Međunarodni kongres „Novosti u dermatološkom liječenju“

Na kongresu u Opatiji održanom potkraj prošle godine iznesen je pregled lokalne i sustavne terapije u dermatovenerologiji, kao i mogućih nuspojava na lijekove. Brojnim temama obuhvaćen je suvremeni koncept dermatoterapije, od prikaza temeljnih postavki kliničke farmakologije i farmakoekonomike u dermatovenerologiji, indikacija novih lijekova, patomehanizama neželjenih reakcija na lijekove, te kliničkih manifestacija na antibiotike, kemoterapeutike i biološke lijekove. U radu skupa sudjelovalo je više od 100 liječnika različitih specijalnosti, koji su saznali kako prepoznati nuspojave na lijekove, kada prekinuti liječenje, suzbiti nastanak nuspojave i provesti dijagnostičke testove. 

 

U organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, od 18. do 20. listopada 2012. u Opatiji je održan međunarodni kongres na engleskom jeziku „Update in dermatologic drug therapy“. Svrha kongresa bila je dati pregled suvremene lokalne i sustavne terapije u dermatovenerologiji, kao i o mogućih nuspojava na lijekove koje trebaju poznavati, osim dermatovenerologa, internisti, klinički farmakolozi, farmaceuti, liječnici obiteljske medicine, stomatolozi, ali i liječnici drugih specijalnosti. Kongres je prikazao aktualne teme i suvremena dostignuća u dermatološkom liječenju. Aktivno su sudjelovala 34 eksperta iz Hrvatske i inozemstva, različitih specijalnosti.

Brojne teme obuhvatile su suvremeni koncept dermatoterapije, od prikaza temeljnih postavki kliničke farmakologije i farmakoekonomike u dermatovenerologiji, indikacija novih lijekova, patomehanizama neželjenih reakcija na lijekove, te kliničkih manifestacija na antibiotike, kemoterapeutike i biološke lijekove.

Kongres je bio uspješan po prezentacijama, ali i bogatoj raspravi i izmjeni iskustava domaćih i inozemnih stručnjaka. Izvanredno predavanje, između ostalih, održao je prof. Georg Stingl, predsjednik povjerenstva medicine Austrijske akademije znanosti iz Beča.

Temeljni principi u farmakologiji i sigurnost dermatološkog liječenja

Lijek je svaka tvar ili proizvod koji se koriste za modificiranje ili istraživanje fiziološkog sustava ili patološkog stanja u korist primatelja. Lijekovi se klasificiraju prema mehanizmima djelovanja, o čemu su u knjizi istoimenog naslova „Update in dermatologic drug therapy“, predstavljenoj na početku kongresa, detaljno pisali prof. Zdravko Lacković i doc. Lidija Bach-Rojecki, koja je tijekom skupa održala izlaganje o temeljnim principima u farmakologiji.

O liječenju spolno prenosivih bolesti, s naglaskom na prevenciju temeljenu na obrazovanju bolesnika o primjeni zaštitnih sredstava, imunizaciji i prepoznavanju rizičnih skupina oboljelih, nadahnuto izlaganje održao je ekspert iz Leedsa, Velika Britanija, prof. Michael Waugh, bivši predsjednik Međunarodne unije za spolno prenosive infekcije.

Postoji niz principa kojima se može poboljšati sigurnost dermatološkog bolesnika kao dio brige i kvalitete učinkovitog liječenja u dermatologiji; stoga ih se treba pridržavati sukladno postojećim preporukama, o čemu je govorila dr. sc. Petra Turčić s Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Lokalni kortikosteroidi, in vitro testovi posredovani T-stanicama i testovi bazofilne Aktivacije& Lokalni kortikosteroidi su korisni u dermatologiji i treba ih primjenjivati prema njihovoj potentnosti i u skladu s indikacijama i mogućim nuspojavama, a ne zapostavljati zbog trenutačne fobije, istaknuo je prof. Andrija Stanimirović.

