Prof. dr. sc. Hrvoje Brkić: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu: ususret novim izazovima s novim dekanom

Aktualni dekan Stomatološkog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta (od listopada 2012.), predsjednik Hrvatske udruge forenzičnih stomatologa i član mnogih domaćih i međunarodnih strukovnih udruženja, pozivni je predavač na brojnim kongresima, uključujući FDI Annual World Dental Congress (2004.) u New Delhiju, te dugogodišnji prodekan Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za međunarodnu suradnju. Član je nekoliko međunarodnih uređivačkih odbora znanstvenih časopisa, između ostalog „International Journal of Forensic Odonto-Stomatology“, te od 2006. godine glavni urednik časopisa „Acta Stomatologica Croatica“. Autor je knjige „Stomatološka vještačenja“ (Medicinska naklada, 2008.), „Forenzična stomatologija“ (Školska knjiga, 2000.) i koautor drugih stručnih izdanja. Kao nacionalni koordinator za Hrvatsku sudjelovao je u projektu EU-a „Medical Research Initiative in South Eastern Europe“. Aktivan je u brojnim tijelima Fakulteta, Sveučilišta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. 

 

MEDIX: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (SFZG), uza svoju edukacijsku ulogu, ima i značajnu znanstvenu aktivnost. Koji su aktualni projekti i kakva je znanstvena prepoznatljivost SFZG-a u svijetu.

PROF. BRKIĆ: Vrlo sam zadovoljan znanstvenom prepoznatljivošću SFZG-a u međunarodnim okvirima. Iako ne posjedujemo velike središnje laboratorije, naša suradnja vezana je uz renomirane institute i laboratorije u Zagrebu, ali i u drugim dijelovima Hrvatske. Trajni smo suradnici s Institutom „Ruđer Bošković“ i s Institutom za fiziku, gdje je prvi put SFZG voditelj projekta, a drugi instituti suradnici. Projekt je zaživio u okviru programa hrvatske zaklade za znanost, voditeljica projekta je prof. dr. sc. Zrinka Tarle, a naslov projekta „Prosudba novih bioaktivnih materijala i postupaka u restaurativnoj dentalnoj medicini“. Radi se na ispitivanju postojećih i razvoju novih materijala, njihovih kemijskih struktura, biokompatibilnosti te razvoju drugih svojstava primjenjivih u dentalnoj medicini.

U zadnjih se par godina pojavio trend pojačane suradnje znanstvenika i predstavnika industrije, stoga se i noviji projekti kreću u tom smjeru. Nadalje, postoji dugogodišnja  suradnja SFZG-a s Medicinskim fakultetom, Zavodom za anatomiju, sudsku medicinu, fiziku te s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, gdje se na Zavodu za materijale i tribologiju redovito provode pojedine faze znanstvenih ispitivanja.

MEDIX: Produktivnost vaših djelatnika vrlo je visoka...

PROF. BRKIĆ: Kad se zbroje CC radovi i podijele s brojem djelatnika fakulteta, prosječan broj radova po znanstveniku daleko odskače u odnosu na druge, čak i veće fakultete Zagrebačkog sveučilišta. To potvrđuju i državne nagrade za znanost, koje su prepoznale kvalitetu publikacija naše struke, pa već dvije godine zaredom profesori našeg fakulteta dobivaju državne nagrade za znanost. Meni kao dekanu bitno je da se svake godine u tom bubnju kandidata za nagradu uvijek nađe i pokoji djelatnik našeg fakulteta.

Upravo zbog produktivnosti i znanstvene prepoznatljivosti naših djelatnika, a vezano uz međunarodnu suradnju, zbog velikog broja citata u znanstvenim časopisima (400 po nekim znanstvenim djelatnicima fakulteta), smatram da smo strukovno prepoznati. Naši su profesori često pozivani kao gostujući predavači na srodna sveučilišta ili strukovne kongrese Svjetske stomatološke organizacije (franc. Federation dentaire internationale – FDI). Tako je primjerice na FDI kongresu u Singapuru prof. Melita Valentić- Peruzović bila predavač o temi „Žena u stomatologiji“. Prof. Ivana Miletić bila je pozivni predavač u Brazilu o temi „Biokompatibilnost materijala u usnoj šupljini“, a osobno sam bio predavač u Indiji, gdje sam izlagao o vlastitim iskustvima u identifikaciji žrtava masovnih grobnica u Hrvatskoj. Industrija dentalnih materijala vrlo je jaka, i na neki način struku tjera naprijed. Potrebno je pratiti trendove, i mi to činimo.

