MEDIX, God. 27 Br. 147/148  •  Osvrt  •  Javno zdravstvo HR ENG

Akcijski plan za moždani udar 2018-2030. – Europska deklaracija

Sandra Morović

Moždani udar i dalje je jedan od vodećih uzroka smrtnosti i invalidnosti u Europi, a projekcije pokazuju da će se dosadašnjim pristupom teret moždanog udara i dalje povećavati za 25% u nadolazećim desetljećima. Kako bi značajno smanjili teret moždanog udara i njegove dugoročne posljedice, članovi ESO-a pregledali su znanstvene dokaze i stanje dostupnih usluga te postavili ciljeve za razvoj zaštite od moždanog udara u desetljeću koje slijedi.


 

Europska organizacija za moždani udar (engl. European Stroke Organisation, ESO) pripremila je Akcijski plan za moždani udar za Europu (engl. Stroke Action Plan for Europe, SAP-E) za razdoblje od 2018. do 2030., u suradnji s Europskim savezom za moždani udar (engl. Stroke Alliance for Europe, SAFE). Svi sudionici, predstavnici europskih zemalja, potvrdili su da su cerebrovaskularne bolesti, uključujući moždani udar, jedan od glavnih uzroka prijevremene smrti, dugotrajne invalidnosti i kognitivnog propadanja u odrasloj populaciji Europe te da se mnogi moždani udari mogu spriječiti i izliječiti primjenom isplativih strategija temeljenih na dokazima.

 

Europski skup ključnih pokazatelja uspješnosti koji će omogućiti analizu stanja i napretka u lancu skrbi kod moždanog udara. Sažeti podaci iz pojedinih zemalja bit će dostavljeni za SAP-E (engl. Stroke Action Plan for Europe), koji će se objavljivati svake godine (izvor: https://actionplan.eso-stroke.org/)

Ciljevi Akcijskog plana

Sudionici su se obvezali podržati glavne sveobuhvatne ciljeve Akcijskog plana za moždani udar za Europu do 2030. godine, a to su:

  • smanjiti apsolutni broj moždanih udara u Europi za 10%,
  • liječiti 90% ili više svih pacijenata s moždanim udarom u Europi u jedinicama za liječenje moždanog udara kao prvom razinom skrbi,
  • imati nacionalne planove za zbrinjavanje moždanog udara koji obuhvaćaju lanac pružanja skrbi,
  • provesti nacionalnu strategiju za multisektorske intervencije u javnom zdravstvu te je uskladiti sa Svjetskim akcijskim planom SZOa za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti 2013-2020. čiji je cilj 25% relativno smanjenje prerane smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, raka, dijabetesa ili kroničnih bolesti dišnog sustava do 2025. godine.

Predstavnici su odlučili udružiti snage u promicanju razvoja i provedbe učinkovitih, integriranih, održivih i na dokazima utemeljenih javnih politika za prevenciju i liječenje moždanog udara u Europi. Cilj akcije je postići poboljšanje u lancu skrbi za bolesnike s moždanim udarom, uključujući primarnu prevenciju, organizirane usluge za oboljele od moždanog udara, zbrinjavanje akutnog moždanog udara, sekundarnu prevenciju, rehabilitaciju, procjenu ishoda i poboljšanje kvalitete života te sam život nakon moždanog udara, u sklopu čega su određeni sljedeći zadaci:

