MEDIX, God. 27 Br. 150/151  •  Osvrt na stručno događanje  •  Kardiologija HR ENG

Simpozij Radne skupine za akutni koronarni sindrom Hrvatskoga kardiološkog društva u doba elementarnih nepogoda i pandemije COVID-a 19

Zdravko Babić

Radna skupina za akutni koronarni sindrom Hrvatskog kardiološkog društva održala je i prošle godine već tradicionalni godišnji simpozij. Skup je održan 23. studenog 2021. u hibridnom obliku: predavači su se okupili u hotelu La Premier u Zagrebu, dok su ostali sudionici njihova predavanja slušali on-line. Razmjena neposrednih iskustava liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika omogućava adekvatniju pripremu u svakodnevnom radu za druge potrese i ostale elementarne nepogode koje se mogu dogoditi u buduće vrijeme


 

I 2021. godine u uobičajenom kasnojesenskom terminu Radna skupina za akutni koronarni sindrom Hrvatskog kardiološkog društva održala je već tradicionalni godišnji simpozij. Naslov ovogodišnjeg simpozija bio je „Hrvatska mreža primarne perkutane koronarne intervencije u doba elementarnih nepogoda 2020/21. godine“. Skup je održan 23. studenog 2021. u hibridnom obliku u skladu s Uputom Ministarstva zdravstva za održavanje stručnih skupova. Predavači su se okupili u hotelu La Premier u Zagrebu, dok su ostali sudionici njihova predavanja slušali on-line.

Bolesti srca u teškim vremenima

Skup je otvorio akademik Davor Miličić predavanjem „Bolesti srca u teškim vremenima“, u kojem se osvrnuo na povećani morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti u doba COVID-19 infekcije, koja je u prošloj godini postala treći ili četvrti uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.

Pandemiju COVID-19 virusom karakterizira veća učestalost akutnog infarkta miokarda, lezije miokarda, miokarditisa i perikarditisa te popuštanja srca, lošija prognoza u bolesnika s kardiovaskularnim bolestima, naročito onih s visokim vrijednostima troponina koji se koristi i u procjeni prognoze tih bolesnika. Pandemiju karakterizira kasniji dolazak bolesnika s akutnim kardiovaskularnim stanjima u bolnice, a bolest dugotrajni simptomi nakon preboljenja akutne faze koji se nazivaju postcovid sindrom. Akademik je prezentirao i preporuke Europskog kardiološkog društva za dijagnostiku i liječenje kardiovaskularnih bolesti u COVID-19 infekciji te rezultate liječenja kardiovaskularnih bolesti u KBC-u Zagreb tijekom pandemije.

 

Skup je otvorio akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, predavanjem „Bolesti srca u teškim vremenima“, u kojem se osvrnuo na povećani morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti u doba COVID-19 infekcije

Predavanje prof. dr. sc. Zdravka Babića počelo je definicijom elementarnih nepogoda iz Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“ 73/97) te podsjećanjem na općenite činjenice vezane za COVID-19 epidemiju i potrese koji su u 2020. i 2021. godini pogodili Hrvatsku. Prikazani su međunarodni rezultati iz više zemalja liječenja akutnog infarkta miokarda tijekom COVID-19 pandemije, potresa i tsunamija, poduzeti koraci i smjernice donesene za održanje funkcioniranja Hrvatske mreže primarne perkutane koronarne intervencije tijekom posljednjih elementarnih nepogoda. Izneseni su i brojevi bolesnika s akutnim infarktom miokarda liječenih metodama intervencijske kardiologije tijekom četiri vala COVID- 19 pandemije dobiveni iz STENOS registra, u kojem se u svakom valu prati pad broja tih bolesnika, no manji u odnosu na rezultate iz inozemnih istraživanja.

