Prim. Hrvoje Minigo: Bez povećanja primanja nema zaštite digniteta liječnika

Autor: Lea Rukavina

Budući da su bolnički liječnici brojčano najveća skupina u strukturi članstva Hrvatske liječničke komore, ove je godine održan prvi simpozij „Bolnički liječnici u zdravstvu Republike Hrvatske i očuvanje njihova digniteta“. Simpozij je rezultirao brojnim zaključcima koje su predložili uvaženi autori izlaganja tijekom dvodnevnog skupa. Više o problemima bolničkih liječnika - zastarjela oprema, neodgovarajući uvjeti rada, preopterećenost poslom zbog manjka kadra, kvalitetna izobrazba, organizacija rada, uporaba suvremene tehnologije, rasterećenje od nepotrebnih briga kao što su medijski i sudski progoni i dr. - razgovarali smo s prim. Hrvojem Minigom, predsjednikom Hrvatske liječničke komore

OGLAS


 

MEDIX: Prim. Minigo, u Opatiji je od 7. do 9. ožujka ove godine održan prvi simpozij „Bolnički liječnici u zdravstvu Republike Hrvatske i očuvanje njihova digniteta“. Što su bili glavni motiv i cilj organizacije simpozija?

PRIM. MINIGO: Kako je u jesen 2006. godine u organizaciji Hrvatske liječničke komore održan vrlo uspješan simpozij doktora privatne prakse, koji je rezultirao korisnim zaključcima, odlučili smo ovogodišnji simpozij posvetiti problemima bolničkih liječnika. Ujedno, to je i brojčano najveća skupina u strukturi našeg članstva. Znamo da se od bolničkih liječnika očekuje vrhunska zdravstvena zaštita, nepogrešivost i dostupnost. No oni istodobno rade sa zastarjelom i ponekad neispravnom opremom, u potpuno neodgovarajućim uvjetima, preopterećeni poslom zbog velikog manjka liječnika i drugog zdravstvenog osoblja u sustavu. Uloga Komore je i trajna briga za kvalitetno obavljanje liječničke profesije, što se može postići isključivo osiguranjem kvalitetne izobrazbe liječnika, dobrom organizacijom rada u zdravstvenim ustanovama, uporabom sigurne i suvremene tehnologije, te rasterećenjem liječnika od nepotrebnih briga kao što su potencijalni medijski i sudski progoni.

MEDIX: Koje biste zaključke simpozija izdvojili?

PRIM. MINIGO: Simpozij je rezultirao brojnim zaključcima koje su predložili uvaženi autori izlaganja tijekom dvodnevnog skupa. Sažetak zaključaka objavljen je na konferenciji za novinare, a integralna verzija zaključaka bit će objavljena i kao dio posebnog broja Liječničkih novina. Izdvajam zaključke koji se odnose na potrebu donošenja nacionalne strategije borbe protiv smanjenja broja liječnika i drugog zdravstvenog osoblja, posebice u bolničkom sustavu, a na temelju opsežnih stručnih analiza i uz konsenzus svih političkih opcija, te uz odgovarajuću materijalnu potporu.

Program mjera koje se strategijom moraju osigurati svakako bi sadržavao i poboljšanje materijalnog položaja liječnika i uvjeta rada u zdravstvenim ustanovama, utvrđivanje normi i standarda pružanja zdravstvene zaštite, potporu profesionalnom razvoju i trajnoj izobrazbi doktora medicine te utvrđivanje objektivnih kriterija pri njihovom napredovanju u struci. Valja poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite u bolničkom sustavu, a mora se poraditi i na uvođenju kliničkog upravljanja procesima koje bi osiguralo jasnu raspodjelu ovlasti i odgovornosti između poslovnog i kliničkog menadžmenta.

Jednako tako, realne cijene zdravstvenih usluga moraju se formirati prema stvarnim troškovima, a ne na temelju paušalne raspodjele sredstava koja se iz državne riznice odvajaju za zdravstvenu zaštitu. Tako se sigurno ne bi dogodilo da specijalistički ili subspecijalistički pregled u sustavu osnovnog zdravstvenog osiguranja stoji 48 kn, a minimalna utvrđena cijena Komore i slobodnog tržišta usluga je 220 kn za specijalistički i 300 kn za subspecijalistički pregled. Istodobno, nužno je utvrditi stimulativni način vrednovanja rada liječnika unutar bolničke ustanove, što će jamčiti i bolju kvalitetu usluge.

