Prim. dr. Vjekoslava Amerl Šakić: Praktični rad u ordinaciji obiteljske medicine

Na ovogodišnjem Kongresu Koordinacije hrvatske obiteljske medicine održanom u Zagrebu liječnici obiteljske medicine mogli su se podsjetiti ili naučiti niz praktičnih vještina kojima mogu oplemeniti svoj svakodnevni rad, od pregleda očne pozadine i malih kirurških zahvata do pravilnog pristupa stresu i konfliktnim situacijama. Da problema u organizaciji obiteljske medicine u Hrvatskoj još uvijek ima, te o kojim je poteškoćama u radu liječnika najčešće riječ, objasnila je prim. dr. Vjekoslava Amerl Šakić, član Izvršnog odbora KoHOM-a, i uz dr. Marija Malnara glavni organizator kongresa.

MEDIX: Koji su bili glavni ciljevi i teme kongresa?

Dio kongresa bio je posvećen i alternativnoj medicini. Sve veći broj bolesnika naime želi primjenu alternativnih metoda: ili misle da im one ne mogu štetiti, ili više nemaju povjerenja u klasičnu medicinu. Možda im se sviđa posvećenost terapeuta, za koju obiteljski liječnik više nema vremena u redovnom radu. Prikazane alternativne metode, homeopatija i akupunktura, značajne su po tome što njeguju holistički pristup pacijentu, a ne tretiraju samo njegovu bolest. Obje metode imaju svoju primjenu i u našim ambulantama. Predavanje iz homeopatije održao je eminentni europski predavač i predsjednik Europskog društva za homeopatiju, dr. Ton Nicolai. S obzirom da se i sama godinama bavim akupunkturom, održala sam vrlo dobro posjećenu radionicu iz akupunkture.

MEDIX: Kako su odabrane teme kongresa?

Program specijalizacije i poslijediplomskog studija još uvijek ima previše nastave iz socijalne medicine i sličnih predmeta, a premalo konkretnih kliničkih slučajeva koji uče sveobuhvatnom pristupu bolesniku  i podsjećaju na stvari koje bismo mogli previdjeti. S druge strane, smatram da je jedan od odličnih kolegija bila farmakologija; potrebno je još takvih predmeta na kojima će se temeljno obrađivati novi klinički algoritmi iz dijagnostike i liječenja pojedinih bolesti. Vremena je nažalost premalo da bismo sami dovoljno istraživali, a vrijeme specijalizacije je idealno da se takve odabrane i filtrirane informacije prezentiraju.

PRIM. AMERL ŠAKIĆ: Liječnici su još uvijek nezadovoljni provedenom informatizacijom jer su svedeni na posluživače programa, što ih ometa u provođenju posla i kliničkog pristupa bolesniku. Dok nas se uvjerava da je središnji zdravstveni informatički sustav zaštićen, iskustva pojedinih kolega pokazuju da je moguće ući u zdravstveni karton bolesnika drugog liječnika. Tko ima taj pristup, administratori domova zdravlja koji kontroliraju i pišu račune za svoje zaposlenike ili netko drugi, još uvijek je upitno, ali nas jako zabrinjava.

MEDIX: Za kada je predviđeno uvođenje elektroničkih uputnica?

MEDIX: Postoje li sankcije za vlasnike informatičkog programa u slučaju nedovoljne operativnosti odnosno nefunkcioniranja sustava, a što onemogućuje svakodnevan rad?

Prema odgovorima na prigovore koje smo upućivali HZZO-u i njegovom ravnatelju dr. Tihomiru Strizirepu, može se zaključiti da program služi prvenstveno za praćenje potrošnje, evidenciju bolovanja i slične stavke. Još uvijek nisu primjereno riješeni stalna terapija, dostatnost terapije, dupliciraju se recepti, ortopedska pomagala se pojavljuju kod bolesnika koji iste nikad nisu koristili, bolesnicima na dugotrajnom bolovanju se isto uopće ne prikazuje i sl.