Prof. Rabatić održala je izlaganje o in vitro testovima posredovanim T-stanicama i testovima bazofilne aktivacije koji se koriste u znanstvene svrhe za dokaz kasne preosjetljivosti na lijekove. Spomenuti testovi još nisu dostupni za rutinsku primjenu iako je njihova specifičnost neosporna i u dijagnostici na lijekove trebalo bi ih primjenjivati rutinski u budućnosti.

Primjena lasera i lijekovi u sklopu terapije vidljivim svjetlom i ultraljubičastim zrakama

Tijekom laserskog tretmana u procesu pomlađivanja bolesnika treba točno selekcionirati prema detaljnoj anamnezi. Doc. Bukvić Mokos naglasila je ulogu izotretinoina u dermatoterapiji i potrebu preoperativnog liječenja, uz obvezatno korištenje anestetika i sedativa pri laserskoj terapiji.

Bolesnicima koji su na fototerapiji, fotokemoterapiji ili fotodinamskoj terapiji dopušteni su određeni lijekovi opisani u knjizi i predavanju, no istaknuti su oni koji se ne smiju koristiti.

Prim. dr. sc. Krešimir Kostović informirao je nazočne o tipovima fotoosjetljivosti i uobičajenim fotosenzibilizatorima koji se primjenjuju u liječenju epidermalnih promjena i tumora na koži, te metodama fotodinamske terapije i fotokemoterapije.

Biološki lijekovi u dermatologiji i dermatoterapija u djece

Iako su u Hrvatskoj registrirana četiri biološka lijeka za psoriatički artritis, samo je ustekinumab registriran za psorijazu. Doc. dr. sc. Romana Čeović prikazala je učinak svakoga pojedinog biološkog lijeka, ali i njihove potencijalne nuspojave. Glavna zapreka za liječenje većeg broja bolesnika s psorijazom je njihova skupoća. Biološki lijekovi su djelotvorni u liječenju upalnih dermatoza, posebice psorijaze TNF-α: adalimumab, infliximab, etenarcept te inhibitor IL-12/23 – ustekinumab.

Dječji uzrast ima ograničenja za primjenu lijekova jer ovisi o vrsti sustavnog ili lokalnog lijeka, duljini primjene i dozi lijeka. O pravilnom liječenju detaljno je bilo govora u predavanju Nives Pustišek, dr. med., iz Klinike za dječje bolesti Zagreb. Liječenje djece bitno se razlikuje od onog u odraslih. Dr. Pustišek je prikazala lokalnu i sustavnu terapiju koja se sa sigurnošću primjenjuje u pedijatrijskoj dermatologiji.

Liječenje infektivnih kožnih bolesti zahtijeva lokalnu i sustavnu terapiju u većini slučajeva, stoga se treba pridržavati duljine liječenja, naglasio je prof. dr. sc. Mihael Skerlev.

Mr. sc. Ksenija Makar Aušperger, dr. med., klinički farmakolog iz KBC-a Zagreb, ukazala je na opasnosti lijekova koje se ne smije primjenjivati u trudnoći i tijekom dojenja. Postoje brojna ograničenja liječenja u dermatovenerologiji tijekom trudnoće i dojenja, a navedeni su lijekovi koje je odobrilo Američko udruženje za hranu i lijekove (FDA) za ta stanja bez rizika za dijete.

Uloga inhibitora kalcijneurina, dermatološka kirurgija, principi korneoterapije

Autoimunske bulozne dermatoze mogu biti i po život opasne, stoga je potrebno čim ranije postaviti dijagnozu i uključiti imunosupresivne lijekove, od kortikosteroida preko imunoglobulina do rituximaba, navela je prof. dr. sc. Branka Marinović.

Inhibitori kalcijneurina nezaobilazni su u liječenju upalnih dermatoza, posebice na licu, vratu te u pregibima kože, gdje nije poželjna uporaba lokalnih kortikosteroida u djece i odraslih s atopijskim dermatitisom, u bolesnika s inverznim oblikom psorijaze i drugih upalnih dermatoza, istaknula je u izlaganju je prim. mr. sc. Slobodna Murat Sušić.

