Prof. dr. sc. Dragutin Komar: Znanstveno-nastavna i stručna institucija prepoznatljiva u Europi i svijetu

U povodu objavljivanja bloka tekstova „Stomatologija u 21. stoljeću“ razgovarali smo s prof. dr. sc. Dragutinom Komarom, dekanom Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kao čelna osoba vodeće stomatološke znanstveno-nastavne visokoškolske ustanove prof. dr. sc. Komar predstavio nam je organizaciju Stomatološkog fakulteta i suradnju s domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim institucijama, proces saživljavanja s Bolonjskim procesom i prihvaćanje suvremenih europskih koncepcija edukacije, aktivnosti studenata, problem preseljenja Fakulteta, kao i nastavne, znanstvene i zdravstvene planove na početku 21. stoljeća

 

MEDIX: Profesore Komar, izabrani ste za dekana Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje 2007/2009. Možete li nam se ukratko predstaviti?

PROF. KOMAR: Dopustite mi da vam prije svega zahvalim na susretu i iskoristim priliku pozdraviti kolegice i kolege čitatelje „Medixa“. Na dužnost dekana Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stupio sam početkom ove akademske godine. Doktor sam stomatologije, specijalist stomatološke protetike s titulom primariusa. Prije stupanja na dužnost dekana kroz dva mandatna razdoblja, dakle četiri godine, obnašao sam dužnost predstojnika Zavoda za stomatološku protetiku Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i pročelnika kliničkog Odjela za fiksnu protetiku Klinike za stomatologiju KBC-a Zagreb.

Privatno, ukoliko zbog niza obaveza o privatnom životu mogu uopće govoriti, trudim se uskladiti obiteljski život s izuzetnom časti, dužnosti i odgovornosti koju nameće funkcija koju obnašam.

MEDIX: Kakva je organizacija Stomatološkog fakulteta u svezi s poveznicama stomatoloških predmeta i pretkliničkih te kliničkih medicinskih predmeta?

PROF. KOMAR: Organizacijski sustav Stomatološkog fakulteta izrazito je složen. Edukaciju studenata integriranog šestogodišnjeg studija stomatologije potrebno je promatrati upravo kroz navedene cjeline – bazičnu, kliničko-medicinsku te pretkliničku i kliničku grupaciju predmeta specifičnih za stomatološku struku. Međusobna usklađenost nastavnih sadržaja kao i pravilna odmjerenost u zastupljenosti pojedinih kolegija, odnosno grupacija kolegija u ukupnoj nastavi tijekom studija, samo su osnovni preduvjeti njegove kvalitete. Za njihovu realizaciju potrebni su kadrovski i prostorni preduvjeti, naravno uz odgovarajuću razinu opremljenosti. Sve su to i zahtjevi koje je pred nas postavila „Bolonja“ i u koju smo ušli svjesni činjenice da će biti potreban radikalan odmak u odnosu na klasično, tradicionalno poimanje studija stomatologije. Visoka razina svijesti, kvaliteta naših suradnika i nastavnika te želja da uspijemo temelj su na kojem gradimo budućnost. Samo cjelovitim promišljanjem organizacijskog ustroja nastave, opreme, prostora i posebice kadrova Fakultet djeluje u procesima uobličavanja profesionalne liječničke i zdravstvene zajednice promičući vrijednosti zdravlja, znanja i etičnosti.

MEDIX: Kakav je akademski sastav Fakulteta i što sve uključuje njegova znanstvena djelatnost?

PROF. KOMAR: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu vodeća je znanstveno-nastavna visokoškolska ustanova sa zadaćom stvaranja, ali i nesebičnog pružanja vrhunskih znanja i stručnih vještina, potičući pritom rast onih koji mogu dosegnuti više od uobičajenog. To potvrđuje broj prihvaćenih znanstvenih projekata i znanstvenih novaka koji su temelj rada svake znanstvene institucije i na koje smo izrazito ponosni. Naša se znanstvena aktivnost, između ostalog, odvija kroz 34 znanstvena projekta, odnosno 6 znanstvenih programa odobrenih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. To rezultira činjenicom da Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima više od 50% udjela u ukupnoj stomatološkoj znanstvenoj publicistici Hrvatske. Rezultati rada 27 redovitih profesora, 26 izvanrednih profesora, 20 docenata, 3 predavača i 39 suradnika dokaz su naše snage i kvalitete, ali i temelj prepoznatljivosti hrvatske znanosti i stomatologije u europskim i svjetskim razmjerima. Nije neuobičajeno da naši nastavnici, odnosno suradnici dobivaju priznanja za najbolje znanstvene radove ili prezentacije tih radova s europskih i svjetskih kongresa ili znanstvenostručnih skupova.