MEDIX: Kakav je uspjeh studenata Stomatološkog fakulteta u svezi s dobivanjem stipendija i edukacijama u inozemstvu?

PROF. BRKIĆ: Broj studenta upućenih na srodne fakultete izvan zemlje nije velik zbog specifičnosti fakulteta, koji iziskuje klinički rad, što uključuje i komunikaciju s pacijentom. Naši studenti sudjeluju samo u teoretskom dijelu nastave, i to nažalost nije popularno. Znanstvene stipendije su nešto drugo, pa se mogu pohvaliti kako neki naši novaci upućeni na dodatno obrazovanje ostvaruju iznimne rezultate. Prof. Alena Knežević je vrlo aktivna na University of Southern California. Prof. Martina Majstorović je dobila Fulbrigtovu stipendiju te provela godinu dana New York University College of Dentistry, a odnedavno je i njihov gostujući predavač. Naši su studenti dobro prihvaćeni u raznim europskim zemljama, gdje su kao poduzetnici otvarali privatne prakse ili nastavljali akademsku karijeru. Mnogi su životnu profesiju nastavljali izvan matične zemlje i danas su vrsni kliničari, ili predaju na sveučilištima.

To nam je i dalo poticaj da oformimo klub prijatelja SFZG- a, organizaciju Alumnae mundus, koja je sastavni dio fakulteta. Takva organizacija bi nastavila povezivati diplomante s fakultetom. Potaknula bi međunarodne kontakte i pomogla otvoriti vrata utjecajnih sveučilišta za naše mlade znanstvenike. Značajan broj diplomiranih doktora stomatologije živi i radi u Sloveniji (njih 180) pa često dolaze u Hrvatsku na kongrese, tečajeve i druga stručna događanja. U nastojanju njihovog povezivanja s Alumnom, prvi službeni skup Alumnae mundus je organiziran 25. svibnja. U prostorijama Stomatološkog fakulteta održani su kratko predavanje o povijesti fakulteta, zajednički ručak, grupni odlazak na Picassovu izložbu te razgledavanje Gornjega grada.

MEDIX: Do kojih je pomaka došlo nakon prošlogodišnjeg posjeta Peerove misije Europske komisije, kad se razgovaralo o provedbi novog kurikuluma dentalne medicine na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, te o zadovoljenju minimalnih uvjeta koje propisuje Europska komisija za regulirana zvanja unutar Unije? Odnosi li se priznavanje zvanja samo na diplomante po novom, Europi prilagođenom programu?

PROF. BRKIĆ: Svi koji su diplomirali prijašnjih godina također će imati priznat status doktora dentalne medicine. Prije četiri godine, kad je Europska komisija prvi put posjetila fakultet, nastojalo se kurikulum integriranog studija prilagoditi europskim standardima. Sad završava treća godina takvoga modificiranog šestogodišnjeg ciklusa, koji je specifičan po tome što stomatološki predmeti obuhvaćaju 55% ukupnog sadržaja, 35% čine opći medicinski predmeti, a ostatak temeljni predmeti.

Novodiplomirani doktori dentalne medicine izlazit će s fakulteta bez redovitog jednogodišnjeg staža, s licencom koja govori da su spremni sudjelovati na europskom tržištu rada. To znači da fakultet mora „krajnji proizvod“, doktora dentalne medicine, pripremiti teoretskim i praktičnim vještinama da bude spreman participirati na europskom tržištu rada. Vjerujem kako je njih 90% za to spremno. Kao dekan, namjeravam poraditi na tome da svaki novi kolega bude spreman na sve izazove koje struka traži od njega, a i da pacijenti, na kraju krajeva, budu zadovoljni.