U pripremi bolesnika za kirurški zahvat treba voditi računa o lijekovima koje bolesnik koristi zbog drugih bolesti. Osobito je važna primjena antibiotika nakon operacije, naglasila je prim. mr. sc. Daška Štulhofer Buzina. Dermatokirurgija je uvriježena metoda liječenja u dermatologiji s klasičnim metodama poput različitih tipova biopsija, ekscizija, kriokirurgije, elektrokirurgije, estetskih zahvata, laserskog liječenja, plastičnih kirurških zahvata poput blefaroplastike, liftinga lica, liposukcije, Moshove mikrokirurgije i dr. Naglašena je primjena anestetika pri zahvatima, antihipertenziva uoči operacije, antihistaminika i drugih lijekova.

Disciplina koja je posljednje desetljeće važna u dermatoterapiji je korneoterapija, o kojoj je izlaganje održala prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić. Na tržištu postoje različite fiziološke remedije i prirodni pripravci koji oporavljaju oštećeni rožnati sloj i kapacitet kornealnog dijela kože. Korneoterapija se temelji na dnevnoj topikalnoj primjeni ovlaživača koji povećavaju vlažnost kože i oporavak u površinskom, rožnatom sloju (eng. stratum corneum – SC) u slučajevima poremećene funkcije kože u zimskom razdoblju te u slučajevima suhe kože i kseroze. Svakodnevna njega kože potrebna je kod različitih kožnih bolesti. Prije odabira korneoterapije potrebno je testiranje kože mjerenjem vlažnosti, lučenja loja, određivanjem kiselosti kože i drugim dijagnostičkim uređajem.

Nuspojave nakon sustavnog liječenja, liječenje HIV infekcije

Mr. sc. Ksenija Makar Aušperger govorila je o nuspojavama sustavnog liječenja koje može životno ugroziti bolesnika, te je u takvim slučajevima potrebna hitna intervencija. Naglasila je da zadaća zakonodavstva svake države propisati načine sigurne primjene lijekova i ukazati na njihove potencijalne nuspojave. Svaki bi liječnik trebao pravodobno prepoznati ozbiljne nuspojave primjene sustavnog liječenja, istaknuto je u izlaganju.

Doc. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić opisala je urtikariju i anafilaksiju kao posljedice primjene penicilina i cefalosporina, koje mogu biti opasne po život bolesnika. Kao posljedica primjene penicilina i cefalosporina češće se javljaju urtikarijalne reakcije, no nisu rijetke ni anafilaksija i angioedem.

Prof. dr. sc. Josip Begovac govorio je o četvrtoj generaciji antiretroviralnog liječenja zahvaljujući kojem je u zadnjem desetljeću značajno smanjena smrtnost u oboljelih od AIDSa. Preosjetljivost na lijekove koji se primjenjuju u HIV bolesnika dovela je do produkcije novih antiretroviralnih lijekova s manje nuspojava.

Personalizirana medicina u Dermatovenerologiji

O personaliziranoj medicini u dermatovenerologiji, na primjeru liječenja bolesnika sa psorijazom i atopijskim dermatitisom, govorio je prof. dr. sc. Georg Stingl (Beč), te istaknuo potrebu individualiziranog pristupa bolesniku kao imperativa suvremenoga dermatološkog liječenja. Personalizirana medicina suvremeni je pristup u medicini temeljen na informacijama o genetskim obilježjima i čimbenicima okoliša svakog pojedinca, koje mogu koristiti u prevenciji, dijagnostici i liječenju bolesti, naglasio je prof. Stingl.

Prof. dr. sc. Marinka Mravak Stipetić ukazala je na prednosti primjene lijekova kroz sluznicu usne šupljine (transmukozno), koja omogućuje jednostavniju primjenu lokalnih i sustavnih lijekova, uz bolju bioraspoloživost.