MEDIX: Kakav je vaš stav o Bolonjskom procesu i kako se implementira u rad i razvoj Fakulteta?

PROF. KOMAR: Smatram da se u razvoju visokoga školstva Hrvatske nalazimo u prijelomnim trenucima preispitivanja naših stvarnih vrijednosti u odnosu na opredjeljenje da se priključimo stvaranju jedinstvenog europskog prostora visokog obrazovanja i društva znanja kao temeljnih pretpostavki našeg razvoja. Cjelovito saživljavanje Bolonjskog procesa i prihvaćanje suvremenih europskih koncepcija edukacije nameće potrebu sučeljavanja s brojnim izazovima reformiranja nastavnoga, znanstvenoga, ali i stručnoga rada, što svakako predstavlja izazov za koji smatram da imamo dovoljno volje, znanja i iskustva. Bolonjski proces predstavlja realnost koje moramo biti svjesni želimo li biti dio ujedinjene Europe i zapadnog civiliziranog svijeta. Stoga diskusije treba li nam Bolonja ili ne smatram bespredmetnim. Drugo je pak pitanje jesmo li ispunili sve preduvjete za nesmetan prelazak na Bolonjski sustav studiranja ili smo pomalo nespremno pokušali ostvariti nemoguće. Zasigurno jesmo, posebice kada se govori o prostornim i kadrovskim preduvjetima većine sastavnica našeg Sveučilišta, pa tako i našeg Fakulteta. Siguran sam da će se novim prostorima i većim brojem suradničkog, odnosno nastavničkog kadra ispuniti svi uvjeti da Bolonjski način studija saživi u potpunosti. To ipak ne ovisi samo o nama, što nas ne oslobađa preuzete obveze da se i u sadašnjim prostornim i kadrovskim uvjetima maksimalno prilagodimo novom sustavu studija.

MEDIX: Kakva je međunarodna suradnja Fakulteta na stručnom i znanstvenom planu?

PROF. KOMAR: U težnji da se što je moguće prije ravnopravno uključimo u sve procese objedinjenja europskog visokoškolskog prostora, međunarodna suradnja i internacionalizacija našega Fakulteta logičan su slijed svih dosadašnjih uloženih napora. Fakultet surađuje s mnogim domaćim i inozemnim stručnim i znanstvenim institucijama, što i nadalje treba održati, ali i utemeljiti nove oblike suradnje uključivanjem u međunarodne projekte. Time se stvaraju preduvjeti za ostvarivanje trajne znanstvene i nastavne suradnje osiguravajući pritom mobilnost nastavnika i studenata. U proteklom je razdoblju uspostavljena bliska suradnja sa studijem stomatologije pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Grazu – Austria, Sieni – Italija, a u našem neposrednom okruženju sa studijem stomatologije Medicinskog fakulteta Univerze u Ljubljani, Stomatološkim fakultetom Univerziteta u Sarajevu i Skoplju. U sklopu suradnje s Grazom realizirao se projekt FP 7 (Framework programme) iz grupacije People programa. Cilj sedmoga okvirnog programa je povećati konkurentnost Europe na svjetskom tržištu, a predviđen je za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu za sada je aktivan sudionik u realizaciji sljedećih međunarodnih projekata: Hrvatska – Slovenija: Protetski rad i stomatognati sustav: faktori odgovorni za uspjeh protetske terapije; Austrija – Hrvatska: Medical Competence network South East; Italija- Hrvatska: The possible new method for age estimation in growth. Internacionalizaciju Stomatološkog fakulteta će u skoroj budućnosti odrediti mogućnosti naših prilagodbi europskim studijskim programima te njihovim kadrovskim, prostornim i organizacijskim uvjetima. Stoga Fakultet teži rješavanju prostornih problema gradnjom novih, suvremeno opremljenih prostora prilagođenih kriterijima europskih visokoškolskih institucija.

