivanja očekivanog trajanja života naše djece, i to za 0,7 godina za djecu rođenu 2020. u odnosu na prethodnu godinu.
Primjere dobre prakse prikazali su izv. prof. Đurđica Kašuba Lazić (učinkovitost intervencije multidisciplinarnog tima koji prakticira medicinu životnog stila na zdravstveno stanje i promjenu životnog stila kroničnih bolesnika, pilot-projekt „Zdrav život – zdravi grad“), dr. Dražen Gorjanski (liječenje pretilosti programom POST (Program Osječkog Smanjivanja Težine)), magistra nutricionizma Petra Mijić (primjena medicine životnog stila kroz rad Udruge Zdravi dan), dr. Lorena Bosnar Zelenika (projekt propisivanja tjelesne aktivnosti na recept u ordinacijama obiteljske medicine – „Zeleni recept“) i prof. Viktor Peršić (novi pristup u liječenju bolesnika s kroničnim nezaraznim bolestima).
Uz te teme, treba istaknuti i predavanje prof. Darka Moduna o komplementarnosti učinka lijekova i promjene životnih navika u liječenju pretilosti, predavanje doc. Ivane Kraljević i doc. Anele Novak o depreskripciji za bolesnika s dijabetesom tipa 2, predavanje izv. prof. Anamarije Jurčev Savičević o srazu dviju velikih pandemija, pandemije COVID-19 i narušenog metaboličkog zdravlja, te predavanje prof. Gordana Lauca o ulozi glikanskih biomarkera u personaliziranoj brizi za zdravlje.
Korištenje alata u praksi; uloga spavanja u prevenciji
O alatima i njihovom korištenju u praksi govorili su izv. prof. Marion Tomičić (Integracija skrbi za bolesnika s kroničnom bolešću – izazovi i mogućnosti), prof. Fraser Birrell (Grupne konzultacije: potencijal medicine životnog stila), prof. Beth Frates (Health coaching u medicini životnog stila), psihologinja Antonia Peroš (Motivacijski intervju: komunikacijske tehnike za poticanje promjene životnih navika) i dr. Marijana Geets (Zdravstvena pismenost).
O ulozi spavanja u razvoju i prevenciji kroničnih bolesti govorili su prof. Zoran Đogaš, prof. Renata Pecotić, doc. Marija Ljubičić i izv. prof. Ivana Pavlinac Dodig. Zanimljive i aktualne teme iz prehrane istaknuli su u izlaganjima dr. Charlotte Salter, nutricionistica Dragana Olujić, dr. Tanja Dragun i Sebastijan Orlić, doktor znanosti inženjerske kemije, dok su o važnosti i ulozi tjelesne aktivnosti govorili kineziologinja Barbara Gilić, prof. Igor Jukić, doc. Dijana Travica Samsa i izv. prof. Vladimir Grošić. Konačno, mentalno zdravlje je bila još jedna istaknuta tema kongresa, a svojim predavanjima nazočne su ohrabrili i inspirirali psiholog Igor Čerenšek, doc. Željka Karin, dr. Tina Vilović, doc. Mario Marendić i psihologinja Ana Čerenšek.
Jedanaest radionica
Organizatori su posebno ponosni na čak 11 radionica koje su održane tijekom dva dana kongresa, a koje su pokrile širok raspon tema. Najveći izazov sudionicima je predstavljao odabir samo dvije radionice na kojima će sudjelovati. U ponudi su bile sljedeće radionice: „Što s ribom?“, „Mišićna masa i dugovječnost“, „Art terapija i stres“, „Ritam i zdravlje – radionica plesa salse i bachate“, „Kako si? – Kako potaknuti osobu na promjene?“, „PsihoACTiviraj se: briga o mentalnom zdravlju“, „Životne navike na recept – preskripcija u Medicini životnog stila“, „Grupne konzultacije“, „Medicina životnog stila na radnom mjestu“, „Vrijeme reakcije – jesam li zec ili kornjača?“ i „Dijetetika i 'burnout' sindrom“.
Tema je uistinu bilo pregršt pa je najviše od svega nedostajalo vremena. Dva i pol dana premalo je da u njih stanu sve teme i rasprave o šest stupova medicine životnog stila. I zato je za nadati se da će nagodinu, na idućem kongresu, razgovor biti nastavljen. U međuvremenu, svi zainteresirani liječnici i drugi zdravstveni radnici, psiholozi, nutricionisti i kineziolozi mogu se uključiti u rad Hrvatske udruge za medicinu životnog stila, sudjelovati u edukaciji i certifikaciji iz medicine životnog stila i postati pioniri u razvoju tog novog područja u Hrvatskoj.
Knjiga sažetaka kongresa dostupna je na poveznici: https://www.crolma.net/_files/ugd/2205ee_f5227e20e64c45578657dbe6a20b431f.pdf.
Najvažniji zaključci kongresa
1. Konačan cilj medicine životnog stila je održiva promjena nezdravih životnih navika, sa svrhom prevencije i/ili liječenja kroničnih bolesti. Kad god je moguće, potrebno je težiti i prema remisiji kronične bolesti.
2. Za uspješno zaustavljanje pandemije kroničnih nezaraznih bolesti potreban je interdisciplinarni i transdisciplinarni timski rad. U tim je potrebno uključiti liječnike, medicinske sestre, fizioterapeute i sve druge zdravstvene radnike, nutricioniste, kineziologe, psihologe i ljekarnike, a po potrebi i druge profesionalce.
3. Zdravo starenje i postizanje zdrave dugovječnosti je moguće korištenjem znanja, vještina, alata i postupaka medicine životnog stila.
4. Nikad nije kasno za promjenu nezdravih životnih navika i svaki pojedinac može „profitirati“ usvajanjem zdravog životnog stila.
Pozdravna predavanja održali su prof. dr. sc. Ivana Kolčić, dr. med., akademik Stjepan Gamulin i Anera Lazić, dr. med., dipl. IBLM
Tijekom stanki između predavanja sudionici su, osim u konzumaciji zdrave hrane, aktivno sudjelovali u vježbama
Organizatori su posebno ponosni na čak 11 radionica koje su održane tijekom dva dana kongresa
Tijekom kongresa vježbanje je za sudionike bilo organizirano i u jutarnjim satima
„Ritam i zdravlje – radionica plesa salse i bachate“ bio je naziv jedne od radionica širokog raspona tema
OGLASI
