„Ljevica, desnica, centralno…“: mogu li se zdravstvenom politikom dobiti izbori?

U Grožnjanu je od 26. do 28. lipnja održan tečaj „Mediji i zdravlje“ kao dio 22. motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja. I ove su godine u radu tečaja sudjelovali vodeći hrvatski novinari specijalizirani za područje zdravstva, ravnatelji zdravstvenih ustanova, predstavnici farmaceutskog sektora, zdravstvene administracije i nevladinih udruga, brojni liječnici i drugi stručnjaci. U zapadnim demokratskim zemljama, zdravstvo je, uz obrazovanje i porezni sustav, jedan od tri stupa na kojima se dobivaju ili gube izbori. Sve domaće političke stranke i ključni dionici u zdravstvu zagovaraju konsenzus o zdravstvu u sljedeće četiri godine, no malo je vjerojatno da će do njega doći jer sve stranke nemaju programe zdravstvene politike, a nisu se ni odazvale predstavljanju programa na tečaju.

U Grožnjanu je od 26. do 28. lipnja održan tečaj „Mediji i zdravlje“ kao dio 22. motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja. Motovunska ljetna škola zamišljena je kao vodeće mjesto za susret i predstavljanje važnih tema u zdravstvu te za otvorene rasprave o budućnosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Glavna tema ovogodišnjeg tečaja nazvana je „Ljevica, desnica, centralno?“, a bila je posvećena zdravstvenim politikama političkih stranaka u Hrvatskoj. Uz sudjelovanje ministra zdravlja Siniše Varge, koji je predstavio program SDP-a, predstavnike političkih stranaka ORAH, Hrvatski laburisti, IDS, HNS, HDSSB i HSU, te predstavnika Udruge poslodavaca u zdravstvu, Udruge pacijenata, Hrvatske liječničke komore, inovativne farmaceutske industrije i drugih dionika u zdravstvu, bilo je govora o zdravstvenoj politici u programima stranaka na prethodnim, ali i na predstojećim parlamentarnim izborima, kao i o promjenama u zdravstvenoj politici koje dionici zdravstvenog sustava očekuju od političkih stranaka. Tečaju „Mediji i zdravlje“ nisu se odazvale političke stranke koje nemaju zdravstvene programe.

Uvodničar tečaja doc. Aleksandar Džakula s Medicinskog fakulteta u Zagrebu naglasio je da dosadašnji predizborni programi političkih stranaka nisu prepoznali glavne probleme hrvatskog zdravstvenog sustava, a to su nedostatak analize i planiranja te socijalne determinante zdravlja u društvu u kojem raste socijalno ugrožena populacija.

Zdravstvo je danas važnije nego vojska, to je obrana zemlje, time osiguravate društvo. Zdravstvena i socijalna politika su neodvojive. Zapadni zdravstveni sustavi govore o dobrobiti, društvu i skrbi, a mi u fokus stavljamo bolest, pojedinca i zdravstvene usluge, rekao je Džakula.

SDP za solidarni zdravstveni sustav

Neće biti nikakve amerikanizacije hrvatskoga javnozdravstvenog sustava, koji je dobar, koga i Europa prepoznaje kao uspješan model, poručio je prim. Siniša Varga s govornice tečaja, ovaj put ne samo kao ministar zdravlja već kao predstavnik SDP-a.

Ministar Varga kazao je da je cilj aktualne zdravstvene politike u sljedećih pet godina produljiti životni vijek za dvije godine, a zdravstvenu uslugu učiniti dostupnom svim građanima. Isto tako, istaknuo je što je posljednjih godina učinjeno za zdravstveni sustav, navodeći novi model ugovaranja s bolnicama, kvalitetniji rad primarne zdravstvene zaštite, transparentniji sustav i izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice. Produljenje života građana nastoji se ostvariti nacionalnim programima reformi kroz osam mjera prihvaćenih od MMF-a, Europske komisije i Svjetske banke.

Između ostalog, puno ulažemo u programe prevencije kroničnih nezaraznih bolesti, pa se u samo tri godine broj preventivnih pregleda kod liječnika u primarnoj zaštiti povećao za više od 40 puta, s oko 18.000 pregleda u 2012. na 770.000 potkraj 2014. godine. Nastavljamo s tim trendom i u 2015. imajući na umu da će nam se svaka kuna uložena u prevenciju višestruko vratiti uštedama u smanjenju potreba liječenja građana, rekao je ministar Varga.

