Povišen BMI u tinejdžerskim godinama nosi rizik za dijabetes i srčane bolesti u mlađoj odrasloj dobi

 

New England Journal of Medicine u svom elektronskom izdanju za 7. travanj donosi rezultate istraživanja pod vodstvom dr. Amira Tirosha iz Brigham and Women‘s Hospital te dr. Iris Shai i dr. Assafa Rudicha sa Sveučilišta Ben Gurion u Negevu, Izrael, koji govore kako povišeni indeks tjelesne mase (engl. body mass indeks – BMI) u adolescenciji nosi značajan rizik za dijabetes tipa 2 i srčane bolesti u ranoj odrasloj dobi.

Ova je studija uključila 37.000 izraelskih vojnika koji su praćeni od svoje 17. godine, pri čemu im je BMI mjeren na početku studije te nakon toga svakih nekoliko godina, u prosječnom razdoblju praćenja od 17 godina. Kod 1173 je ispitanika u navedenom razdoblju dijagnosticiran dijabetes tipa 2, dok je kod 327 utvrđena bolest srca. U razdoblju između 17. i 30. godine prosječni je godišnji rast BMI-a iznosio 0,2 do 0,3 godišnje, dok je prosječni ukupni porast težine iznosio 13,6 kg.

Istraživači su potvrdili da je, nakon što se isključe drugi faktori rizika kao što su dob, GUK natašte, lipidni sastav, krvni tlak, obiteljska anamneza i pušenje, BMI u 17. godini, čak i unutar granica normale, prediktivni faktor za pojavu dijabetesa i srčane bolesti u ranoj odrasloj dobi. Porast BMI-a za jednu jedinicu nosi 10% veći rizik za dijabetes tipa 2 te 12% veći rizik za srčanu bolest u ranoj odrasloj dobi. BMI od 23,4 kg/ m² ili viši u 17. godini nosi povišeni rizik za dijabetes, dok BMI od 20,9 kg/m² nosi povišeni rizik za srčane bolesti – ove mjere odgovaraju sedamnaestogodišnjaku visine 1,78m i 74, odnosno 66 kg težine.

Ova je studija također pokazala kako srčana bolest ima „duže pamćenje“ BMI-a nego dijabetes s obzirom na to da – u slučaju da se granično pretili sedamnaestogodišnjak razvije u vitkog odraslog – rizik za dijabetes gotovo pa nestaje dok za srčanu bolest rizik ostaje povišen.

Autori studije drže kako bi BMI trebao biti parametar za procjenu rizika za dijabetes i srčane bolesti te kako su nedavno provedene interventne studije pokazale da se promjenom prehrambenih navika ateroskleroza može ne samo zaustaviti već i umanjiti.

Zaključno, autori smatraju kako bi već u djetinjstvu trebalo promovirati zdrave prehrambene navike kako bi se prevenirala srčana bolest u ranoj odrasloj dobi.

Zdrave prehrambene navike treba usvajati već od rane životne dobi

 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 17 Br. 92/93