MEDIX, God. 26 Br. 146  •  Osvrt na stručno događanje  •  Dermatovenerologija HR ENG

Dermatoskopija u općoj i specijalnoj dermatologiji

Mina Šitum, Marija Buljan

Znanstveni dermatovenerološki simpozij "Dermatoskopija u općoj i specijalnoj dermatologiji" održan je 4. prosinca 2020. Skup je zbog epidemiološke situacije prvi put održan u virtualnom obliku, uz uobičajeno velik odaziv sudionika. U organizaciji su najveću ulogu imali specijalisti dermatoonkologije Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a "Sestre milosrdnice", koji predvode hrvatsku dermatoonkologiju i nositelji su aktivnosti u dva referentna centra Ministarstva zdravstva, za melanom i dermatoskopiju. Među njima se izdvajaju akademkinja Mirna Šitum, prim. dr. Sanja Poduje i doc. dr. sc. Marija Buljan, međunarodno prepoznatljive znanstvenice o temi kojoj je bio posvećen skup, a to je iznimno napredno područje struke – dermatoskopija


 

Znanstveni dermatovenerološki simpozij koji se već godinama održava prvog petka u prosincu, 2020. godine je, u svom 17. izdanju – "Dermatoskopija u općoj i specijalnoj dermatologiji" – održan 4. prosinca. Osim tema simpozija koje se iz godine u godinu mijenjaju sukladno aktualnom znanstvenom i stručnom trenutku u svjetskoj dermatologiji, skup je zbog epidemiološke situacije promijenio i izvedbeni oblik te je prvi put održan u virtualnom obliku. Unatoč toj novosti u svijetu edukacije, uobičajeno je bio velik odaziv sudionika.

 

Akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, otvorila je simpozij

Iz godine u godinu, prosinački dermatovenerološki simpozij organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za medicinske znanosti, Klinika za kožne i spolne bolesti KBC-a "Sestre milosrdnice", Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko društvo za dermatološku onkologiju i Hrvatsko dermatovenerološko društvo HLZ-a. U organizaciji posljednjeg simpozija najveću ulogu imali su specijalisti dermatoonkologije Klinike za kožne i spolne bolesti KBC-a "Sestre milosrdnice", koji godinama predvode hrvatsku dermatoonkologiju i dugogodišnji su nositelji aktivnosti u dva referentna centra Ministarstva zdravstva, za melanom i dermatoskopiju. Među njima se izdvajaju akademkinja Mirna Šitum, prim. dr. Sanja Poduje i doc. dr. sc. Marija Buljan, međunarodno prepoznatljive znanstvenice i stručnjakinje o temi kojoj je bio posvećen simpozij, a to je u zadnja gotovo tri desetljeća iznimno napredno području struke – dermatoskopija. Ta pomoćna klinička dijagnostička metoda dominira područjem dermatološke onkologije, ali i sve više zauzima mjesto u drugim područjima opće i specijalne dermatologije. Izvrsnosti simpozija pridonijeli su i predavači klinika za dermatovenerologiju KBC-a Zagreb i KBC-a Rijeka koji se najuže bave tim osjetljivim, specifičnim i zahtjevnim područjem dermatološke dijagnostike.

Značajne diferencijalnodijagnostičke poteškoće

Među temama iz dermatološke onkologije razmatrane su one u kojima postoje značajne diferencijalnodijagnostičke poteškoće: Dermatoskopija atipičnih, ali dobroćudnih promjena, Primjena dermatoskopije u dijagnostici i liječenju akralnih lezija, Posebnosti dermatoskopije promjena na licu, Dermatoskopija metastaza melanoma i iznimno kompleksna Dermatoskopija kongenitalnih nevusa.

U uvodnom dijelu simpozija akademkinja Mirna Šitum izlaganjem je prisutne nagnala da se zapitaju jesu li zbog sveprisutne dermatoskopije zanemarili vrijednost kliničke dijagnostike. Unatoč brojnim prednostima dermatoskopije, radi se o pomoćnoj dijagnostičkoj metodi koja pravu vrijednost ima jedino kada se primjenjuje u korelaciji s anamnestičkim podatcima i kliničkom slikom te kontekstom različitih konstitucijskih čimbenika kod pacijenta.

Prim. dr. Sanja Poduje ukazala je na činjenicu da dobroćudne lezije imaju tipična dermatoskopska obilježja prema kojima ih se u većini slučajeva može pravilno dijagnosticirati. Ipak, u malom broju slučajeva dobroćudne lezije se mogu očitovati i dermatoskopski atipičnim karakteristikama na koje je potrebno misliti. Kontinuirano prakticiranje, odnosno primjena dermatoskopije kod svakog dermatološkog pregleda i na svakoj promjeni na koži, jedini je način stjecanja iskustva i sigurnosti u vještini dermatoskopije za razlikovanje tih lezija.

