Pacijente sa stabilnom astmom treba potaknuti na redovitu tjelovježbu

Astma je kronična respiratorna bolest koja pogađa 300 milijuna ljudi širom svijeta, a prevalencija se povećava, osobito u djece i mlađih odraslih. Međutim, pravilno liječenje može kontrolirati bolest i omogućiti pacijentima visoku kvalitetu života. Zdravstveni troškovi povezani s astmom značajni su širom svijeta, i povećavaju se. Prema procjeni Accordinija i suradnika iz 2013. godine, u Europi se na pacijenta s astmom troši prosječno 1583 eura godišnje.

Za oboljele od astme osmišljeni su programi vježbanja čiji je cilj poboljšati tjelesnu kondiciju, neuromišićnu koordinaciju i samopouzdanje, međutim rezultati istraživanja o tjelovježbi za astmu dali su različite rezultate i bilo ih je teško usporediti jer su korišteni različiti ustroji istraživanja i režimi vježbanja. Takvi programi mogu uključivati različite oblike aerobne tjelovježbe kao što su trčanje, biciklizam, dizanje utega, plivanje, rastezanje i kombinacija tih aktivnosti. Međutim, postoje dokazi da dio oboljelih od astme izbjegava tjelovježbu i sportske aktivnosti zbog kratkoće daha i pogoršavanja simptoma astme tijekom tjelovježbe ili zbog straha da će se pojaviti takvi simptomi.

Cilj Cochrane sustavnog pregleda bio je analizirati randomizirane kontrolirane pokuse o utjecaju tjelovježbe na astmu kako bi se stekle bolje spoznaje o učinku tjelovježbe na respiratorno i opće zdravlje oboljelih od astme. Pretražena je literatura objavljena do siječnja 2013. godine. U sustavni pregled je uključeno 21 kliničko ispitivanje s ukupno 722 ispitanika.

Rezultati zbirne analize pokazuju da oboljeli od astme dobro podnose tjelovježbu bez ikakvih prijavljenih nuspojava. Nijedna od analiziranih studija nije opisala slučajeve pogoršanja simptoma astme uslijed tjelovježbe. Tjelovježba je dovela do značajnog poboljšanja srčano- plućne kondicije, što je demonstrirano statistički i klinički značajnim povećanjem maksimalne potrošnje kisika. Značajni učinci na forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi (FEV1), forsirani vitalni kapacitet (FVC), maksimalnu minutnu ventilaciju (VEmax) ili vršni ekspiratorni protok zraka (PEFR) nisu zabilježeni. Metaanaliza četiriju studija pokazala je statistički značajno povećanje maksimalne frekvencije srca. Određeni dokazi pokazuju da tjelovježba može imati pozitivne učinke na kvalitetu života povezanu sa zdravljem.

Ukratko, tjelovježba kod oboljelih od astme dovodi do značajnog poboljšanja u maksimalnoj potrošnji kisika, iako nisu uočeni učinci na druge mjere plućne funkcije. Tjelovježbu su oboljeli od astme dobro podnosili i stoga bi pacijente sa stabilnom astmom trebalo potaknuti na sudjelovanje u redovitoj tjelovježbi bez straha od pogoršanja simptoma.

Carson KV, Chandratilleke MG, Picot J, Brinn MP, Esterman AJ, Smith BJ. Physical training for asthma. Cochrane Database Syst Rev. 2013;9:CD001116.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 20 Br. 109/110