Doc. Ljubojević Hadžavdić ukazala je na reakcije na kontrastna sredstva koje mogu onemogućiti provedbu daljnjega dijagnostičkog postupka. Kontrastna sredstva mogu uzrokovati alergijske reakcije tipa anafilaktoidnih, ali i anafilaksiju kao ozbiljnu nuspojavu. Prikazani su kožni testovi potvrđivanja tih reakcija. Nema još konsenzusa o profilaksi s kortikosteroidima u rizičnih bolesnika prije primjene jodnih kontrastnih sredstava.

Alergijske reakcije na pirozolone, kinoline i druge ne-beta laktamske antibiotike

Često primjenjivani lijekovi, pirozoloni, kinoloni i drugi ne-beta laktamski antibiotici mogu izazvati brojne alergijske reakcije. U predavanju prof. dr. sc. Mateje Dolenc- Voljč (Ljubljana) istaknute su dijagnostičke mogućnosti potvrđivanja njihovih alergijskih mehanizama.

Mnogi lijekovi mogu potaknuti pemfigus, posebice oni koji sadrže (–SH) sulfhidrilnu skupinu koja se potom metabolizira u tiol, istaknula je u izlaganju prof. dr. sc. Branka Marinović. Ukazano je na potrebu detaljne anamneze o prethodnom korištenju lijekova – kad se pemfigus dijagnosticira, treba odmah prekinuti primjenu istih.

Dermatolozi se trebaju educirati i kontrolirati svoje bolesnike koji su na nefrotoksičnim lijekovima jer valja razlikovati akutni nefritis od kronične bubrežne bolesti, čest u bolesnika na imunosupresiji, naglasio je prof. dr. sc. Petar Kes, ukazavši na epidemiološki problem akutne i kronične bubrežne bolesti koje treba prevenirati.

Makulopaulozni osip uzrokovan lijekom, reakcije na salicilate

O makulopapuloznim osipima, kao jednim od najčešćih manifestacija preosjetljivosti na lijekove, govorila je prof. dr. sc. Mravak Stipetić. Spomenute manifestacije posljedica su imunološkog tipa IV i treba ih razlikovati od infektivnih osipa bakterijske i virusne etiologije ili od sustavnih bolesti. Prekid davanja lijekova dovodi do brzog poboljšanja.

Acetilsalicilna kiselina (ASA) i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) danas su među najčešće propisivanim lijekovima. Mogu uzrokovati brojne alergijske i nealergijske reakcije, ne samo na koži nego i u respiratornnom i gastrointestinalnom sustavu. Dr. sc. Zrinjka Paštar detaljno je opisala sve reakcije preosjetljivosti na spomenute lijekove, pseudoalergijske reakcije, idiosinkrazije i netolerancije u skladu s nomenklaturom Europske akademije za alergologiju i kliničku imunologiju.

O izvanrednim rezultatima američke kliničke studije ERIVANCE o liječenju metastatskih bazocelularnih karcinoma biološkim lijekom vismodegibom govorio je prof. dr. sc. Aleksandar Sekulić (Klinika Mayo, SAD).

O toksičnoj epidermalnoj nekrolizi (TEN), Stevens-Johnsonovom sindromu i DRESS sindromu kao najtežim komplikacijama u dermatološkom liječenju govorila je Ružica Jurakić Tončić, dr. med., ukazavši da je TEN u 30% slučajeva povezan sa smrtnim ishodom. Lijekovi i kemijske tvari mogu biti okidači i promotori kožnih tumora.

O karcinogenezi u nastanku bazocelularnih i spinocelularnih karcinoma te tvarima koje mogu uzrokovati druge kožne neoplazme govorila je prof. dr. sc. Neira Puizina Ivić.

Postupak s bolesnikom preosjetljivim na lijekove

Prof. Lipozenčić opisala je postupak s bolesnikom preosjetljivim na lijek. U potvrđivanju preosjetljivosti na lijek valja imati iskustvo u prepoznavanju 35 različitih manifestacija, postaviti ranu dijagnozu, isključiti uzimanje lijeka i nakon regresije kožnih promjena provesti in vitro i/ ili in vivo dijagnostiku, što su načela kojih se trebaju pridržavati svi liječnici, zaključeno je u izlaganju.

