Registri za zatajivanje srca
Smjernice Europskoga kardiološkog društva za zatajivanje srca sadržavaju pravila o liječenju bolesnika sa zatajivanjem srca (engl. hearth failure - HF). Registri i istraživanja imaju ulogu provjeriti primjenu smjernica u praksi te otkrivanje novih podataka. U nedavno objavljenoj studiji s podatcima iz Heart Failure Long-Term Registry Europskoga kardiološkog društva, važne popratne bolesti bile su arterijska hipertenzija (AH) u 64%, šećerna bolest (ŠB) u 38% i fibrilacija/undulacija atrija (AF/AU) u 44% uključenih bolesnika. Od lijekova su se u ambulantnih bolesnika najviše primjenjivali: ACE-inhibitori/ sartani (ACEi/ARB) u 89,2%, beta-blokatori (BB) u 88,9%, diuretici u 83,1% te mineralokortikoidni antagonisti (MRA) u 59,3% bolesnika. Prema podatcima iz hospitalnoga Hrvatskog registra bolesnika sa zatajivanjem srca, znatne popratne bolesti bile su AH u 67,5%, AF/AU u 53,7% i ŠB u 34,4% bolesnika. Od lijekova su se pretežito propisivali: diuretici u 95,2%, ACEi/ARB u 77,3%, BB u 66,7 i MRA u 55% bolesnika. Doze lijekova iznosile su najviše do 30% ciljnih. Može se zaključiti da su, prema podatcima iz registara, najvažnije prateće bolesti arterijska hipertenzija, fibrilacija/undulacija atrija i šećerna bolest, a najpropisivaniji lijekovi diuretici, ACEi/ARB, BB i MRA. Dok propisivanje lijekova većim dijelom slijedi smjernice, doze nisu dostatne.
Ključne riječi:
čimbenici rizika; liječenje; registar; zatajivanje srca