Sindrom izgaranja u medicinskih sestara koje rade na „COVID-19“ bolničkim odjelima

Poznato je da su medicinske sestre koje rade na akutnim kliničkim odjelima posebno osjetljive na razvoj sindroma izgaranja zbog intenzivne izloženosti kroničnim profesionalnim stresorima, uključujući visoku razinu odgovornosti, česte reanimacije, rad s naprednom tehnologijom, umiranje bolesnika, moralno osjetljive situacije i sl. Cilj ovoga članka bio je da se analizom objavljene literature istraže kronični stresori koji pridonose razvoju sindroma izgaranja te strategije za sprječavanje izgaranja u medicinskih sestara koje rade na odjelima za liječenje oboljelih od COVIDA-a 19. Kako bi se utvrdila relevantnost rezultata, uključeni su radovi objavljeni tijekom 2020. godine. Analizirano je 5 znanstvenih radova (svi su bili utemeljeni na presječnim istraživanjima), a objavljeni su u Medline/ PubMed i EBSCO/CINAHL bazi podataka. Ključne riječi koje su rabljene bile su: sindrom izgaranja, medicinske sestre, COVID-19 i sprječavanje sindroma izgaranja. Jezični ograničavajući čimbenik bio je manjak objavljenih relevantnih radova na hrvatskome jeziku, pa su se analizirali radovi objavljeni na engleskomu jeziku. Iako broj analiziranih radova nije reprezentativan, dobiveni rezultati mogu uputiti na smjer strategije sprječavanja sindroma izgaranja u medicinskih sestara koje rade s bolesnicima oboljelima od COVID-a 19 u Republici Hrvatskoj.