Progresija amiotrofične lateralne skleroze mogla bi biti usporena tjelovježbom
|
Na temelju istraživanja na životinjskim modelima (miševima) dr. Kelvin Jones sa Sveučilišta u Alberti je na pragu saznanja kako bi i kod ljudi oboljelih od amiotrofične lateralne skleroze tjelovježba mogla biti od velikog značenja za usporenje progresije bolesti. Dr. Jones je tijekom četiri godine istraživanja na transgeničnim miševima koji su razvili familijarni oblik ALS-a utvrdio kako povećanje broja crvenih mišićnih stanica koje su dobro prokrvljene, bogatije mioglobinom i u funkciji kod sportova izdržljivosti usporava progresiju bolesti. Do zaključka je došao nakon što je elektrostimulacijom provocirao pretvorbu bijelih mišićnih stanica (koje se koriste za kratkotrajni, eksplozivni napor) u crvene te time poboljšao opće fizičko stanje kod oboljelih miševa korištenih u studiji. Dr. Jones je spreman za klinička istraživanja kojima bi potvrdio isti učinak i kod ljudi. Smatra kako je to vrlo važno jer je do sada većina neurologa pacijentima oboljelima od ALS-a preporučivala mirovanje zbog bojazni da bi fizička aktivnost mogla ubrzati progresiju bolesti i raniju smrt. Dr. Jones traži istraživače koji bi u klinička ispitivanja lijekova protiv ALS-a uključili i komponentu tjelovježbe kako bi se utvrdilo koji bi tip tjelovježbe bio od najveće koristi oboljelima.Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) ili Lou Gehrigova bolest pripada skupini neuroloških bolesti, koja zahvaća gornje i donje motorne neurone, pri čemu dolazi do njihova propadanja. Jedna je od najčešćih bolesti motorike, a može se javiti pojedinačno ili kao nasljedna obiteljska bolest (10% svih slučajeva ALS-a). Za 20% naslijeđenih ALS-a dokazana je mutacija gena za citosol, bakar/cink superoksid dismutazu (SOD 1). Identificirano je gotovo 50 SOD 1 mutacija kod osoba s obiteljskim ALS-om. Oboljeti može svatko, no ALS najčešće pogađa sredovječne osobe. Incidencija je 1-2 oboljela na 100.000 osoba. Većina oboljelih umire unutar 3-5 godina od postavljene dijagnoze. Klinička slika karakterizirana je progresivnim gubitkom mišićne mase i snage, fascikulacijama, spasticitetom, hiperrefleksijom i ekstenzornim plantarnim odgovorom (pozitivan znak Babinskog refleksa), kao i razvojem dizartrije i disfagije. Mnogi oboljeli provedu posljednje dane života u potpunosti paralizirani, dok im mozak i dalje funkcionira. |
Stephen William Hawking, britanski teoretski fizičar, u mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicira jedino uz pomoć kompjuterskog sintetizatora glasa. Srećom, bolest ne oštećuje njegov mozak tako da se uspješno nastavlja posvećivati svom teoretskom radu |
Video