O kožnim testovima (prick, intradermalnim, patch), koji su nezaobilazni u potvrđivanju dijagnoze preosjetljivosti na lijekove, govorila je prof. Marinović. Ukazala je da samo pozitivni testovi mogu biti relevantni kao dokaz preosjetljivosti, uz pozitivnu anamnezu i tipičnu kliničku sliku.

O desenzibilizaciji na antibiotike, kemoterapeutike i biološke lijekove govorio je prof. dr. sc. Franjo Gruber, naglasivši da je unatoč riziku potrebno provesti desenzibilizaciju po protokolu za svaku skupinu lijekova.

U radu kongresa sudjelovalo je više od 100 liječnika različitih specijalnosti, koji su mogli saznati vrlo korisne informacije o tome kako prepoznati nuspojave na lijekove, kada prekinuti daljnje liječenje, suzbiti nastanak nuspojave i provesti dijagnostičke testove nakon šest tjedana do tri mjeseca poslije sanacije reakcije preosjetljivosti.

Naglasak na prevenciju i edukaciju o spolno prenosivim bolestima dao je prof. dr. sc. Michael Waugh iz Leedsa, Velika Britanija, bivši predsjednik Međunarodne unije za spolno prenosive infekcije 

 

Dermatološko liječenje treba osim učinkovitosti dokazati i sigurnost, naglasila je dr. sc. Petra Turčić s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

 

O primjeni lijekova tijekom i nakon laserskog tretmana, uz obvezatno korištenje anestetika i sedativa, govorila je doc. dr. sc. Zrinka Bukvić Mokos

 

O djelotvornosti lokalnih kortikosteroida govorio je prof. dr. sc. Andrija Stanimirović

 

Prim. dr. sc. Krešimir Kostović nazočne je informirao o fotoosjetljivosti, fotodinamskoj terapiji i fotokemoterapiji 

 

Iako još nisu dostupni za rutinsku primjenu, testovi in vitro posredovani T-stanicama i testovi bazofilne aktivacije specifični su za dijagnostiku preosjetljivosti na lijekove, naglasila je prof. dr. sc. Sabina Rabatić 

 

Doc. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić opisala je urtikariju i anafilaksiju nakon penicilina i cefalosporina, a održala je i zapaženo izlaganje o kontrastnim sredstvima u radiološkoj dijagnostici koja mogu izazivati različite reakcije i ozbiljne nuspojave 

 

Zbog uspješne četvrte generacije antiretroviralne terapije smanjena je smrtnost bolesnika s AIDS-om, o čemu je govorio prof. dr. sc. Josip Begovac 

 

Prije odabira korneoterapije, nove metode u korektivnoj dermatologiji, o kojoj je izlaganje održala prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić, potrebno je testirati kožu dijagnostičkim uređajem, što je demonstrirano u sklopu izložbenog prostora kongresa 

 

Izložba dermatoloških i kozmetičkih pripravaka izazvala je veliko zanimanje nazočnih liječnika
 
 

Tijekom kongresa održano je predstavljanje knjige na engleskom jeziku, u izdanju Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, „Update in Dermatologic Drug Therapy“. O knjizi u čijem su stvaranju sudjelovala 54 domaća i inozemna autora govorili su recenzent prof. Josip Čulig, akademik Željko Reiner i jedna od autorica, te urednica knjige, prof. Jasna Lipozenčić 

 

U radu kongresa sudjelovalo je više od 100 liječnika različitih specijalnosti, koji su mogli saznati vrlo korisne informacije o tome kako prepoznati nuspojave na lijekove, kada prekinuti daljnje liječenje, suzbiti nastanak nuspojave i provesti potrebne dijagnostičke testove 

 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 18 Br. 103