Komora već godinama zagovara izlazak Hrvatskog zavoda za osnovno zdravstveno osiguranje iz sustava državne riznice jer samo samostalno, izvanproračunsko poslovanje može jamčiti da će sva sredstva prikupljena u ime zdravstvene zaštite biti za to i iskorištena. U zaključcima našeg skupa u Opatiji ponovili smo i neke odredbe Kodeksa liječničke etike i deontologije i zatražili od svih liječnika da se istoga pridržavaju u svim njegovim elementima, posebice u kolegijalnim odnosima.

MEDIX: Koji su najveći problemi u kliničkom radu bolničkih liječnika i kako na njih utjecati?

PRIM. MINIGO: Iz diskusija sudionika simpozija jasno se dalo zaključiti da su najveći problemi koji tište bolničkog liječnika vezani za uvjete rada, preopterećenost poslom, neadekvatno nagrađivanje kvalitetnog rada te neutemeljeni medijski i sudski progoni liječnika. S obzirom na složenost navedenih problema, smatramo da ih je moguće riješiti jedino sustavnim i koordiniranim djelovanjem svih čimbenika koji su u Hrvatskoj odgovorni za zdravstveni sustav i njegovo financiranje, a Hrvatska liječnička komora je potpuno spremna u tome pomoći.

MEDIX: Kakva je trenutačna suradnja primarne i sekundarne zdravstvene zaštite?

PRIM. MINIGO: Na kolegijalnoj razini suradnja među liječnicima primarne i sekundarne zdravstvene zaštite kroz aktivnosti Hrvatske liječničke komore nikada nije bila upitna. Neke polemike u stručnoj javnosti vode se godinama oko kompetencija liječnika opće/obiteljske medicine i liječnika specijalista. To je dio procesa osamostaljivanja i razvoja specijalističkih grana u medicini, a događa se i na međunarodnoj razini. Sustav zdravstvene zaštite i način plaćanja usluga u tom sustavu doveli su, međutim, do apsurdne pojave da na godišnjoj razini imamo jednak broj pregleda u primarnoj kao i u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Suradnja među liječnicima ne utječe na ovu pojavu pa se propusti u organizaciji zdravstvene zaštite ne mogu pripisati lošim odnosima među pojedinim grupacijama liječnika.

MEDIX: Na koji će se sektor zdravstva najviše odraziti promjene donesene novim proračunom? Hoće li se mijenjati plaće liječnika?

PRIM. MINIGO: Nama još nije poznat plan raspodjele sredstava u detalje, pa se o ovome ne možemo izjasniti. Povećanje plaća liječnika i dovođenje istih u prihvatljiv omjer s, na primjer, sucima, smatramo prijeko potrebnim čimbenikom zaštite digniteta liječnika i povećanja atraktivnosti liječničkog zanimanja među mlađim generacijama.

MEDIX: Kako komora gleda na promjene koje će u zdravstveni sustav unijeti nova reforma zdravstva i koliko je uključena u proces?

PRIM. MINIGO: Komora je aktivno uključena u sve procese koji se odvijaju u zdravstvenom sustavu, a mnoge od njih je i inicirala. Trenutačno osim Nacionalne strategija zdravstva 2006-2011. i Koalicijskog sporazuma o formiranju Vlade RH za 2007-2011. nema drugih službenih dokumenata koji bi se odnosili na reformu zdravstvenog sustava. Kada se isti pojave, Komora će zasigurno stručno, utemeljeno i pravodobno dati svoje mišljenje.

MEDIX: Možemo li očekivati dovršenje započete privatizacije primarne zdravstvene zaštite i koliko će se ići na sistem javno-privatnog vlasništva u zdravstvu?

PRIM. MINIGO: Ponavljam odgovor za prethodno pitanje, posebice u odnosu na postojanje određenog nesuglasja između navedenih službenih dokumenata. Sa zanimanjem pratimo poteze nadležnog ministarstva, Vlade i Sabora u svezi s tim.

MEDIX: Kako su hrvatski liječnici plaćeni u odnosu na kolege iz Europe i hoće li se ulaskom u EU nešto mijenjati?

