Prof. dr. sc. Miroslav Ilić: Kirurgija metastatske bolesti jetre

Predavanje „Napredak u kirurgiji hepatocelularnog karcinoma jetre“ na tečaju IASGO-a održanom na Crvenom otoku u Rovinju održao je prof. dr. sc. Miroslav Ilić iz Instituta za plućne bolesti Vojvodine u Sremskoj Kamenici. Prof. Ilić pritom je istaknuo važnost pravilne indikacije za kirurško liječenje kao i primjene neoadjuvantne terapije u liječenju metastatskoga kolorektalnog karcinoma. 

 

MEDIX: Prof. Ilić, kako to da se kao abdominalni kirurg na Klinici za torakalnu kirurgiju bavite upravo problematikom metastatske bolesti jetre?

PROF. ILIĆ: Prije osam godina iz Kliničkog centra Vojvodine prešao sam u Institut za plućne bolesti, kako bismo razvili područje ezofagealne kirurgije. Budući da je u posljednje vrijeme velik porast incidencije metastatske bolesti jetre, kao posljedice širenja kolorektalnog karcinoma, a s obzirom da sam po edukaciji hepatobilijarni kirurg, najveći dio moga posla se trenutačno odnosi na resekcije jetre, kako u sklopu liječenja metastatske bolesti tako i primarnih karcinoma. Uz to smo se u mojoj klinici prije četiri godine počeli baviti i barijatrijskom kirurgijom.

Intenzivno surađujemo s onkolozima pa sam sretan što iza sebe imam najveću individualnu seriju metastatskih kolorektalnih karcinoma u Srbiji i vrlo dobre rezultate. Neki od tih mojih pacijenata žive već devet godina, nakon nekoliko resekcija na jetri ili plućima. U tretmanu smo vrlo agresivni, ali to se do sada pokazalo metodom koja daje dobre rezultate.

MEDIX: Koje su indikacije za resekciju jetrenih metastaza kod tih bolesnika?

PROF. ILIĆ: Pravilna procjena resektabilnosti bolesti je ključ uspjeha. Postoji naime metastatska bolest koja je potencijalno resektabilna, a takav je velik broj pacijenata. Bolest mora biti ograničena samo na jetru, ili samo na jetru i pluća, a proceduru se mora moći izvesti bez oštećenja jetrene i plućne funkcije. U toj procjeni vrlo je važno iskustvo kirurga.

MEDIX: U kojoj je mjeri dob bolesnika ograničavajući čimbenik?

PROF. ILIĆ: Pacijent mora biti zdravstveno sposoban za kirurško liječenje, odnosno njegov kardiovaskularni i respiratorni sustav moraju biti u dobrom stanju. To su međutim bolesnici koji su već prošli kroz jednu veliku operaciju kolorektalnog područja i vrlo se dobro nadziru. Posebnu važnost pridajemo dijagnostici pa se tako primjerice bolesniku nakon operacije rektuma, a prije primjene neoadjuvantne kemoterapije, ponavlja pregled zdjelice, abdomena i jetre magnetskom rezonancijom, te kolonoskopija ostatnog dijela kolona.

U slučaju ograničenosti metastaza na jetru i pluća, obavlja se radikalni pristup liječenja metastatske bolesti, tj. kirurška resekcija metastaza.

MEDIX: Koji je vremenski slijed izmjene kirurškog i kemoterapijskog liječenja?

PROF. ILIĆ: Moguće je dati mnogo ciklusa preoperativne kemoterapije, ali stav je da je četiri ili šest ciklusa dovoljno kako bi metastaza ostala dovoljno velika kako bi ju se moglo pronaći u jetrenom ili plućnom parenhimu. Nakon operacije se može nastaviti s još četiri do šest ciklusa kemoterapije.

Moram naglasiti da nema adekvatne procjene metastatske bolesti kolorektalnog karcinoma bez primjene PET-CT-a. Najveći broj metastaza koje se kasnije pojavljuju, a ne zna se njihovo porijeklo, potječe upravo iz lokalnog recidiva u zdjelici, koji nije primijećen drugim metodama. Zbog toga nam je vrlo važan PET-CT. Ukoliko je prije odstranjenja kolona primijećena suspektna metastatska bolest, tada je također uputno primijeniti PET-CT.

MEDIX: U kojoj se mjeri mogu očekivati lažno negativni rezultati?

PROF. ILIĆ: Lažno negativnih rezultata ima, obično kada je prisutna upala promatranog područja. Zbog toga se PET-CT radi barem mjesec dana nakon operacije. Kod bolesnika koji nisu dobivali terapiju citostaticima, može se odstraniti 75% tkiva jetre, a kod pacijenata koji su primali kemoterapiju, ne smije se odstraniti više od 60% jetrenog parenhima. Zato se ide na tissue sparing metode.

MEDIX: Što se od kemoterapeutika koristi u terapiji?

PROF. ILIĆ: Koriste se standardni protokoli s oksaliplatinom i irinotekanom te bevacizumab.

MEDIX: U slučaju metastatske bolesti na jetri i plućima, što prije operirati?

PROF. ILIĆ: Znanost još nije dala odgovor na pitanje je li bolje prvo operirati plućne ili jetrene metastaze. Ukoliko se izvede kompleksna operacija na jetri i dođe do postoperativnih komplikacija, operacija na plućima će biti odgođena i možda se nikad neće moći operirati plućne metastaze. Isto vrijedi i obrnuto. Ako su plućne metastaze manje, možda je bolje prvo operirati pluća jer će se bolesnik brzo oporaviti i moći će se pristupiti mnogo kompleksnijoj operaciji na jetri. Ako su međutim pluća zahvaćena u toj mjeri da će njihova resekcija izazvati veliki respiratorni deficit, radi se o inoperabilnoj bolesti.

Kolorektalni karcinom i metastatska bolest su, uz pravilan tretman, tijekom posljednjih 10 godina u nekih bolesnika postali izlječiva bolesti.

MEDIX: Ima li još nešto što biste htjeli napomenuti?

PROF. ILIĆ: Jako mi je drago da sam u Hrvatskoj u ovo vrijeme ulaska u EU i nadam se da će Hrvatska odigrati bitnu ulogu u regiji kako bi njenim stopama išle i ostale zemlje iz okruženja, kako u zdravstvu, tako i u drugim područjima. Veliki je napredak Hrvatska napravila na polju transplantacijske kirurgije, na čemu iskreno čestitam i nadam se da ćemo i mi uskoro krenuti tim stopama.

Prof. Miroslav Ilić radi kao abdominalni kirurg na Klinici za torakalnu kirurgiju Instituta za plućne bolesti Vojvodine, koji kao tercijarni zdravstveni centar pokriva dva milijuna stanovnika 

 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 19 Br. 107/108