MEDIX: Prethodnih godina bilo je negativnih implikacija u medijima, govorilo se o nepotizmu i neprimjerenom filtriranju kadrova. Nedvojbeno je da dvije osnovne kvalitete pri odabiru nastavnih kadrova trebaju doći do izražaja: znanstvena i nastavnička sposobnost. Vezano uz novi sustav edukacije, pretpostavljam da je bilo nekih promjena i u odabiru fakultetskih kadrova, posebice pri izboru znanstvenih novaka i asistenata.

PROF. BRKIĆ: U svojoj kampanji i programu koji sam predao bilo je dosta noviteta. Još nisu ugledali svjetlo dana, dekan sam tek šest mjeseci, i nisam još realizirao sve što sam naumio. Zadnjih nekoliko godina u Stomatološki fakultet ulaze ljudi koji nemaju nepotističkih konotacija. Ulaze ponajbolji mladi ljudi jer u izbor znanstvenih novaka mogu ući oni koji su među deset najboljih u svojoj generaciji. Velik je interes, i to me čudi, jer raditi na fakultetu nije jednostavno. Mora se uskladiti nekoliko različitih aktivnosti: prije svega, posao nastavnika mora se voljeti, valja biti uporan i treba imati jako dobrog mentora. Svatko mora odrađivati pojedine dijelove projekata, publicirati originalne radove, truditi se u radu sa studentima jer to studenti ocjenjuju u anketama. Uz takav rad, fakultet omogućava svakom kvalitetnom novaku besplatnu specijalizaciju u trajanju od tri godine. Potrebno je do deset godina da takva osoba znanstveno i nastavnički sazre, pa zaista možete vidjeti je li to kvaliteta koju ste na početku tražili. S ponosom mogu reći da u ovoj kući postoje mladi ljudi koji nadilaze sva očekivanja koja su nastavnici pred njih stavili i da su oni naši ambasadori u svijetu, kako struke, tako i fakulteta.

MEDIX: Procjena edukacijskog kadra je novitet, i provodi se putem studentskih anketa. Postoji li i recipročan sustav procjene i kako je sve zaživjelo? Jesu li ankete potaknule promjene na fakultetu?

PROF. BRKIĆ: Zasad procjenjujemo nastavnike i suradnike u nastavi, i to dobro funkcionira. Postoje povjerenstva za kontrolu kvalitete, u tome najviše pomažu mladi asistenti i znanstveni novaci, koji to fizički odrađuju. U ovoj nastavničkoj godini planira se procjena studenata od nastavnika, ne samo završnom ocjenom kolokvija ili ispita, nego i procjenom koliko je netko aktivan tijekom studentskog staža. U skučenim smo prostorima, studenti u pretklinici i klinici provedu pune četiri godine. U tom razdoblju se na neki način familijariziramo. Stoga nije na odmet da i student dobije ocjenu nastavnika. Za vrijeme mog mandata, koliko sam imao uvid u ocjene anketa, koje su dakako tajne, svakog nastavnika koji je ocijenjen ocjenom nižom od 3, a takvih je bilo svega nekolicina, opomenuo sam.

MEDIX: Kontinuirana edukacija diplomiranih studenata, odnosno praktičara, značajan je čimbenik u njihovom profesionalnom razvoju. Stječe se dojam da su dosadašnji kongresi i edukacijski tečajevi uglavnom vezani uz usmena izlaganja edukatora i prikaze slučajeva. Gledajući svjetske trendove, kvalitetan sustav kontinuirane edukacije provodi se praktičnim tečajevima koji jasno i neposredno omogućavaju usvajanje novih kliničkih vještina. Provođenje kontinuirane edukacije stomatologa jedna je od djelatnosti kojima se bavi i SF. Kakva su Vaša iskustva?

