"Klinička optometrija"
Izdavač: Stega tisak d.o.o.
Godina izdanja: 2013.
Format: 17 x 24 cm; uvez: tvrdi
Opseg: 224 stranice, ilustracije u boji
Knjiga „Klinička optometrija“ proizašla je iz potrebe za nastavnom i stručnom literaturom novoustrojenog kolegija optometrija na stručnom poslijediplomskom studiju iz oftalmologije i optometrije. Knjiga će koristiti i studentima medicine u predmetu oftalmologija i optometrija. Prikladna je i kao stručna literatura za oftalmologe, ali i liječnike opće prakse koji žele proširiti svoja znanja iz optometrije. Autori su liječnici iz Klinike za očne bolesti KBC-a „Rebro“, a glavni urednik prof. dr. sc. Branimir Cerovski. Knjiga ima 224 stranice, podijeljene u 20 poglavlja, bogato je ilustrirana i opremljena. Djelo je metodički prilagođeno predmetu jer obuhvaća tematiku fiziologije vida, fiziku viđenja, binokularni vid, te objašnjava klinički relevantne pojmove kao što su refrakcijske greške, akomodacija, prezbiopija, te korekcija refrakcijskih grešaka naočalnim lećama, kontaktnim lećama i refrakcijskom kirurgijom.
Uvodno poglavlje autora Cerovski i Perid, „Osnove fiziologije vida“, obrađuje put svjetlosnih zraka od ulaska u oko do mrežnice, te duž aksona vidnog živca do vidnih područja talamusa i moždane kore.
U poglavlju „Fizika viđenja“ prof. Brnjas Kraljević prikazuje geometrijsku optiku te uporabu leća i povećala koje se koriste u optometriji.
„Epidemiologija i razvoj refrakcijskih grešaka oka“, poglavlje koje su napisali Cerovski i Barišić Kutija, donosi teorije razvoja refrakcijskih grešaka kao i čimbenike koji na to utječu. U poglavlju „Binokularni vid“ autora Mrazovac i Cerovski istaknuta je važnost binokularnog vida te prikazane teorije nastanka anomalne retinske korespodencije koje dovode do strabizma.
Slijede poglavlja „Klinička testiranja vidne oštrine“ autora Petričeka, „Pararefrakcijski elementi u izradi naočala“ autora Bujger i Masnec, „Hiperopija i Myopia“, koju su napisali Pokupec i Kuzman, „Astigmatizam“, autora Bujgera, Masnec i Kuzman, u kojem se objašnjavaju temeljne refrakcijske anomalije te mogućnosti testiranja vidne oštrine. Autori Cerovski i Vidović u poglavlju „Akomodacija i prezbiobija“ objašnjavaju najčešće razloge nastanka prezbiopije. Sljedeće poglavlje „Optotipi i njihova standardizacija“, autora Bujger i Škegro, donosi dobro ilustriran pregled metoda određivanja oštrine vida. Navedeni su i opisani svi optotipi koji su u uporabi, kao i najnovije standardizirane Bailey- Lovie log MAR tablice. „Naočalne optičke leće“ poglavlje je koje su napisali Bujger i Masnec, a detaljno donosi podatke o optičkim materijalima, indeksu loma, disperzijskim svojstvima leda i specifičnoj težini. Poglavlje „Kontaktne leće“, autora Pokupec i Barišić Kutija, opisuje postupke propisivanja leća, dok poglavlje „Komplikacije pri nošenju kontaktnih leća“, autora Petriček, Kliček i Vidas, prezentira najčešće uzroke komplikacija, uz poseban osvrt na suho oko.
Optička korekcija pomoću refrakcijske kirurgije obrađena je u poglavlju autora Kalauza i Kordića; prikazani su načini kirurškog liječenja refrakcijskih anomalija kao što su radijalna keratotomija, astigmatska keratotomija, limbalna relaksirajuda incizija, fotorefrakcija keratektomija, LASIK, LASEK, implantacija intrastromalnih rožničnih segmenata, keratofakija, laserska termalna keratoplastika i provodna keratoplastika. Objašnjeni su i zahvati na leći, koji uključuju ekstrakciju mrene i bistre leće s implantacijom intraokularne leće, fakične implantacije intraokularnih leća, implantacije akomodacijskih intraokularnih leća i piggyback implantacija intraokularne leće.
Poglavlje „Anizometropija“ autora Bujger i Barišić Kutija objašnjava refrakcijsko stanje očiju kad se sferni ekvivalent jednog oka razlikuje za dioptriju i više od sfernog ekvivalenta drugog oka. U poglavlju „Latentni strabizmi – heteroforije“ Juratovac objašnjava statički položaj očiju koji je latentan naporom fuzije. Poglavlje „Zaštitne naočale“, autora Petriček i Vidas, donosi pregled najčešćih ozljeda očnih jabučica, njihovih uzroka, te pregled vrsta zaštitnih naočala od više oblika štetnih utjecaja. U poglavlju „Korekcija slabovidne osobe“, autori Petriček i Kliček iznose pregled metoda određivanja vidne oštrine, korekcije i izbor vrsta korekcije u slabovidnih osoba. Poglavlje „Keratokonus i iregularni astigmatizam“, autora Kalauz i Pokupec, objašnjava nastanak keratokonusa, njegove kliničke značajke, podjelu, dijagnostiku te mogućnosti konzervativnog i kirurškog liječenja.
Knjiga je djelo članova i suradnika Katedre za oftalmologiju i optometriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Poticaj nastanku knjige dao je prof. dr. sc. Branimir Cerovski, koji je autor više poglavlja i glavni urednik knjige, najzaslužniji za njenu sadržajnu ujednačenost i odlično tehničko oblikovanje. Temeljna vrijednost tog sveučilišnog priručnika je što sveobuhvatno predstavlja osobine ljudskoga vida, pogreške vida te prikazuje mogućnosti naočalne korekcije, korekcije kontaktnim lećama i kirurške mogućnosti rješavanja refrakcijskih anomalija. Uvjerena sam da će knjiga biti dobro prihvaćena i želim autorima uspjehe u daljnjim projektima.
