Prva Jedinica za liječenje zatajenja crijevne funkcije

Dana 21. srpnja 2017. Hrvatska je u Kliničkom bolničkom centru Zagreb dobila u prvu Jedinicu za liječenje zatajenja crijevne funkcije, koja omogućuje skrb o bolesnicima s akutnim i kroničnim zatajenjem crijevne funkcije.

Svečanom su otvorenju prisustvovali ministar zdravstva Republike Hrvatske prof. dr. sc. Milan Kujundžić, savjetnik predsjednice Republike Hrvatske za zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Madžar, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, dr. Asja Prgin Rogošić, izaslanica ravnatelja HZZO-a, prof. dr. sc. Branimir Anić, prodekan za upravu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvoje Beclin, izaslanik gradonačelnika Zagreba, prof. dr. sc. Davor Štimac, ravnatelj KBC-a Rijeka, kao i članovi uprave KBC-a Zagreb – prim. dr. Milivoj Novak i Marija Orlić-Šumić, magistra sestrinstva – pomoćnici ravnatelja KBC-a Zagreb te ravnatelji i pročelnici Zavoda za gastroenterologiju iz Zagreba i Rijeke.

Idejni začetnik projekta i koncepta kliničke prehrane u Hrvatskoj, voditelj Jedinice za liječenje zatajenja crijevne funkcije, prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora i pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Zagreb, tom je prilikom naglasio kako je jedinica za zatajenje crijevne funkcije omogućila da se znanja koncentriraju upravo na najzahtjevnije bolesnike, koji su dosad često predstavljali veliku nepoznanicu i izazov.

Stručnjaci novootvorene Jedinice KBC-a Zagreb u društvu gostujućeg predavača prof. Pironija (na slici drugi slijeva)

„Bolesnike, koji su ostali bez crijevne funkcije u novoj jedinici liječimo i hranimo primjenom sofisticiranih metoda umjetnog hranjenja, poput parenteralne prehrane, odnosno učinkovitog i sigurnog intavenskog hranjenja, putem infuzijskih pumpi. Rad jedinice i primjena postupaka kliničke prehrane predstavljaju zamjenski organ, pa se može govoriti o tzv. umjetnom crijevu. Posebno sam ponosan što nam jedinica daje osnovu za razvoj suvremene kirurgije probavnog sustava i pripremu za razvoj programa transplantacije tankog crijeva. Iznimno nam je drago da prvu jedinicu za zatajenje crijevne funkcije, koja bolesnicima omogućava liječenje najsuvremenijim metodama, otvaramo u godini kada obilježavamo i trideset godina rada Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora te deset godina postajanja Odjela za kliničku prehranu“, rekao je prof. dr. sc. Krznarić.

Riječ je o logičnom nastavku rada Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb, u kojem od 2007. godine postoji multidisciplinarni stručni tim koji različitim bolesnicima osigurava nutritivnu potporu. Tim jedinice čine voditelj prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, Ana Kunović, dr. med., Dina Ljubas Kelečić, mag. pharm., Irena Karas, mag. nutr., i Andreja Horvat, bacc. med. tech.

Jedinica za liječenje zatajenja crijevne funkcije prva je takva u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, a okuplja vrhunske stručnjake iz različitih područja zdravstva: gastroenterologa, nutricionista, farmaceuta i medicinske sestre, koji zajednički provode individualne programe liječenja bolesnika, skrojene u skladu s njihovim specifičnim potrebama. Bolesnicima koji su zbrinuti i kondicionirani tako se omogućava i liječenje i hranjenje parenteralnom prehranom kod kuće (engl. Home Parenteral Nutrition), umjesto dugotrajnog ili stalnog boravka u bolnici. Na taj se način omogućuje preživljavanje bolesnika s kratkim i ultrakratkim crijevom, kojima je nakon kirurških zahvata preostalo i manje od 30-ak cm crijeva.

Da su potrebe pacijenata različite, naglasila je i Dina Ljubas Kelečić, mr. pharm. iz Centra za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i ekspert za područje parenteralne prehrane, koja tumači da zatajenje crijevne funkcije nastaje kao posljedica različitih bolesti, zbog čega je svakom bolesniku nužno osigurati individualan pristup multidisciplinarnog tima stručnjaka.

Predavanje „Management of intestinal failure“ u povodu otvorenja održao je prof. dr. sc. Loris Pironi, voditelj Centra za liječenje zatajenja funkcije crijeva u Sveučilišnoj bolnici St. Orsola-Malpighi Hospital i voditelj Europskog projekta razvoja artificijelne prehrane u sindromu kratkog crijeva i zatajenja crijevne funkcije. Tom je prilikom ujedno čestitao timu jedinice i KBC-u Zagreb na iskoraku u zdravstvenoj skrbi za pacijente u Hrvatskoj.

U sklopu srbi o bolesnicima sa zatajenjem crijevne funkcije, osim uobičajenog bolničkog liječenja, omogućena je i sveobuhvatna edukacija za bolesnike i njihove obitelji kada je potrebno dugotrajno kućno liječenje, odnosno kućna parenteralna prehrana. Parenteralna prehrana podrazumijeva unos svih potrebitih prehrambenih čimbenika (više od 50 različitih nutrijenata) venskim putem izravno u krvožilje i stoga zahtijeva ekspertna znanja i adekvatan nadzor.

Predviđeni broj bolesnika s akutnim i kroničnim zatajenjem crijevne funkcije na godišnjoj razini je između pedeset i sedamdeset. Jedinica ima kapacitet od tri bolnička kreveta, što je europski standard. Cijena liječenja prosječnog bolesnika sa sindromom kratkog crijeva iznosi od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća kuna godišnje. Procjenjuje se da u Europi postoji 30 takvih centara i njihovo postojanje predstavlja jedan od parametara u rangiranju bolnica. 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 23 Br. 127/128