 

U raspravi su sudjelovale prim. dr. Sanja Poduje, akademkinja Mirna Šitum, prof. dr. sc. Branka Marinović, prim. dr. sc. Daniela Ledić Drvar, doc. dr. sc. Marija Buljan i prof. dr. sc. Larisa Prpić Massari

Doc. dr. sc. Marija Buljan govorila je o ulozi dermatoskopije u dijagnostici i liječenju akralnih lezija, s naglaskom na ranu detekciju melanoma u akralnim regijama. Melanonihija striata jedna je od najizazovnijih kliničkih dijagnoza i jedan od najčešćih razloga zbog koga u praksi odluka pada na biopsiju u području nokatne jedinice, poglavito matriksa nokta. Naglasak u svom izlaganju doc. Buljan stavila je na kirurgiju nokta, kojom se jedinstveno među dermatovenerolozima i dermatoonkolozima u Hrvatskoj bave dermatoonkolozi u Referentnom centru Ministarstva zdravstva za melanom koji djeluje u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC-a "Sestre milosrdnice", ali i na činjenicu da se rani akrolentiginozni melanom uspješno liječi poštednim kirurškim zahvatom.

Prim. dr. sc. Daniela Ledić Drvar govorila je o dermatoskopiji promjena na licu, koje predstavljaju posebno područje u dermatoskopiji. Kao i kod kože na akralnim lokalizacijama, razlog leži u posebnosti anatomije kože na tom području. U velikom broju opisanih promjena, u predavanju prim. Ledić Drvar naglašen problem distinkcije lentigo maligna i pigmentirane aktiničke keratoze. Naime, unatoč definiranim dermatoskopskim kriterijima za te lezije, u svakodnevnoj praksi česte su pigmentirane promjene kod kojih postoje preklapajuće karakteristike te će biopsija i patohistološka verifikacija biti nezaobilazne. Ipak, primjena dermatoskopa u tom slučaju bit će od značajne pomoći u određivanju optimalnog mjesta za uzimanje bioptata.

Iz preglednog predavanja prof. dr. Larise Prpić Massari prisutni su imali priliku vidjeti da je klinička i dermatoskopska slika kutanih metastaza melanoma široka, a često se radi o nespecifičnim, amelanotičnim lezijama. U odnosu na navedeno, završnoj je raspravi naglašeno da dermatoskopija može biti vrlo korisna kod nepigmentiranih i hipopigmentiranih lezija na koži, uz preduvjet da se, osim anamneze i kliničke slike, detaljno analiziraju vaskularne strukture uz prepoznavanje dodatnih dermatoskopskih kriterija.

Dr. sc. Ružica Tončić Jurakić govorila je o brojnim aspektima kongenitalnih nevusa te naglasila važnost kliničkog praćenja velikih kongenitalnih nevusa. Također, važna je edukacija roditelja i djece s kongenitalnim nevusima, uz naglasak da su nevusi fiziološki nalaz na koži i da je potrebno redovito klinički i po potrebi dermatoskopski pratiti samo onu djecu kod koje postoji povećan rizik za razvoj melanoma (veliki ili gigantski nevusi, sindrom displastičnih nevusa te obiteljska anamneza za zloćudne tumore kože, poglavito melanom).

Dijagnostičke vrijednosti dermatoskopije u drugim područjima dermatovenerologije

Prikazane su i dijagnostičke vrijednosti dermatoskopije i u drugim područjima opće i specijalne dermatovenerologije. Trihoskopija je zaživjela i razvila se kao poddisciplina u dermatoskopiji te je postala nezaobilazna u dermatološkom pregledu ne samo u trihološkim ambulantama nego i ostalima – onkološkoj, pedijatrijskoj i dr. Izvrsnim predavanjem "Uloga trihoskopije u dijagnosticiranju primarnih ožiljnih alopecija" dr. sc. Željana Bolanča prikazala je vrijednost dermatoskopije u dijagnostici bolesti vlasišta kao i u ključnoj ulozi u određivanju mjesta biopsije, što je često preduvjet postavljanja dijagnoze i pravovremenog uvođenja odgovarajućeg liječenja.

 

Zaključke simpozija prikazele su dr. sc. Ružica Jurakić Tončić, dr. sc. Željana Bolanča, prim. dr. Sanja Poduje, prim. dr. Sanja Špoljar i prim. dr. Jaka Radoš

Preglednim predavanjem "Primjena dermatoskopije u općoj dermatologiji" potrijepljenim vlastitim iskustvima prim. dr. Sanja Špoljar prikazala je mogućnosti dermatoskopije u dijagnostici psorijaze i drugih upalnih dermatoza (inflamoskopija) kao i njene dijagnostičke vrijednosti kod parazitarnih bolesti kože poput svraba ili ušljivosti.

Predavanjem "Zanimljivi dermatoskopski slučajevi iz svakodnevne prakse" prikazano je i vrlo vrijedno iskustvo dermatoonkologinje prim. Jake Radoš.

Simpozij je protekao u ozračju iznimne kvalitete koja tradicionalno proistječe iz organizacijskih kriterija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za medicinske znanosti, na čelu s tajnicom akademkinjom Vidom Demarin i akademikom Markom Pećinom, dugogodišnjim članom Organizacijskog odbora simpozija. Prosinački dermatovenerološki simpoziji ogledni su primjer edukcije o prijateljstvu i kolegijalnosti u medicinskoj struci, znanstvene i stručne izvrsnosti te plodonosne rasprave koja je na korist svim sudionicima i u konačnici svim bolesnicima koji će doći potražiti pomoć u ordinacije.