MEDIX: Nastavni proces je u odnosu na prijašnje generacije povećan za jednu godinu pa studij stomatologije sada traje šest godina.

PROF. KOMAR: Neosporna je činjenica da je petogodišnji studij stomatologije zbog zbijenosti nastavnih sadržaja posebice u prve dvije godine studija bio jedan od najtežih na zagrebačkom Sveučilištu. Rezultati anketa i analiza prolaznosti ukazivali su na izuzetnu traumatiziranost naših studenata. Stoga prelazak na integrirani šestogodišnji studij sukladan bolonjskom sustavu predstavlja logičan iskorak, posebice u evaluaciji nastave i rasterećenju studenata. Time im je dana mogućnost planiranja i definiranja prioriteta u ispunjavanju zacrtanih planova čime postaju aktivni sudionici u kreiranju vlastita studija.

MEDIX: Koje su aktivnosti studenata na domaćem i inozemnom planu?

PROF. KOMAR: Studenti Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu vrlo su ambiciozna i sposobna skupna mladih ljudi koja je u prethodnim godinama na najrazličitijim područjima djelovanja ostvarila zapažene rezultate. Ponajprije smatram bitnim istaknuti da je predstavnik našeg Fakulteta student Krešimir Bašić posljednjih godina uspješno obnašao dužnost čelnika Sveučilišne zajednice studenata, koju čini gotovo 65.000 studenata 33 visokoškolske sastavnice zagrebačkoga Sveučilišta. Studenti našega Fakulteta članovi su brojnih udruga i organizacija, među kojima izdvajam Europsko udruženje studenata stomatologije (European Dental Student Association – EDSA ). Nazočili su svim sastancima udruge i uz grčke su studente bili jedini koji su prema napucima i upitniku EDSE organizirali anketu o procjeni opterećenosti studenata nastavom. Dobiveni rezultati bili su podlogom začetka Bolonjskoga procesa u našem Fakultetu te donošenja kataloga znanja i vještina uz procjene opterećenja koje se iskazuju u ECTS (European Credit Transfer System) bodovnome sustavu. Mnogi naši studenti bavili su se znanstvenim radom i dobitnici su Rektorove nagrade, kao i brojnih nagrada za najbolje stručne radove. Slojevite nastavne obveze uspijevaju uskladiti i s izvanstudijskim aktivnostima, posebice sportom. Sudjelujući na brojnim natjecanjima osvojili su mnoge nagrade i ostvarili zapažene rezultate. Naš mladi kolega Luciano Batinić bavi se klasičnom glazbom i među najboljim je basovima nastupajući u mnogim europskim opernim kućama.

MEDIX: Fakultet je u zdravstvenom smislu povezan s Kliničkim bolničkim centrom Zagreb zbog liječenja bolesnika u okviru Klinike za stomatologiju.

PROF. KOMAR: Svaka visoka medicinska obrazovna institucija mora imati svoju kliničku nastavnu bazu. Klinički bolnički centar Zagreb već je dugi niz godina nastavna baza našega Fakulteta. Klinika za stomatologiju jedna je od 24 klinike KBC-a Zagreb. Jedinstvo i prožimanje tih dviju ustanova očituje se u svim djelatnostima Klinike i Fakulteta. Klinika je smještena u prostorima Fakulteta, a i najveći je broj fakultetskih djelatnika u kumulativnom radnom odnosu s Klinikom za stomatologiju. Pritom su nastavnici Fakulteta i mentori koji sudjeluju u obrazovanju doktora stomatologije na stažu pripremajući ih za samostalan rad, a posebno slojevita zadaća je dužnost mentora u specijalizacijama iz svih stomatoloških disciplina. Klinika za stomatologiju rasadište je mladih stručnjaka i referentna stručna institucija u koju se upućuju pacijenti, te posebice komplicirani slučajevi iz cijele države na liječenje. Ističem da Klinika za stomatologiju okuplja vrsne znanstvenike, te je među najproduktivnijim klinikama prema broju znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima.