PRIM. MINIGO: Hrvatski liječnici su znatno manje plaćeni ne samo u odnosu na kolege iz bogatih zemalja EU, nego i u odnosu na one zemlje koje iskazuju manji ukupni nacionalni dohodak. Najviše nas pogađa nesrazmjerna raspodjela postojećih sredstava u Hrvatskoj i zato već godinama zahtijevamo da liječnik specijalist ima osnovnu plaću izjednačenu sa županijskim sucem istih godina radnog staža. Ulazak Hrvatske u EU neće sam po sebi utjecati na plaće liječnika u sustavu osnovnog zdravstvenog osiguranja, ali je za vjerovati da će naši liječnici, posebice mlađi, napustiti naš sustav i potražiti bolje plaćen posao u nekoj od zemalja članica EU.

MEDIX: Poznato je da u Hrvatskoj postoji nedostatak medicinskog kadra. Na kojim je područjima taj deficit najizraženiji i kako se planira taj problem riješiti?

PRIM. MINIGO: Nažalost, problem je izražen baš u osnovnim djelatnostima koje čine opću bolnicu, ali ne zaboravimo da liječnika nema dovoljno ni u sustavu primarne zdravstvene zaštite, kao ni u novodefiniranom sustavu zbrinjavanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Nedostatak se još može definirati i prema županijama, čime se uviđa da su neke županije posebno ugrožene nedostatkom liječnika svih ili pojedinih specijalnosti.

Prema jednoglasno usvojenim zaključcima na našem simpoziju, smatramo da se ovaj problem može riješiti jedino sustavno, na nacionalnoj razini donošenjem strategije i vođenjem koordiniranih aktivnosti od Vlade i Sabora do najniže jedinice lokalne samouprave.

MEDIX: Kako će, s obzirom na manjak kadra, nastupom ograničenja radnog vremena biti izvedivo osigurati 24-satnu zdravstvenu zaštitu? Kada bismo to mogli očekivati?

PRIM. MINIGO: Zakonom je utvrđeno 48 satno radno vrijeme, a odgodom primjene ove odredbe dobili smo još koju godinu za pokušaj prilagodbe i osiguranje broja kadrova za ovakav način rada. No, veliki broj zemalja članica EU nije u mogućnosti osigurati službu pod uvjetima koje predviđa Direktiva o radnom vremenu, pa će se ovo pitanje zasigurno rješavati na razini EU, a ne samo u Hrvatskoj.

S druge strane, nalazi se, pak, opravdani zahtjev sindikata svih zdravstvenih radnika i mnogih udruga bolesnika da se prestane s prekomjernim radom u zdravstvenom sustavu, a time osigura i veća sigurnost bolesnika prilikom liječenja.

MEDIX: U posljednje su vrijeme sve češće javne tužbe na rad liječnika. Biste li svim liječnicima preporučili osiguranje od liječničke pogreške i postoji li način da Liječnička komora zaštiti svoje članove od lažnih optužbi koje im, osim rušenja ugleda, mogu donijeti i značajne financijske izdatke?

PRIM. MINIGO: S obzirom da nema službenih podataka o broju sudskih procesa koji se vode za naknadu šteta nastalih zbog pogreške u liječenju diljem Hrvatske, sasvim je proizvoljna tvrdnja da je broj tužbi, a pogotovo pravomoćnih presuda, u porastu. Prema evidenciji Hrvatske liječničke komore, broj postupaka pred disciplinskim tijelima Komore uopće nije u porastu, a broj postupaka zbog povrede Kodeksa etike i deontologije je, naprotiv, u značajnom padu. Međutim, percepcija javnosti može biti suprotna zbog često neutemeljenih, a u manjem broju slučajeva i protuzakonitih, pisanja o nekim događajima u sustavu zdravstvene zaštite i procesu liječenja. Hrvatska liječnika komora redovito reagira na ovakve tekstove, a naši odvjetnički uredi preuzimaju uspješno zastupanje naših članova u spornim situacijama.