Ujedno, ministar Varga predstavio je plan gradnje novih bolnica, poput Opće bolnice Pula i planirane gradnje Kliničkog bolničkog centra Rijeka, te obnove i dogradnje niza bolnica u državi. Istaknuo je da se boljim korištenjem europskih fondova, uključenjem zdravstvenog turizma u javni sustav i jačanjem u privatnom sektoru te osnaživanju kliničkih istraživanja u bolnicama može ostvariti oko 500 milijuna kuna novih prihoda. Spominjući pak HDZ-ovu zdravstvenu politiku, čiji se predstavnici nisu odazvali tečaju, Varga ju je nazvao „dolinom suza“ dodajući da se kroz medijske istupe članova te stranke može utvrditi kako se zauzimaju za poskupljenje zdravstvene zaštite, smanjenje razine usluga pacijentima te plaća liječnicima i drugom zdravstvenom osoblju.

Kako vide aktualne probleme u zdravstvenom sustavu i kakva rješenja nude govorili su i autori zdravstvenih programa IDS-a, ORAH-a te Hrvatskih laburista – Stranke rada. Uz predsjednicu laburista Nansi Tireli, skupu je prisustvovao i predsjednik Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Željko Jovanović (SDP). Nije, međutim, bilo nikoga da predstavi HDZ-ov program.

Konsenzus o zdravstvu je među političkim strankama nužan

O očekivanjima od političkih stranaka u zdravstvu govorili su predstavnici Udruge poslodavaca u zdravstvu, Koalicije udruga u zdravstvu (udruga pacijenata), Hrvatske liječničke komore, inovativne farmaceutske industrije i drugih dionika u zdravstvu.

Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu mr. Dražen Jurković, dr. med. održao je prezentaciju o smjernicama očekivanja u zdravstvenoj politici. Govoreći o budućnosti zdravstvenog sustava rekao je kako uspjeh treba mjeriti konačnim ciljem, a to je produljenje života.

Trenutačno je udio zdravstvene potrošnje u BDP-u oko sedam posto, što je slično kao u drugim zemljama EU, no problem je što imamo manje radno aktivnog stanovništva nego u drugim zemljama – u Hrvatskoj 34 posto, dok je EU prosjek 41 posto. S obzirom na trend rasta zdravstvene potrošnje i manjak izdvajanja za zdravstvo, imamo financijsku rupu koju nekako moramo zatvoriti, rekao je dr. Jurković te procijenio da taj manjak trenutačno iznosi oko 2 mlrd. kuna, odnosno da je za optimalno funkcioniranje sustava potrebno oko 24 mlrd. kuna godišnje.

Novi predsjednik Hrvatske liječničke komore mr. sc. Trpimir Goluža predstavio je projekte na kojima će Komora ubuduće raditi kao što su bolji uvjeti rada liječnika, kolektivni ugovor za liječnike, stručno usavršavanje, jasni kriteriji napredovanja i slično, a što je sve u funkciji zadržavanja liječnika u sustavu. Zaključno je naglasio da će Komora biti partner Ministarstvu zdravlja i ostalim dionicima u zdravstvu.

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) Ivica Belina istaknuo je da pacijenti očekuju da se javne politike u zdravstvu planiraju i provode na temelju nacionalnog konsenzusa kako se nakon svake promjene vlasti ne bi pokretala nova reforma zdravstva. Udruge pacijenata, kao zainteresirana strana, spremne su postati aktivni dionici sustava javnog zdravstva. Kako bi se to postiglo važno je educirati sve građane o pravima pacijenata, ali i obvezama koje iz njih proizlaze, zaključio je Belina.

U sklopu tečaja Hrvatska udruga oboljelih od sklerodermije (HUOS) obilježila je Svjetski dan sklerodermije, a tom prigodom rad Udruge predstavila je predsjednica HUOS-a Jadranka Brozd, ft.

Na kraju drugog dana događanja organiziran je okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici ministarstva, političkih stranaka, strukovnih društava i interesnih zajednica. Svi su naglasili kako je iznimno važno postići konsenzus između dionika u zdravstvu, a strukovne udruge su pozvale na razumijevanje potreba pacijenata i liječničke profesije. Inače, „Mediji i zdravlje“ jedan je od najposjećenijih tečajeva u zdravstvu i odražava se već 16. godinu za redom.

Krizno komuniciranje: učite na tuđim pogreškama!

