Medicina životnog stila – nova grana medicine

---

Medicina životnog stila (dalje MŽS, engl. lifestyle medicine) na znanstvenim je dokazima utemeljena nova grana medicine usmjerena na usvajanje i dugotrajno održavanje zdravih životnih navika pojedinca i zajednice. Koristi se u promociji zdravlja, prevenciji, liječenju i poboljšanju tijeka (engl. reversal) svih kroničnih nezaraznih bolesti.

Danas prepoznati stupovi MŽS-a mogu se svesti na šest glavnih područja djelovanja u zdravim životnim navikama – pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i vježbanje, spavanje, upravljanje stresom i mentalno zdravlje, izbjegavanje uporabe štetnih tvari (primjerice pušenje, alkohol, droge) i društvena povezanost.¹

MŽS oblikovan je prirodnom evolucijom medicine. To je temeljni pristup koji je usmjeren na unapređenje zdravlja i dobrobit (engl. wellbeing) pojedinca i populacije. Kombinira sve aspekte moderne medicinske prakse s dubokim razumijevanjem čovjeka kao ljudskog bića. Taj koncept, koji podrazumijeva kreiranje društva i okoliša, od stanice do zajednice, a koji kultiviraju zdravu dugovječnost, nikada nije bio toliko važan kao danas, u 21. stoljeću.

Temelj MŽS-a je prepoznavanje i razumijevanje fizičkih, emocionalnih, okolišnih i društvenih determinanti bolesti. Naime, praktičar MŽS-a surađuje s pacijentima i djeluje unutar granica medicine utemeljene na dokazima – kreira sredinu u kojoj se ideje, vrijednosti, način razmišljanja i društveni kontekst pacijenta stapaju sa stručnošću kliničara, kao i s rezultatima kliničkih istraživanja, kako bi se identificirala i postigla ključna točka zdravlja i dobrobiti, jedinstvena za svakog pacijenta. Tako osnažen pacijent bit će osposobljen preuzeti kontrolu nad vlastitim potencijalom za zdravlje i svojom „sudbinom“ zdravlja.

Važno je pritom naglasiti da MŽS ima širu odgovornost prepoznati temeljne determinante bolesti i promicati zdravlje stanovništva, zaštititi ekološko zdravlje i umanjiti nejednakost u zdravlju. Takvi ciljevi zahtijevaju interdisciplinarni timski pristup i uvažavanje činjenice da niti jedna disciplina ili profesija ne mogu zadovoljiti zdravstvene potrebe pojedinca i zajednice ako djeluju izolirano jedna od druge.²

Kompetencije liječnika medicine životnog stila

Kompetencije liječnika MŽS-a su sljedeće:

1. kompetencije vođenja,
2. posjedovanje specifičnih znanja i alata za vođenje pacijenta kroz promjenu zdravstvenog ponašanja,
3. vještine procjenjivanja,
4. vještine upravljanja i
5. organizacijske i koordinacijske vještine.

Dodatne kompetencije liječnika lifestyle medicine proizlaze iz prepoznavanja i adekvatnog vođenja multidisciplinarnog tima stručnjaka te koordinacije resursa u zajednici u korist promjene navika pacijenata na bolje. K tome, potrebne su snažne vještine vođenja i promocije zdravlja ne samo u svakodnevnoj komunikaciji s pacijentima, već i u osobnom životu i zajednici.³

Edukacija u medicini životnog stila

Da bi bila kontinuirana, edukaciju u medicini životnog stila potrebno je uvesti na sve razine medicinskog obrazovanja. Na slici 1. prikazane su mogućnosti razine medicinske edukacije u kojima je implementirana u kurikulumu.

SLIKA 1. Mogućnosti razine medicinske edukacije u kojima je u kurikulumu implementirana medicina životnog stila (MŽS) 
Preuzeto s: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4561845/

U Sjedinjenim Američkim Drža­vama edukacija iz MŽS-a uključena je na preddiplomskim studijima, unutar specijalističkog programa, kao subspecijalizacija iz MŽS-a te u programe kontinuirane medicinske edukacije, odnosno završavanje programa s certifikacijom za MŽS.