PRIM. AMERL ŠAKIĆ: Jedini smo liječnici koje se kontrolira da bi ih se kaznilo, a kazne koje se izdaju u slučaju ustanovljenog propusta su neprimjerene. Niti jedan drugi liječnik u sustavu do sada nije kažnjen. Ukoliko internist propiše lijekove izvan smjernica HZZO-a, za iste recept mora izdati liječnik obiteljske medicine i tako preuzeti odgovornost. Vrlo je teško bolesniku objasniti zašto mu se uskraćuje terapija propisana od specijalista kojem vjeruje. Problem je i neusklađenost opskrbljivanja bolesnika na bolničkom liječenju njihovom kontinuiranom terapijom zbog čega je bolesnici i dalje očekuju od liječnika obiteljske medicine, a mi zbog toga bivamo kažnjavani, jer ne smijemo propisivati lijekove bolesniku koji se liječi u bolnici.

MEDIX: Što promijeniti kako bi se poboljšala situacija?

Administrativne troškove ne bi trebao naplaćivati liječnik jer on nije administrator. Za to bi HZZO trebao osposobiti administrativno osoblje i omogućiti da u svaku veću zdravstvenu stanicu dođu po dva administratora koja bi naplaćivala participacije, provjeravala osiguranja i sl. kako bi se liječnik mogao baviti liječništvom. Druga mogućnost je pacijentu mjesečno naplatiti administrativnu pristojbu na temelju zabilježenih podataka o uslugama koje je koristio u ambulanti, a sve su evidentirane na CEZIH-u.

PRIM. AMERL ŠAKIĆ: Vađenje krvi ne podrazumijeva samo mehanički postupak već i pravilno uzorkovanje krvi za pretrage. Da su naše sestre educirane za laboratorijske tehničare, radile bi u laboratoriju, a posla već u ambulantama imaju dovoljno i bez vađenja krvi. Drugi je problem što nitko od nas nema adekvatne uvjete za uzorkovanje krvi. Većina liječnika radi u ordinacijama koje, da su naše vlastite, ne bi dobile dozvolu za rad. Uglavnom su premale, bez adekvatnih stolaca i prostora za vađenje krvi. Vađenjem krvi i administracijom koja to prati gubi se barem sat vremena od normalnog rada s pacijentima. S obzirom na navedeno, ne znam koji je smisao vaditi krv u ambulantama koje nisu dislocirane od laboratorija. Ne treba zaboraviti i način skladištenja krvi: upitno je imamo li uvjete. Tu su i komplikacije koje će nastati povećanjem broja mjesta koja treba obilaziti da bi se krv prikupila i transportirala na obradu.

MEDIX: Smiju li liječnici određene postupke, za koje nisu financijski stimulirani od HZZO-a, dodatno naplatiti pacijentu?

MEDIX: Jesu li liječnici stimulirani i za provođenje preventivne medicine u svojim ambulantama?

Mislim da je u obiteljskoj medicini problem i što kolege ne znaju adekvatno bilježiti svoj rad. Zaista bi trebalo zabilježiti svaki postupak koji se radi, a postoji u šifrarniku, jer se u našoj struci previše toga podrazumijeva. Primjerice, za pacijenta koji je ovisnik o drogama naša zadaća nije samo davanje terapije, već i psihološki utjecaj razgovorom.

MEDIX: Kakav je stav HZZO-a prema alternativnim metodama liječenja?

U Hrvatskoj postoje tečajevi iz akupunkture koje organizira stručno društvo pri Liječničkom zboru. Oni koji su zainteresirani raditi akupunkturu kako bi od toga živjeli moraju svoj rad i naplatiti, ali se u vlastitim ambulantama akupunktura može koristiti kao pomoćna metoda liječenja. Nadam se da ćemo organizirati i poslijediplomski studij iz akupunkture za obiteljske liječnike, koji bi bio jeftiniji od postojećih tečajeva, ali i prilagođeniji našim potrebama.

PRIM. AMERL ŠAKIĆ: Glavna poruka obiteljskim liječnicima je da se ne izoliraju, već obrate jedni drugima u rješavanju problema. Svi nešto znamo bolje od drugih, a to se posebno vidi na kongresu, gdje se ističu ljudi koji nešto dobro znaju i to mogu na jednostavan način prenijeti drugima. Na ovom smo kongresu vidjeli što znači psihoterapija u ordinaciji obiteljske medicine, kako na jednostava““n način titrirati PV i INR, na koji način pacijentu u terapiju uvesti inzulin, kako krioterapijom pacijentu riješiti problem bradavica i sl. Ako budemo radili praktične stvari koje će smanjiti broj odlazaka u bolnicu, porast ćemo u svojim, ali i u očima pacijenata. A to jamči dugotrajno zadovoljstvo.