MEDIX, God. 26 Br. 146  •  Autorski pregled  •  Sestrinstvo HR ENG

Sindrom izgaranja u medicinskih sestara koje rade na „COVID-19“ bolničkim odjelimaBurnout syndrome in nurses working in „COVID-19“ hospital wards

Sonja Kalauz, Ana Ljubas, Mario Gazić

Poznato je da su medicinske sestre koje rade na akutnim kliničkim odjelima posebno osjetljive na razvoj sindroma izgaranja zbog intenzivne izloženosti kroničnim profesionalnim stresorima, uključujući visoku razinu odgovornosti, česte reanimacije, rad s naprednom tehnologijom, umiranje bolesnika, moralno osjetljive situacije i sl. Cilj ovoga članka bio je da se analizom objavljene literature istraže kronični stresori koji pridonose razvoju sindroma izgaranja te strategije za sprječavanje izgaranja u medicinskih sestara koje rade na odjelima za liječenje oboljelih od COVIDA-a 19. Kako bi se utvrdila relevantnost rezultata, uključeni su radovi objavljeni tijekom 2020. godine. Analizirano je 5 znanstvenih radova (svi su bili utemeljeni na presječnim istraživanjima), a objavljeni su u Medline/ PubMed i EBSCO/CINAHL bazi podataka. Ključne riječi koje su rabljene bile su: sindrom izgaranja, medicinske sestre, COVID-19 i sprječavanje sindroma izgaranja. Jezični ograničavajući čimbenik bio je manjak objavljenih relevantnih radova na hrvatskome jeziku, pa su se analizirali radovi objavljeni na engleskomu jeziku. Iako broj analiziranih radova nije reprezentativan, dobiveni rezultati mogu uputiti na smjer strategije sprječavanja sindroma izgaranja u medicinskih sestara koje rade s bolesnicima oboljelima od COVID-a 19 u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi:
COVID-19; medicinske sestre; sindrom izgaranja; sprječavanje sindroma izgaranja

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju MEDIX, God. 26 Br. 146

It is known that nurses working in acute clinical wards are particularly susceptible to the development of burnout syndrome due to intense exposure to chronic occupational stressors including high levels of responsibility, frequent resuscitation, working with advanced technology, dying patients, morally sensitive situations, etc. The aim of this article is to investigate the chronic stressors that contribute to the development of burnout syndrome and the strategy for prevention of burnout in nurses working in the departments for the treatment of patients with COVID-19 through the analysis of published literature. In order to determine the relevance of the results, papers published during 2020 are included. Five scientific papers were analysed (all based on cross-sectional research), all published in the Medline/ PubMed and EBSCO/CINAHL database. Key words used were: burnout syndrome, nurses, COVID -19 and burnout prevention. The linguistic limiting factor was the lack of published relevant papers in Croatian, so papers published in English were analysed. Although the number of analysed papers is not high, the obtained results may indicate the direction of the strategy of prevention of burnout syndrome in nurses working with patients with COVID-19 in the Republic of Croatia.

Key words:
burnout syndrome; COVID-19; nurses; prevention of burnout syndrome