MEDIX: Nezaobilazno pitanje aktualizirano je planom rekonstrukcije pješačke zone Cvjetnog trga, u čije planove ulazi i prenamjena lokacije Gundulićeve 5. Gdje će se Fakultet preseliti ukoliko projekt bude realiziran?

PROF. KOMAR: Nakon gotovo 46 godina djelovanja na privremenoj adresi, Gundulićeva 5, mislim da je svima jasno da je gradnja novog Fakulteta potrebna kao preduvjet razvoja i priključivanja Europi. Kao što sam nebrojeno puta naglasio, teško ćemo uvjeriti Europu da u tom segmentu poštuje naše posebnosti i prizna nas ravnopravnim sudionikom suvremenih europskih i svjetskih studija. Svaki studij pretpostavlja odgovarajući prostor, kvalitetu i brojnost kadrova te opremljenost kao osnovne preduvjete uspjeha. Upravo smo u prostornim kapacitetima daleko od uobičajenih standarda. Planom rekonstrukcije spomenute pješačke zone ponovno se aktualizira pitanje gradnje novog Fakulteta. Međutim, gradnju novog Fakulteta i pješačke zone potrebno je promatrati kao dva zasebna projekta. Stomatološki fakultet vlasnikom je svojih nekretnina kojima nesmetano raspolaže i čija vrijednost na tržištu predstavlja dio financijskih sredstava potrebnih za gradnju novog Fakulteta. Tek kada se stvore svi financijski, imovinsko-pravni i zakonski preduvjeti za gradnju novog Fakulteta, uz uvažavanje našeg prava da u okviru Sveučilišta u Zagrebu odlučujemo o svojoj budućnosti, može se govoriti o prodaji postojećih prostora, njihovom uključivanju u već postojeće ili neke nove projekte i gradnji novog Fakulteta na za nas najpovoljnijoj lokaciji.

MEDIX: Koji su nastavni, znanstveni i zdravstveni planovi Fakulteta?

PROF. KOMAR: Razvojnu budućnost našeg Fakulteta karakterizirat će daljnje intenziviranje procesa i promjena sukladno razvoju visokoškolskoga obrazovanja na početku 21. stoljeća. U sve promjene ušli smo s velikim očekivanjima, ali i velikom odgovornošću, svjesni činjenice da se moramo mijenjati, posebice u smislu racionalizacije i kontinuiranog poboljšanja u svim područjima rada kako bismo dosegnuli odgovarajuću razinu kompetitivnosti, posebice u međunarodnom nadmetanju. Želja nam je Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu pozicionirati kao vodeću ustanovu suvremenih studija, odnosno znanstvenoga i stručnoga usavršavanja, kako u Hrvatskoj tako i u širem okruženju. Svjesni činjenice da sve te procese nismo u mogućnosti pokrenuti sami, i otklanjajući svaku isključivost, pozivamo sve relevantne čimbenike na suradnju.

Prof. dr. sc. Dragutin Komar, specijalist je stomatološke protetike s titulom primariusa. Na dužnost dekana Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu stupio je početkom ove akademske godine, a prije stupanja na dužnost dekana četiri je godine obnašao dužnost predstojnika Zavoda za stomatološku protetiku Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i pročelnika kliničkog Odjela za fiksnu protetiku Klinike za stomatologiju KBC-a Zagreb

 

Neosporna je činjenica da je petogodišnji studij stomatologije zbog zbijenosti nastavnih sadržaja posebice u prve dvije godine studija bio jedan od najtežih na zagrebačkom Sveučilištu. Rezultati anketa i analiza prolaznosti ukazivali su na izuzetnu traumatiziranost naših studenata. Stoga prelazak na integrirani šestogodišnji studij sukladan bolonjskom sustavu predstavlja logičan iskorak, posebice u evaluaciji nastave i rasterećenju studenata

 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 14 Br. 75/76