PROF. BRKIĆ: Cjeloživotno obrazovanje doktora dentalne medicine provodi se na fakultetu u zadnjih nekoliko desetaka godina, uglavnom u suradnji s Hrvatskom komorom dentalne medicine (HKDM). Cjeloživotno obrazovanje koje se provodi na fakultetu možemo podijeliti na poslijediplomske studije te tečajeve trajne edukacije koji uključuju simpozije i praktične tečajeve. Ove godine smo napravili iskorak, dali smo prednost organizaciji većeg broja praktičnih pretkliničkih i kliničkih tečajeva. Dentalna industrija usmjerava struku, pa se na tečajima praktičarima želi omogućiti akceptiranje najnovijih saznanja i tehnika u matičnoj kući. Tečaji su uvijek popunjeni, na njima se provode i ocjenjivačke anonimne ankete, koje su sjajan pokazatelj u kom smjeru ići. Simpoziji se organiziraju samostalno ili u suradnji s HKDM-om, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i drugima. Iskoristio bih priliku najaviti kongres „Bolesti oralne sluznice“ koji organiziramo u suradnji s AMZH-om, HLK-om, Hrvatskom komorom dentalne medicine i Gradskim uredom za zdravstvo i branitelje, a koji će se održati 20. rujna 2013. u Zboru liječnika Hrvatske. Predavanja će držati stomatolozi, specijalisti za oralne bolesti, dermatolozi, otorinolaringolozi, specijalisti oralne kirurgije i drugi stručnjaci.

MEDIX: Vidite li značajne razlike između privatnog i društvenog sektora koje bi se eventualno mogle odraziti na kvalitetu pružanja zdravstvene skrbi

PROF. BRKIĆ: Stomatologija je u velikom postotku privatizirana, postoji svega par institucija koje su ostale državne. Kvaliteta ovisi najviše o interesu pojedinca, saznanja pacijenata su veća nego prije 20-ak godina. Stomatologija nije jeftina struka, rijetki su stomatološki zahvati koji se u potpunosti mogu pokriti u okviru HZZO-a, pa pacijenti trebaju participirati. Fakultet u pravilu svoje usluge (njih 85%), za benefit studenata, ne naplaćuje, a posljednjih mjeseci zabilježen je i značajan porast pacijenata. Evidentno je da su prepoznali kvalitetu koju dobivaju dolaskom na SFZG i Kliniku za stomatologiju KBC-a Zagreb.

MEDIX: Prostorije fakulteta su relativno skučene.

PROF. BRKIĆ: Fakultet od 1962. godine djeluje u prostorijama Gundulićeve 5 i sve teže ispunjava svoju funkciju. Idealan prosjek površine po studentu bi trebao biti 12 m2, a ovdje imamo 3,5 m2. Bilo je više inicijativa za preseljenjem, no dosad nismo u tome uspjeli. Zagrebačko sveučilište je izašlo s novom idejom, koja se čini optimalna. Radi se o stvaranju velikog „Sjevernog kampusa“, koji bi bio lociran na području Šalate i Horvatovca. U njegovom bi sastavu bili Medicinski, Farmaceutski, Prirodoslovno- matematički, Katoličko-bogoslovni i Stomatološki fakultet, te dva instituta: „Ruđer Bošković“ i Institut za fiziku. To je lijepo zamišljeno, za to će trebati puno dobre volje i, dakako, financijskih sredstava. Sveučilište će nastojati potražiti pomoć u europskim fondovima, i vjerujem, kada bi se kvalitetno oformila financijska konstrukcija, moglo bi se pristupiti ostvarenju daljnjih faza projekta. Hrvatska i Zagreb dobili bi atraktivan sveučilišni kampus koji bi omogućio konstruktivniju i plodonosniju interdisciplinarnu suradnju između domaćih, ali i stranih znanstvenika.

MEDIX: Internacionalizacija fakulteta je jedan od zadataka koje ste si dali u svom mandatu.