Hrvatski preliminarni rezultati broja prijama i liječenja akutnih kardiovaskularnih stanja u objedinjenim hitnim bolničkim prijamima i kardiološkim odjelima nakon zagrebačkih i banijskih potresa nisu značajno rasli, s izuzetkom nespecifičnih torakalnih simptoma koji nisu rezultirali hospitalizacijama. Prikazane su i ostale recentne aktivnosti Radne skupine za akutni koronarni sindrom Hrvatskog kardiološkog društva, koje nisu reducirane unatoč elementarnim nepogodama.

Rezultati Hrvatske mreže PCI 2020/21.

Dr. sc. Marin Pavlov podrobnije je govorio o rezultatima Hrvatske mreže PCI 2020/21., ali i o njezinom razvoju tijekom posljednjih sedamnaest godina od njena početka. Korišteni su podaci iz više dostupnih izvora, uz kritički osvrt na mogućnosti poboljšanja prikupljanja tih podataka, ali i optimiziranja hitnog liječenja akutnog infarkta miokarda u Hrvatskoj. Podaci ukazuju na već prethodno naveden pad broja intervencijski liječenih bolesnika s akutnim infarktom miokarda u vrijeme vrhunaca valova COVID-19 pandemije.

Kao tajnik Radne skupine za akutni koronarni sindrom, dr. sc. Pavlov prikazao je i akcije za ostvarivanje poboljšanja. Jedan od primjera je zaobilaženje bolnica bez mogućnosti hitne perkutane koronarne intervencije (PCI), izravna komunikacija i transport bolesnika s akutnim infarktom miokarda u tzv. PCI centre te na taj način osiguranje što bržeg intervencijskog liječenja i optimalizacija prognoze bolesnika.

Liječenje infarkta miokarda COVID pozitivnih bolesnika u KB-u Dubrava

Tijekom prvih valova COVID-19 pandemije od ožujka 2020. do srpnja 2021. KB Dubrava je određena za COVID bolnicu grada Zagreba i okolicu (oko 1,8 milijuna stanovnika) te je dr. Irzal Hadžibegović prikazao strategije i rezultate liječenja infarkta miokarda COVID pozitivnih bolesnika u toj kliničkoj ustanovi tijekom toga vremena. Od ukupno hospitaliziranih 5300 COVID- 19 pozitivnih bolesnika, 1,1- 1,4% njih razvilo je akutni koronarni sindrom. U usporedbi s razdobljem prije COVID pandemije, među potonjim bolesnicima manje je pušača, u većeg postotka njih uredan je nalaz koronarografije (9 vs. 20%) s dg. MINOCA, više je intervencija transfemoralnim pristupom, manje ehokardiografske obrade, više periinfarktnih kardiopulmonalnih reanimacija (2 vs. 11%) i veća smrtnost (7 vs. 28%). Predavač zaključuje da će se definitivni zaključci moći dobiti nakon definitivnog završetka pandemije.

 

Predavači i panelisti simpozija bili su okupljeni u hotelu La Premier, dok su ostali sudionici predavanja slušali on-line - slijeva dr. sc. Diana Balenović (OB Sisak), doc. dr. sc. Edo Margetić (KBC Zagreb), prof. dr. sc. Zdravko Babić (KBC Sestre milosrdnice) i doc. dr. sc. Diana Rudan (KB Dubrava)

U emotivnom predavanju dr. Diana Balenović, voditeljica kardiološke službe u Općoj bolnici dr. Ivo Pedešić u Sisku, podijelila je svoja iskustva liječenja kardioloških bolesnika za vrijeme i neposredno nakon petrinjskog potresa. Sisačka bolnica, otvorena 1896. godine, koja se nalazila vrlo blizu epicentru potresa, teško je oštećenja, na sreću bez ljudskih žrtava. Pandemija COVID- 19, oštećenje opreme, gubitak dokumentacije, rad pod šatorima u zimskim uvjetima, ali i solidarnost i brza pomoć manje oštećenih bolnica u Zagrebu i okruženju, ubrzani građevinski radovi na novosagrađenim bolničkim objektima te donacije medicinske opreme i potrepština karakteriziraju postpotresno vrijeme. Razmjenjivanje takvih neposrednih iskustava od liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika omogućava adekvatniju pripremu u svakodnevnom radu za druge potrese i ostale elementarne nepogode koje se mogu dogoditi u buduće vrijeme.