Što se tiče osiguranja od profesionalne odgovornosti liječnika, Hrvatska liječnička komora zagovara potrebu da sve zdravstvene ustanove, privatnici i trgovačka društva koja se bave zdravstvenim djelatnostima osiguraju svoju profesionalnu djelatnost, pa će se na taj način moći isplatiti pravomoćno dosuđene naknade za štetu. Važno je ponoviti da se pogreške u tretmanima ne mogu svesti samo na liječničke jer je sustav pružanja usluga u zdravstvu, posebice u bolničkim uvjetima, kompleksniji i obuhvaća samostalni rad više zdravstvenih radnika, ali i organizaciju službe.

MEDIX: Nove liječničke iskaznice ujedno su i kreditne kartice Splitske banke s revolving kreditom. Zbog čega je upravo Splitska banka i koje pogodnosti liječnici mogu na taj način ostvariti?

PRIM. MINIGO: Splitska banka odabrana je u dugotrajnom i složenom postupku javnog natjecanja koji je završio pravovaljanom odlukom Vijeća Komore. Ova banka je odabrana jer je ponudila najbolje uvjete za naše članove, a što sve isti obuhvaćaju može se saznati u izravnim kontaktima između člana, vlasnika iskaznice Komore i specijaliziranih odjela za rad s VIP klijentima Splitske banke. Savjetujem stoga svim kolegama da se s punim povjerenjem obrate banci osobno, a da svoja dobra i loša iskustva priopće članovima Partnerskog vijeća u kome Komora ima četiri imenovana člana. Kao predsjednik Komore, član sam toga Vijeća i očekujem pisane primjedbe svih naših članova jer samo tako možemo razvijati partnerski odnos i dobiti najbolje od naše banke.

MEDIX: Jeste li zadovoljni kontinuiranom medicinskom edukacijom liječnika i hoće li se mijenjati učestalost ili kriteriji bodovanja za provjeru stručnosti liječnika?

PRIM. MINIGO: Trajna medicinska izobrazba liječnika tradicija je naše profesije, a za razliku od mnogih drugih zanimanja, obvezujuća je i zadovoljavajuće organizirana. Mnoge zemlje u svijetu imaju sustav relicenciranja uvjetovan trajnom izobrazbom liječnika, a Hrvatska liječnička komora kroz svoj dosadašnji rad, točnije od kada je nakon zabrane rada ponovno osnovana, razvijala je ovaj sustav i nastojala ga olakšati za naše članstvo.

Nismo, međutim, zadovoljni uvjetima koje kolege imaju za ovu izrazito važnu aktivnost. Često im se zbog nedostatka liječnika u sustavu, ali i zbog nekih drugih subjektivnih razloga, uskraćuje zakonom utvrđeno pravo na trajnu izobrazbu. Istodobno, nemaju nikakve olakšice za plaćanje troškova trajne izobrazbe ili nabavu stručne literature. Stoga će Komora pokrenuti aktivnosti za izmjenu sustava naplate poreza i priznavanje ovih troškova u olakšice kad su liječnici kao obveznici poreza i obveznici trajne izobrazbe u pitanju.

MEDIX: Koliko je vjerojatna realizacija projekata gradnje doma za umirovljene zdravstvene djelatnike, u kojem važnu ulogu ima i Hrvatska liječnička komora?

PRIM. MINIGO: Vjerujemo da je moguća realizacija ovog važnog projekta i zalažemo se da društvo prepozna uloženi trud svih zdravstvenih radnika u zdravlje čitave zajednice. Stoga smo u suradnji s Hrvatskim liječničkim zborom i Zakladom „Andrija Štampar“, a uz veliku potporu sponzora i važnih društvenih čimbenika, uspješno organizirali tradicionalni Liječnički bal s humanitarnom akcijom prikupljanja sredstava za dom za umirovljene zdravstvene radnike. Zadovoljni smo ostvarenim, a nadamo se da će se aktivnosti uspješno nastaviti.

Hrvatski liječnici su znatno manje plaćeni ne samo u odnosu na kolege iz bogatih zemalja EU, nego i u odnosu na one zemlje koje iskazuju manji ukupni nacionalni dohodak. Najviše nas pogađa nesrazmjerna raspodjela postojećih sredstava u Hrvatskoj i zato već godinama zahtijevamo da liječnik specijalist ima osnovnu plaću izjednačenu sa županijskim sucem istih godina radnog staža – istaknuo je prim. Minigo

 


OGLASI