PROF. BRKIĆ: Fakultet nastoji proširiti edukacijsku djelatnost formiranjem kolegija na stranim jezicima, prije svega na engleskom, ali se opet vraćamo na nedostatak prostora. Na 3000 m2 je nemoguće imati dva-tri studijska programa. Zagrebačko sveučilište svake godine raspisuje natječaje za održavanje pojedinih kolegija na engleskom jeziku, a stomatologija je involvirana u toj lepezi ponude stranih kolegija. Teme koje Stomatološki fakultet nudi su uglavnom one koje je moguće odraditi u jednom semestru i koje su dovoljno atraktivne da privuku zainteresirane izvana. Primjerice pušenje i nepodesne navike vezane uz oralnu sluznicu, forenzična stomatologija, oralna medicina općenito, dentalna estetika i drugo. Također, naš doktorski studij, od ove godine, počinjemo izvoditi na engleskom jeziku.

MEDIX: Prisustvovali ste Međunarodnom kongresu za etiku i zakonodavstvo u dentalnoj medicini u kolovozu prošle godine. Kakvi su vaši dojmovi?

PROF. BRKIĆ: U Hrvatskoj će se taj segment zasigurno morati dorađivati jer postajemo dio europske asocijacije. Kako bismo našli svoje mjesto pod suncem, svatko u svom djelokrugu treba nastaviti širiti znanja, širiti ih i prenositi iz svijeta prema Hrvatskoj i na taj način omogućavati da pojedini dijelovi struke budu na neki način „legalniji“. Glavna tema skupa bila je dentalni turizam, nešto što je u Hrvatskoj vrlo popularno, a postat će još popularnije. Dentalni turizam vezan je uz cijene i kvalitetu. Svaki čovjek ima pravo, a u skladu s financijskim mogućnostima, potražiti liječničku skrb. Naravno da će bitni parametri procjene biti kvaliteta i cijena zahvata. Talijani, primjerice, često dolaze u Istru, gdje na vrhunskim poliklinikama mogu obaviti zahvat koji je u Italiji i do triput skuplji. Slično je i sa Slovencima, a posebno me veseli što su zadovoljni i cijenom i kvalitetom. Želim napomenuti da kroz naš fakultet godišnje prođe pet studenata iz Slovenije po godini, a vjerujem da će ih biti i više s obzirom na male upisne kvote Ljubljanskog sveučilišta. Od ulaska u Europsku uniju u kvotu domaćih studenata ući će svi koji su legitimni stanovnici EU-a.

MEDIX: U razvijenim zemljama Europe vrlo je popularno završiti dva fakulteta.

PROF. BRKIĆ: Točno, posebice kombinaciju prava i još nečega. Sudski vještaci su vrlo dobro plaćeni i sve je veći broj sudskih procesa koji iziskuju sudsko vještačenje i ekspertizu u nekom specifičnom području, pa tako i stomatologiji. Na Međunarodnom kongresu za etiku i zakonodavstvo u dentalnoj medicini spomenute su države u kojima se ne preporučuje odlazak u medicinski turizam. Hrvatska nije bila istaknuta, što je, dakako, dobro čuti.

MEDIX: HRANAFINA je jedan od zanimljivih projekta na kojima sudjeluje SFZG-a.

PROF. BRKIĆ: Kao dio programa izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja Hrvatske zaklade za znanost, prije tri godine pokrenut je projekt izgradnje stručnoga stomatološkog nazivlja, i vrlo je uspješno ocijenjen od tri neovisna recenzenta. Projekt zahtijeva puno znanja i volje, nažalost ima malo sredstava, ali funkcionira. U nastavku projekta, sredinom prošle godine, pokrenuta je HRANAFINA – Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje. Cilj je sustavno stvaranje hrvatskog anatomskog i fiziološkog nazivlja u suradnji s relevantnim stručnjacima iz pojedinih područja te popularizacija uporabe hrvatskog anatomskog i fiziološkog nazivlja u govoru i pismu. SFZG je ustanova nositeljica projekta, a voditelj projekta doc. dr. sc. Marin Vodanović, koji je napravio prvi trojezični stomatološki rječnik s 24.000 riječi. Na projektu HRANAFINA radi tim od 19 suradnika s medicinskih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a jezikoslovnu potporu pružaju jezikoslovci i terminolozi Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Svi se obrađeni nazivi unose u elektroničku bazu e-STRUNA (http://struna.ihjj. hr/), gdje se klasificiraju na preporučene, dopuštene, zastarjele, nepreporučene i žargonizme. Nakon projekta nazivi će biti dostupni u otvorenom dijelu baze e-STRUNA. Više podataka o projektu može se dobiti na http://hranafina.sfzg.hr/

MEDIX: Želite li još nešto dodati što nismo obuhvatili prethodnim pitanjima?

