Medicinska informatika – stanje, dostignuća i dometi

Informacijsko doba omogućuje jednostavan i brz pristup velikoj količini podataka, no tome je tako samo ukoliko su podaci dobro organizirani i uređeni. Medicinska informatika predstavlja logiku organizacije podataka u zdravstvu putem koje se stvara zdravstveni sustav, a potom njime i upravlja. Informacijsko-komunikacijske tehnologije oblikuju način razmišljanja o pacijentu te definiraju i razvijaju zdravstvene postupke s ciljem pružanja najbolje moguće zdravstvene njege. Izobrazba zdravstvenih djelatnika iz područja medicinske informatike je nužna, a da bi bila i jednostavnija pobrinuli su se urednici udžbenika „Medicinska informatika“, prof. dr. sc. Josipa Kern i prof. dr. sc. Mladen Petrovečki. Udžbenik je predstavljen na 9. simpoziju Hrvatskog društva za medicinsku informatiku održanom na Medicinskom fakultetu u Osijeku 8. i 9. svibnja 2009. godine 

 

Medicinska informatika znanstvena je disciplina koja izučava primjenu informacijsko- komunikacijskih tehnologija u medicinske svrhe. Brz razvoj informatike stvara temelj za razvoj novih sofisticiranih medicinskih znanja i postupaka pomoću kojih je, ako ih medicinski stručnjaci prepoznaju, bitno olakšan i unaprijeđen rad u medicinskoj struci i znanosti.

Diplomska i poslijediplomska nastava iz medicinske informatike sastavnica je sveučilišnih kolegija u nas još od 1970. godine, ali, na žalost, s vrlo malo recentne stručne literature na hrvatskom jeziku. No da tako ne ostane pobrinuli su se prof. dr. sc. Josipa Kern i prof. dr. sc. Mladen Petrovečki, koji su sa 40-ak uglavnom hrvatskih stručnjaka oblikovali i uredili novi cjelovit udžbenik medicinske informatike, te ga u ožujku 2009. godine objavili u izdanju Medicinske naklade.

Udžbenik je namijenjen studentima medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, no jednako tako i svim zdravstvenim djelatnicima u nas. Razumijevanje i korištenje informacijske tehnologije u medicini povećava kakvoću i učinkovitost medicinske usluge, smanjuje troškove u zdravstvu i omogućuje povećavanje ukupnog medicinskog znanja. Opseg potrebnih znanja i vještina razlikuje se ovisno o ulozi zdravstvenih djelatnika u zdravstvenom informacijskom sustavu, no poznavanje osnova medicinske informatike preduvjet je informatizacije zdravstva, tj. nužno potrebno znanje za rad u suvremenim zdravstvenim ustanovama.

Knjiga obuhvaća opsežnu građu medicinske informatike prikazanu kroz dvadeset poglavlja koja pokrivaju četiri velike cjeline: zdravstvene informacijske sustave, postupke oblikovanja tih sustava, opće postupke medicinske informatike i obrazovanje iz toga područja.

Zdravstveni informacijski sustavi opisani su kroz tri lako čitljiva poglavlja i donose pregršt općih informacija o organizaciji u zdravstvu, a obvezna su literatura svakom profesionalnom korisniku zdravstvenog sustava. Upoznavanje sa zdravstvenim informacijskim sustavima započinje poglavljem Podaci o bolesniku s definicijama značajki podataka koji se rabe u medicini, gdje se čitatelj upoznaje sa strukturom podataka koje treba organizirati. Ističe se kako se prikupljaju, obrađuju i pohranjuju podaci o bolesniku te koje su njihove posebnosti. Prikupljeni podaci prikazuju se kao dio sustava primarne zdravstvene zaštite, sekundarne, polikliničko-konzilijarne ili bolničke zdravstvene zaštite, te tercijarne zdravstvene zaštite koja obuhvaća javnozdravstvenu zaštitu, registre bolesnika, zdravstveno osiguranje, itd. Zdravstveni informacijski sustav mora odgovarati posebnim potrebama i problemima realnog sustava, tj. potrebama pacijenata, medicinskog i administrativnog osoblja te zahtjevima koje postavlja medicinska znanost. Poglavlje Integrirani zdravstveni informacijski sustavi opisuje povezivanje svih dijelova sustava u jednu cjelinu kao krajnji cilj informatizacije zdravstva.

