MEDIX, God. 27 Br. 149  •  Recenzija  •  Psihijatrija HR ENG

Dražen Begić:
„Psihopatologija“


Izdavač: Medicinska naklada, Zagreb
Godina izdavanja: 2021
Format: 17 x 24 cm;
Uvez: tvrdi
Opseg: 792 stranica

 

Udžbenik "Psihopatologija" već je dobro poznat ne samo studentima psihologije i medicine, nego i specijalizantima i specijalistima psihijatrije i kliničke psihologije, studentima poslijediplomskih i doktorskih studija, kao i mnogim stručnjacima u pomagačkim zanimanjima. Prvi put objavljen prije deset godina, taj pouzdan i nadasve dobrodošao izvor znanja o psihopatološkim fenomenima i psihijatrijskim poremećajima sada je doživio i četvrto, dopunjeno i obnovljeno izdanje.

Iscrpan i sveobuhvatan prikaz psihičkih poremećaja na gotovo osamsto stranica organiziran je na sustavan i logičan način u trideset pet poglavlja razvrstanih u tri cjeline: opći dio, opća psihopatologija – psihički simptomi i specijalna psihopatologija – psihički poremećaji i bolesti. U usporedbi s drugim i trećim izdanjem, ovo se izdanje najviše razlikuje od prvobitnog. Dodana su dva nova poglavlja (o epidemiologiji u psihijatriji i o transkulturalnoj psihopatologiji), a mnoga su postojeća izmijenjena, dopunjena i usklađena s najnovijim epidemiološkim i etiološkim spoznajama i najnovijom, 11. revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-11).

U općem dijelu, nakon kratkog uvoda i povijesti psihopatologije, slijede poglavlja o razlikovanju psihičkog zdravlja i bolesti, epidemiologiji i etiologiji psihičkih poremećaja, paradigmama i istraživanjima u psihopatologiji te klasifikaciji, dijagnozi i procjeni psihičkih poremećaja. U drugom dijelu, koji se odnosi na opću psihopatologiju, prikazani su koncepti kao što su svijest, ličnost, orijentacija, psihomotorika, volja, pažnja, afektivnost, mišljenje, pamćenje, inteligencija, opažanje i nagoni, dok se u trećem dijelu udžbenika govori o organskim duševnim poremećajima, poremećajima uzrokovanima zloupotrebom psihoaktivnih tvari, shizofrenijom i drugim sumanutim poremećajima, anksioznim, disocijativnim i somatoformnim poremećajima, poremećajima raspoloženja, bihevioralnim sindromima, poremećajima ličnosti i ponašanja odraslih, ali i intelektualnim teškoćama, psihičkim poremećajima dječje i adolescentne dobi, smetnjama koje se pojavljuju u neurološkim bolestima i suicidalnošću, a završava transkulturalnom psihopatologijom.

Uvršteni su novi entiteti, npr. organski katatoni poremećaj, psihički poremećaji uzrokovani sintetičkim katinonima i kanabinoidima, bihevioralne ovisnosti, poremećaj s uvjerenjem o vlastitom neugodnom mirisu, ruminacijsko-regurgitacijski poremećaj, kompulzivni poremećaj seksualnog ponašanja i drugi. Neki se od njih prvi put pojavljuju u udžbeniku pa i njihovi nazivi (prijevodi) na hrvatskome jeziku. Hoće li izrazi koje je autor odabrao zadovoljiti domaće terminološke potrebe i prirodno zaživjeti u svakodnevnoj stručnoj jezičnoj praksi, pokazat će vrijeme. Za neke je entitete bilo moguće upotrijebiti dva ili više naziva pa tako za poremećaj koji se na engleskome jeziku naziva compulsive sexual behaviour disorder na hrvatskom se rabe nazivi kompulzivni poremećaj seksualnog ponašanja, kompulzivni seksualni (ponašajni) poremećaj, poremećaj kompulzivnog seksualnog ponašanja ili hiperseksualni poremećaj.

Mnogi otprije poznati entiteti u ovom su izdanju opisani na nov način (npr. transrodnost) ili postavljeni u razumljiviji odnos s drugima (npr. mračna trijada), bolje objašnjeni (npr. negativni simptomi) ili prošireni zahvaljujući novim znanstvenim spoznajama (npr. genetika shizofrenije).

Kao što je već spomenuto, uvođenje konceptualiziranja psihičkih poremećaja i njihova šifriranja prema MKB-11 najznačajnija je promjena u udžbeniku. Ta će klasifikacija u službenoj primjeni biti od 2022. godine, čime će sadržaj knjige biti aktualan u mnogim nadolazećim godinama. Gdje god je bilo moguće, u udžbeniku je navedena i postojeća klasifikacija prema 10. reviziji Međunarodne klasifikacije bolesti radi lakšeg snalaženja jer je ta, 10. revizija u upotrebi posljednjih 30-ak godina i na nju se referira sva psihijatrijska publicistika i periodika objavljena u tom razdoblju.

Dodani su novi prilozi i primjeri, a rječnik psihopatologije i popis literature gotovo dvostruko prošireni u odnosu na prethodna izdanja. Kako rječnik i literatura pred kraj udžbenika olakšavaju čitatelju snalaženje u psihopatologiji, tako kazalo autora i kazalo pojmova olakšavaju snalaženje u samom udžbeniku. Test na kraju knjige, sa 165 pitanja, nudi uzbudljiv način provjere usvojenog znanja i razumijevanja pročitanoga uz, naravno, popis točnih odgovora.

Ovo je originalan i prvi sveobuhvatni udžbenik iz psihopatologije na hrvatskom jeziku. Jednostavno i jasno pisan, kompleksne koncepte i pojmove čini pristupačnima i razumljivima, a njegova promišljena struktura ulijeva čitatelju povjerenje da će se sa sigurnošću moći orijentirati u složenom svijetu psihičkih poremećaja.