Nadalje, za druge profesionalce u zdravstvu koji sudjeluju u zajedničkom nastojanju promjene pacijentovih životnih navika kroz rad multidisciplinarnog MŽS tima, poput psihologa, nutricionista, kineziologa, medicinskih sestara i tehničara, socijalnih radnika, fizioterapeuta i dr., edukacija iz MŽS-a provodi se unutar preddiplomskog i diplomskog kurikulima, kao i kroz daljnju profesionalnu edukaciju, kao što je prikazano na slici 1.⁴

Važno je napomenuti da Međunarodni odbor za medicinu stila života (engl. International Board of Lifestyle Medicine – IBLM) uspostavlja i održava standarde za procjenu i izdavanje certifikata liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika koji prakticiraju MŽS na globalnoj razini.⁵

Mnoge nacionalne udruge MŽS-a diljem svijeta u suradnji s IBLM-om osiguravaju međunarodnu certifikaciju liječnika i drugih zdravstvenih profesionalaca iz MŽS-a, a koja se potom redovito obnavlja svake godine kroz aktivnosti i kontinuiranu edukaciju.

Kongres je početak interdisciplinarne suradnje u medicini životnog stila u Hrvatskoj i put prema integraciji nove grane medicine u naš zdravstveni sustav, zaključila je Anera Lazić, prva liječnica medicine životnog stila u Hrvatskoj i predsjednica HUMŽiS-a

Hvalevrijedna je činjenica da hrvatski liječnici i profesionalci certifikaciju MŽS-a mogu ostvariti kroz Hrvatsku udrugu za medicinu životnog stila (dalje HUMŽiS), koja je u uskoj suradnji s IBLM-om i British Society of Lifestyle Medicine (dalje BSLM).⁶

Koliko je edukacija iz MŽS-a u SAD-u važna, pokazao je i gradonačelnik New Yorka Adams u prosincu 2022. godine ulaganjem 44 milijuna dolara u temeljnu obuku iz MŽS-a za svakoga zdravstvenog radnika u New Yorku.⁷ Integracija edukacije iz MŽS-a u redoviti kurikulum u preddiplomskim i diplomskim medicinskim studijima naišla je na veliko zanimanje mnogih sveučilišta diljem Europe, a u nekima je već integrirana (npr. Litva, Poljska).

Povijest MŽS-a i međunarodna suradnja

Još 1970-ih godina Nathan Pritikin i John McDougall oblikovali su rezidencijalne rehabilitacijske zdravstvene programe u kojima su koristili edukaciju u prehrani, tjelesnoj aktivnosti i vježbanju i upravljanju stresom za liječenje i promjenu tijeka kroničnih bolesti. Pojam lifestyle medicine prvi put spominje epidemiolog Ernst Wyndera 1988. godine, a 1990-ih godina Dean Ornish i Caldwell B. Esselstyn znanstveno su dokazali mogućnost postizanja redukcije stenoze uzrokovane aterosklerotskim plakom promjenama u životnim navikama pacijenta.

James Rippe 1999. publicira prvi udžbenik „Lifestyle medicine“, a 2004. je osnovan American College of Lifestyle Medicine (ACLM), ubrzo i Australian Lifestyle Medicine Association (ALMA).⁸ Godine 2010. je u „Journal of American Medicinal Association“ (JAMA) objavljen znameniti članak temeljnih kompetencija liječnika za prakticiranje MŽS-a u okruženju primarne zdravstvene zaštite „Physician Competencies for Prescribing Lifestyle Medicine“.³

Godine 2016. osnovan je American Board of Lifestyle Medicine kako bi se razvio vjerodostojni ispit iz MŽS-a nužan za certifikaciju⁹, a odmah potom osnovan je i International Board of Lifestyle Medicine, koji je konzistentan s ABLM ispitom, kako bi se osigurali temeljno znanje i vještine iz MŽS-a te globalna standardizacija MŽS-a.

U Hrvatskoj je 2021. godine osnovan prvi MŽS centar – Biotrening Lifestyle Medicine Centar – u kojem su se pod vodstvom certificiranog liječnika MŽS-a i multidisciplinarnog tima (kineziolog, nutricionist, psiholog) provodili intenzivni programi promjene životnog stila po uzoru na najbolje svjetske prakse.¹⁰ Iste godine je u Splitu publiciran prvi hrvatski udžbenik MŽS-a „Lifestyle medicine – The roadmap to our best possible health“ autorica Ivane Kolčić i Tanje Dragun.¹¹

Potkraj 2021. godine osnovana je Hrvatska udruga medicine životnog stila (HUMŽiS), koja okuplja članove različitih medicinskih specijalnosti (liječnici, medicinske sestre i tehničari, stomatolozi, fizioterapeuti i dr.) i profesionalce nužne za multidisciplinaran pristup prakticiranja MŽS-a (kineziolozi, psiholozi, nutricionisti). Konačno, povezivanjem i članstvom HUMŽiSa unutar europske i svjetske mreže nacionalnih udruga iz MŽS-a i članstva u Upravnom odboru Europskog vijeća za medicinu životnog stila (European Lifestyle Medicine Council – ELMC) od 2022. Hrvatska je postala dio globalnog pokreta MŽS-a.