Poglavlja Temeljni pojmovi i medicinske klasifikacije, Normizacija u medicinskoj informatici, Organizacija podataka i Zaštita podataka u zdravstvu predstavljaju dijelove postupaka oblikovanja zdravstvenih informacijskih sustava. To je potrebno jer integriranost i optimalno funkcioniranje informacijskih sustava bitno ovisi o promjenama koje nastaju uvođenjem informacijskih tehnologija u zdravstvu. Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije u zdravstvu obogaćuje medicinu kao znanost novim pojmovima i zakonitostima. Organizacija i klasifikacija medicinskih pojmova prema određenim pravilima, te ujednačenost svih procesa u zdravstvenim sustavima i jednaka pravila pri organizaciji podataka omogućuje veći stupanj integriranosti sustava, odnosno veću vjerojatnost očuvanja ravnoteže. Postupci koji se primjenjuju u informacijskim sustavima u organizaciji podataka tumačeni su u poglavlju Organizacija podataka, a na pitanja što su norme, kako nastaju i čemu koriste odgovor daje poglavlje Normizacija u medicinskoj informatici, u kojem autori čitatelje upoznaju s raznim informatičkim normama (npr. norme komunikacije među sustavima), no isto tako i s normiranim medicinskim postupcima prevencije, liječenja i sl. I na kraju, najveći problem očuvanja zdravstvenih informacijskih sustava jest zaštita podataka. Pristup konkretnom podatku vrlo je jednostavan, a zlouporaba može imati dalekosežne posljedice, tako da moraju postojati dobro osmišljeni postupci zaštite podataka, što je u detalje opisano u poglavlju Zaštita podataka u medicini i zdravstvu. Ova poglavlja namijenjena su studentima, te zdravstvenim djelatnicima s bogatijim informatičkim znanjem ili većim iskustvom u struci.

Poglavlja Medicinsko odlučivanje, Zdravstvena telematika i telemedicina te Modeliranje i simulacije upoznaju čitatelja s medicinskim postupcima koji su nastali primjenom informacijskih tehnologija u medicini. Sustavi za potporu u odlučivanju su alati koji olakšavaju rad i pomažu liječnicima i medicinskom osoblju pri donošenju odluka, povećavaju kakvoće zdravstvene usluge, a zbog baze znanja koju stvaraju temelj su razvoja medicine utemeljene na dokazima. Informatička znanja promijenila su način komuniciranja u zdravstvu. O promjenama koje unose u zdravstvo i vrijednostima brze i efikasne te ekonomski dostupne komunikacije može se pročitati u poglavlju Zdravstvena telematika i telemedicina, u kojem su predstavljeni telemedicinski projekti koji su zaživjeli u Hrvatskoj, a koji su olakšali i poboljšali njegu i brigu o pacijentima. Modeli i simulacije tumače programsku potporu za podučavanje, pojašnjavanje i predviđanje, što je izuzetno važno za znanstvenu disciplinu kao što je medicina gdje se pogreške ponekad plaćaju i životom.

Posljednji dio obuhvaća problematiku obrazovanja u medicinskoj informatici i čine ga dvije cjeline: informatičko obrazovanje i korištenje informatičkih alata za obrazovanje u struci. U poglavlju Osnovno o elektroničkom računalu iznesen je povijesni razvoj računala s opisom sklopovlja, a u poglavlju Osnove rada na osobnom računalu definiran je i opisan rad s osnovnom programskom potporom. Nakon toga slijede još dva posebna poglavlja koja opisuju potrebna znanja i vještine iz medicinske informatike u stomatologiji i sestrinstvu. Poglavlje Znanstvene informacije u medicini i zdravstvu donosi niz korisnih informacija koje mogu znatno olakšati znanstvenoistraživački rad i usavršavanje u struci (npr. popis važnijih mrežnih bibliografskih baza podataka, elektroničkih časopisa i medicinskih portala).

Na kraju udžbenika nalazi se pojmovnik s popisom riječi ili naziva iz područja medicinske informatike koji u hrvatskom standardnom jeziku često koriste pogrešno, a uz njih se navode preporučene zamjene, uz obvezatan navod pojma na engleskom jeziku. Udžbenik ima 389 stranica s popisom korištene literature na kraju svakoga poglavlja, te predstavlja iscrpan i detaljan stručni pregled medicinske informatike što je izvrstan temelj studentima svih biomedicinskih fakulteta u nas, ali i literatura za sve zdravstvene djelatnike koji se svakodnevno moraju koristiti informacijskim tehnologijama. Također je i poticaj autorima na daljnja istraživanja i usavršavanje te na obradu i osuvremenjivanje teksta koji su oblikovali gotovo svi relevantni stručnjaci medicinske informatike u Hrvatskoj.

Za napomenuti je da je tiskanje ovog udžbenika omogućeno uz financijsku potporu Zaklade Sveučilišta u Rijeci.

 

 

 

 


Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 15 Br. 83