Prvog dana tečaja na programu su bile teme vezane za krizno komuniciranje, posebice u kontekstu skandala i afera u zdravstvu, te uz rastući trend „internetske medicine“, odnosno porivu traženja dijagnoza na internetu umjesto kod liječnika. Glavni predavač bio je Krešimir Macan, direktor Manjgure, koji je podsjetio da se Hrvatska prvi put s velikim slučajem kriznog komuniciranja s javnošću srela 2001. u slučaju Baxter, i to u svezi s neispravnim filtrima na dijalizatorima, zbog kojih su smrtno stradali pacijenti.

Taj je slučaj bio velik izazov za Baxter kao proizvođača, za Plivu kao uvoznika, ali i za cijeli zdravstveni sustav. Baxter i Pliva su bili svjesni ozbiljnosti situacije i ništa nisu prepuštali slučaju, pa je na kraju ostavku podnijela ministrica zdravstva po „zapovjednoj odgovornosti“, što je ostao presedan u hrvatskoj politici, rekao je Macan.

U tako velikom slučaju uvijek se traži Pedro, netko tko će platiti za propust. Onaj tko se ne snađe u priči najčešće postane dežurni krivac, s čijom se ostavkom slučaj percepcijski zatvara. Sudski epilog i milijunske odštete Baxtera obiteljima stradalih uslijedili su godinama kasnije, zaključio je Macan.

U sklopu tečaja „Mediji i zdravlje“ raspravljalo se i o nužnosti specijalizacije novinara koji prate zdravstvo i medicinu jer to je jamstvo razumijevanja tema u zdravstvu, a koje znaju biti iznimno zahtjevne i kompleksne, naglasila je nova predsjednica Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a Selma Mijatović. Zbor će se u budućnosti zauzimati upravo za takvu praksu unutar svih medija, povećat će broj članova te raditi na edukaciji novinara, istaknula je Mijatović.

Novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković upoznao je zdravstvene novinare s novim ustrojem HND-a, te ih je uputio na EU projekte u kojima bi i Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a mogao aktivno sudjelovati. Zajednički EU projekti HND-a moglo bi se provesti zajedno s Koalicijom udruga u zdravstvu s ciljem podizanja svijesti javnosti o pojedinim bolestima ili javnozdravstvenim problemima.

Uvodničar tečaja doc. Aleksandar Džakula naglasio je da dosadašnji predizborni programi političkih stranaka nisu prepoznali glavne probleme hrvatskog zdravstvenog sustava

Ministar Varga kazao je da je cilj aktualne zdravstvene politike u sljedećih pet godina produljiti životni vijek za dvije godine, a zdravstvenu uslugu učiniti dostupnom svim građanima

Ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković održao je prezentaciju o smjernicama očekivanja u zdravstvenoj politici te istaknuo da zdravstvu trebaju 24 milijarde kuna

U slučaju Baxter, na kraju je, po „zapovjednoj odgovornosti“, ostavku podnijela ministrica zdravstva, što je ostao presedan u hrvatskoj politici, rekao je Krešimir Macan

Ivica Belina, predsjednik KUZ-a, istaknuo je da pacijenti očekuju da se javne politike u zdravstvu planiraju i provode na temelju nacionalnog konsenzusa kako se nakon svake promjene vlasti ne bi pokretala nova reforma zdravstva

Saša Leković, novi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND), upoznao je zdravstvene novinare s novim ustrojem HND-a, te ih je uputio na EU projekte u kojima bi i Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a mogao aktivno sudjelovati

Sudionici tečaja „Mediji i zdravlje“. Na slici slijeva su direktori tečaja doc. dr. sc. Ognjen Brborović, Mario Harapin i dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, koji već 16 godina održavaju tradiciju jednog od najposjećenijih tečajeva u zdravstvu

Na okruglom stolu, na kojem su sudjelovali predstavnici ministarstva, političkih stranaka, strukovnih društava i interesnih zajednica, naglašeno je kako je iznimno važno postići konsenzus između svih dionika u zdravstvu, a strukovne udruge su pozvale na razumijevanje potreba pacijenata i liječničke profesije

Ministar Varga s članicama Udruge za sklerodermiju, koja je u Grožnjanu obilježila Svjetski dan te bolesti

Selma Mijatović, nova predsjednica Zbora zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a istaknula je nužnost specijalizacije novinara koji prate medicinu i zdravstvo

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju: MEDIX, God. 21 Br. 117