Zajedničkim naporima Hrvatske i 22 države svijeta 2023. godine u Genevi je utemeljen World Lifestyle Medicine Organisation kao prva svjetska demokratski ustrojena organizacija MŽS-a, čije vodstvo čine predstavnici vijeća svih kontinenata svijeta.

Podržana od svih navedenih organizacija, HUMŽiS je imao čast ove godine biti organizatorom i domaćinom Prvog hrvatskog kongresa medicine životnog stila s međunarodnim sudjelovanjem, održanog 3. i 4. lipnja 2023. na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je bio i suorganizator kongresa. Naziv skupa bio je „Najstariji lijek u novom ruhu”, a organiziran je pod pokroviteljstvom brojnih udruga i organizacija iz Hrvatske.¹²

Zaključci kongresa

„Izuzetno smo zadovoljni odazivom na ovaj kongres, koji je početak interdisciplinarne suradnje u medicini životnog stila u Hrvatskoj i put prema integraciji nove grane medicine u naš zdravstveni sustav,“ zaključila je Anera Lazić, prva liječnica medicine životnog stila u Hrvatskoj i predsjednica HUMŽiS-a.

„Multisektorski pristup u promociji zdravlja treba biti prisutan od malih nogu, temeljen na sustavu i uključen u sve kurikulume. Na individualnoj razini odnos s bolesnikom je ključan. Umijeće je medicine pristupiti svakome individualno, ne očekivati da pacijenti budu Franjo Asiški, nego krenuti korak po korak. Primjerice, smanjiti unos soli, a potom kontrolirati,“ istaknuo je akademik Bojan Jelaković.

„Prema iskustvima s Odjela za medicinu životnog stila Cleveland klinike, znamo da se pacijenti drže pozitivnih promjena dok smo u kontaktu s njima. Međutim, pacijenti se vraćaju u okoliš koji ih ne podupire i gdje je teško održavati zdravi životni stil. Trebamo sve, nove terapije i lijekove, međutim ne smijemo zaboraviti da je osnova ono što jedemo, koliko spavamo i koliko se krećemo,“ naglasio je prof. dr. sc. Mladen Golubić.

„O očuvanju zdravlja ne promišljamo do trenutka kada ga izgubimo. U Hrvatskoj je 65% građana i 35% djece pretilo, a debljina je zasad jedini statistički značajni prepoznat rizik za pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. Svi trebamo raditi na tim problemima, to je pitanje cijelog društva. Trošimo 1,7 milijardi eura godišnje, a ako tome ne stanemo na kraj, do 2050. godine će se potrošnja podići na gotovo šest milijardi eura za bolesti koje su preventabilne,“ istaknula je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.

„Za vrijeme spavanja mozak se zapravo ne odmara, radi i čisti sve ono što se dogodilo tijekom dana. Stoga je san prijeko potrebna „aktivnost“. Stres, ukoliko se stalno ponavlja, postaje kroničan te izaziva disbalans hormona, nakon čega tijelo samo počinje uništavati svoj imunitet. Iznimno je važna edukacija stručnjaka o tome kako se nositi sa stresom da bismo što je više moguće umanjili upalne procese uzrokovane njime, a koji onda uzrokuju brojne bolesti,“ naglasila je akademkinja Vida Demarin.

„Medicina životnog stila otvara novu paradigmu koja govori da je moguće unaprijediti zdravlje i čak liječiti kronične nezarazne bolesti intervencijama u životnom stilu. Liječnici, zdravstveni djelatnici, psiholozi, nutricionisti i kineziolozi imaju sjajne alate u svojim rukama. Svi su usmjereni na poticanje promjena u načinu života, a učinci takvih promjena na zdravlje građana su nemjerljivi. Na takav način i cijelo društvo baštini mnoge dobrobiti vidljive u zdravijoj, dugovječnijoj i sposobnijoj naciji. Kongres ima važnu poruku: usmjerimo se od upornog konstatiranja stanja prema dugoročnim rješenjima,“ istaknuo je jedan od osnivača HUMŽiS-a i profesor na Kineziološkom fakultetu prof. dr. sc. Igor Jukić.

---