Dva modela organizacije kardiološke službe

Dva modela organizacije kardiološke službe tijekom COVID-19 pandemije prikazala je doc. dr. sc. Diana Rudan kroz iskustva KB-a Dubrava. Ta klinička bolnica je sredinom ožujka 2020. određena za tzv. COVID bolnicu te su u njoj, nakon brze prilagodbe, liječeni samo COVID-19 pozitivni bolesnici od kojih je dio bolovao i od drugih bolesti, uključujući kardiološke. Kod bolesnika s kardiološkim komorbiditetima provedeno je više od stotinu intervencija tijekom 2020. godine, liječeni su na različitim odjelima, a konzilijarno pregledavani od kardiologa. Smanjenje broja hospitalizacija (u travnju 2020. do 51%) i viši mortalitet od uobičajenog karakteristike su tih i ostalih COVID-19 bolesnika s drugim komorbiditetima. Kardiološki bolesnici koji su gravitirali KB-u Dubrava, a nisu bolovali od COVID 19 infekcije, poliklinički su kontrolirani u dva zagrebačka doma zdravlja od bolničkih kardiologa te bolnice, a bolnički liječeni u ostalim zagrebačkim kliničkim bolnicama, osobito KBC-u Zagreb. Nakon trećeg COVID-19 vala tijekom ljetnih mjeseci 2020. KB Dubrava se ponovno vraća na mješoviti tip rada s dijelom COVID-19 pozitivnih i dijelom COVID- 19 negativnih bolesnika koji se liječe od ostalih bolesti. Mješoviti tip rada s COVID odjelima u četvrtom valu preuzimaju i ostale zagrebačke klinike pa tako nastavlja raditi i KB Dubrava. Vrh četvrtog vala s velikim brojem COVID bolesnika karakterizira u svim tim bolnicama ograničavanje elektivnog programa uz koncentriranje na hitnu patologiju i onkološke bolesnike. Za usporedbu dva modela liječenja COVID-19 bolesnika, COVID bolnica nasuprot mješovitom tipu s COVID odjelom, ostaje vrijeme nakon pandemije i prikupljanja veće količine podataka.

Post-COVID sindrom u kardiologiji

Posljednje predavanje održao je prof. dr. sc. Zdravko Babić, i to o post-COVID sindromu u kardiologiji. Postakutni sindrom COVID-19 predstavljaju trajni simptomi više od tri do četiri tjedna nakon početka COVID-19 infekcije, a najčešći su sindrom kronični umor i nedostatak daha (u gotovo dvije trećine pacijenata, osobito u onih s težom kliničkom slikom, ali i onih ambulantno liječenih ili asimptomatskih u akutnoj fazi bolesti).

Najčešći kardiovaskularni post- COVID simptomi su bol u prsima, lupanje srca, više frekvencije srca u mirovanju; uz COVID-19 se učestalije javljanju miokarditis i lezije miokarda, perikarditis, akutni infarkt miokarda te trombotski događaji (duboka venska tromboza, plućna embolija). U svijetu se sve više organiziraju klinike specijalizirane za evaluaciju bolesnika s kardiovaskularnim simptomima postakutnog COVID-19 sindroma u skladu sa stručnim i znanstvenim znanjima i iskustvima kardiološke zajednice, ali i mogućnostima pojedinih zdravstvenih sustava. Bolje razumijevanje tog sindroma i njegovih kardiovaskularnih manifestacija poboljšat će sposobnost identificiranja osoba s povećanim rizikom od tih komplikacija i otkrivanja učinkovitih strategija za njegovo sprječavanje i liječenje.

Simpozij je zaključen diskusijom sudionika te završnim riječima prof. Babića i akademika Miličića.