PROF. BRKIĆ: Volio bih nešto više reći o studentima fakulteta. Izuzetno sam ponosan na njih jer je većina vrlo aktivna, premda imaju uspone i padove, što je prirodno. Udruga studenata – Matica studenata SF-a – prenosi svoja znanja i iskustva s generacije na generaciju. Vrlo su uspješni u provođenju projekata, kao što je primjerice projekt „Zubić vila“, koji se provodi na djeci vrtićke dobi edukacijom o prevenciji zubnog karijesa. Skupina studenata u sklopu projekta „Gerontostomatologija“ obilazi domove umirovljenika i starije osobe educira o higijeni, održavanju i općoj problematici zubnih proteza. Prije tri godine predsjednica Europske udruge studenata stomatologije bila je studentica našeg fakulteta. U suradnji s Association for Dental education održali su i 34th Congress of the Association For Dental Education In Europe 2008. godine u Zagrebu.

Postoje brojne razmjene s europskim fakultetima. Skupina studenata uz pomoć prof. Vlatka Pandurića uspješno organizira online kongrese. Ove godine je glavna predavačica prof. Patricia Reynolds s King‘s Collegea u LondonuJedno od najatraktivnijih događanja u kojima aktivno sudjeluju studenti u sklopu Udruge studenata dentalne medicine su ljetni studentski kampovi. Prvi je bio u Zadru, prošlogodišnji je organiziran u Splitu, a ove godine će biti u Dubrovniku. Uz radionice i predavanja koje će ove godine biti obogaćena trima inozemnim predavačima, organizirat će se i drugi sadržaji, uključujući kulturološko i turističko razgledavanje Dubrovnika. Valja istaknuti i studentski časopis SONDA, koji izlazi dvaput godišnje. Studenti su se nedavno vratili sa sportskih studentskih susreta na kojem su osvojili pet medalja te se svrstali, prema broju osvojenih medalja, na drugo mjesto između devetnaest fakulteta. Studenti se sami pobrinu za financijska sredstva, no fakultet im često izađe u susret i pomogne.

MEDIX: Vaša poruka čitateljima „Medixa“?

PROF. BRKIĆ: Otvoreni smo za sve oblike suradnje. Trudimo se da SFZG ostane lider u regiji i svjesni smo da to možemo ostati samo temeljem znanstvene produktivnosti, odnosno temeljem uspješnosti i kvalitete nas nastavnika i doktora dentalne medicine koji izlaze s ovog fakulteta.

Industrija dentalnih materijala vrlo je jaka, i na neki način struku tjera naprijed. Potrebno je konstantno pratiti trendove; to činimo znanstvenim radovima koji temama i idejama promiču struku i Stomatološki fakultet, istaknuo je prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, dr. med. dent. 

Novodiplomirani doktori dentalne medicine izlazit će s fakulteta bez redovitog jednogodišnjeg staža, s licencom koja govori da su spremni sudjelovati na europskom tržištu rada. To znači da fakultet mora „krajnji proizvod“, doktora dentalne medicine, pripremiti teoretskim i praktičnim vještinama da bude spreman participirati na europskom tržištu rada. Vjerujem kako je njih 90% za to spremno. Kao dekan, namjeravam poraditi na tome da svaki novi kolega bude spreman na sve izazove koje struka traži od njega, a i da pacijenti, na kraju krajeva, budu zadovoljni, ističe prof. Brkić 

 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 19 Br. 104/105