  • osigurati jedinstveni pristup strategijama primarne prevencije u Europi uz provedbu nacionalnih strategija za javnozdravstvene intervencije koje promiču i omogućavaju zdrav način života i smanjuju čimbenike koji povećavaju rizik od moždanog udara te otkrivanje i kontrolu arterijskog tlaka u 80% osoba s hipertenzijom,
  • uspostavljanje društva za moždani udar za zdravstvene djelatnike i društva za podršku kod moždanog udara u svakoj zemlji, koja usko surađuju s odgovornim vladinim tijelom u razvoju, provedbi i reviziji nacionalnog plana za moždani udar; vođenje programa nacionalne skrbi o moždanom udaru putem utemeljenih dokaza koji pokrivaju lanac skrbi osiguravajući jednaku dostupnost; upravljanje i pružanje njege kod moždanog udara od kompetentnog osoblja i timova; sve jedinice za moždane udare i ostale službe za moždane udare prolaze kroz provjeru kvalitete i postupak akreditacije,
  • liječenje više od 90% bolesnika s moždanim udarom u Europi u jedinicama za liječenje moždanog udara kao prvim stupnjem njege; zajamčiti pristup terapijama za rekanalizaciju 95% bolesnika s indikacijom; postizanje stope intravenske trombolize iznad 15% i stope endovaskularnog liječenja (engl. endovascular treatment, EVT) iznad 5% svih ishemijskih moždanih udara; smanjenje prosječnog vremena od nastupa moždanog udara do trombolize do <120 min za intravensku trombolizu i do <200 min za endovaskularno liječenje; smanjenje stope smrtnosti unutar prvog mjeseca od nastupa moždanog udara <25% za intracerebralno krvarenje i povećanje stope dobrih funkcionalnih ishoda na >50%; smanjenje stope smrtnosti unutar prvog mjeseca na <25% za subarahnoidno krvarenje i povećanje stope dobrih funkcionalnih ishoda na >50%,
  • uključenje sekundarne prevencije u nacionalne programe sprečavanja moždanog udara, koji se nastavlja na primarnu prevenciju,
  • briga u zajednici: osigurati da najmanje 90% bolesnika s moždanim udarom ima pristup neurologu i sekundarnoj prevenciji moždanog udara (dijagnostici i liječenju) te osigurati jednaku dostupnost dijagnostičkim pretragama – nadalje valja osigurati dostupnost rehabilitacije nakon moždanog udara za najmanje 90% oboljelih unutar jedinica za liječenje moždanog udara; provođenje programa vježbanja u zajednici za osobe koje su preboljele moždani udar; provođenje plana za rehabilitaciju u zajednici i podrške za sve bolesnike s moždanim udarom koji imaju poteškoće uzrokovane moždanim udarom pri otpustu iz bolnice; dostupnost rehabilitacije i zbrinjavanje ostalih potreba bolesnicima i njegovateljima tri do šest mjeseci nakon moždanog udara, a nakon toga svake godine,
  • utvrditi zajedničku referentnu europsku okosnicu za kvalitetu zbrinjavanja moždanog udara koja uključuje razvoj ili ažuriranje europskih smjernica za zbrinjavanje akutnog moždanog udara, dugotrajnu rehabilitaciju i prevenciju te definiciju zajedničkog skupa podataka koji obuhvaća temeljne mjere kvalitete skrbi za moždani udar kako bi se omogućila međunarodna usporedba skrbi u bolnici i u zajednici,
  • imenovanje ureda ili osobe koja je odgovorna za poboljšanje kvalitete u zbrinjavanju moždanog udara u svakoj zemlji ili regiji; uspostavljanje sustava na nacionalnoj i regionalnoj razini za procjenu i akreditaciju kliničkih usluga za moždani udar, pružanje podrške za poboljšanje kvalitete i rutinska revizija podataka; prikupljanje podataka o ishodu nakon moždanog udara koje su prijavili pacijenti i dugoročnih ishoda koji pokrivaju i bolničku skrb i skrb u zajednici;
  • imenovanje pojedinaca ili timova na razini vlade odgovornih za kvalitetu života nakon moždanog udara; postavljanje minimalnih standarda (nakon moždanog udara) koji moraju biti zadovoljeni bez obzira na mjesto stanovanja.

Ključni pokazatelji uspješnosti

Kako bi se pratile i olakšavale promjene, obveza je uspostaviti zajednički europski skup ključnih pokazatelja uspješnosti koji će omogućiti analizu stanja i napretka u lancu skrbi kod moždanog udara. Sažeti podaci iz pojedinih zemalja bit će dostavljeni za SAP-E, koji će se objavljivati svake godine (slika 1). To su:

  1. Nacionalni plan moždanog udara koji definira smjer liječenja, njegu i potporu nakon moždanog udara, uključujući predbolničku fazu, boravak u bolnici, otpust te praćenje,
  2. Najmanje jedan pojedinac iz odgovarajućeg SSO-a (ako postoji) bit će uključen i podržan, na jednak način, tijekom izrade nacionalnog plana za zbrinjavanje moždanog udara ili smjernica povezanih s moždanim udarom,
  3. Provođenje nacionalne strategije za multisektorske javno-zdravstvene intervencije koje promiču i omogućavaju zdrav način života i kontrolu čimbenika rizika,
  4. Uspostavljanje sustava na nacionalnoj i regionalnoj razini za procjenu i akreditaciju kliničkih službi za zbrinjavanje moždanog udara, pružanje podrške za poboljšanje kvalitete i stavljanje podataka o reviziji na raspolaganje javnosti,
  5. Sve jedinice za liječenje moždanog udara i ostale usluge podvrgavaju se provjeri kvalitete,
  6. Dostupnost zbrinjavanju u jedinicama za liječenje moždanog udara za pacijente s akutnim moždanim udarom (postotak primljenih na njegu u jedinice za moždani udar <24 sata),
  7. Stopa liječenja rekanalizacijom predviđena za pacijente s ishemijskim moždanim udarom (postotak koji prima intravensku trombolizu ili mehaničku trombektomiju izračunato na osnovi svih prijama osoba s ishemijskim moždanim udarom),
  8. Pristup CT/MRI dijagnostici, metodama slikovnog prikaza vaskularnog sustava, EKG, dugotrajno praćenje EKG-a, UZV srca (TTE, TOE), probir disfagije i krvni testovi tijekom prijema u jedinice za liječenje moždanog udara (postotak jedinica s moždanim udarom s pristupom spomenutoj dijagnostici),
  9. Pristup rehabilitaciji u jedinicama za liječenje moždanog udara, uključujući rani otpust (postotak pristupa),
  10. Pristup osnovnoj sekundarnoj prevenciji, uključujući antitrombotike, antihipertenzive i statine, kao i savjete o životnom stilu (postotak prema podacima SZO-a),
  11. Obvezujući personalizirani, dokumentirani plan rehabilitacije i sektorskog prijelaza osiguran u trenutku otpusta (postotak pacijenata koji su dobili plan),
  12. Praćenje tri do šest mjeseci nakon incidenta.

Provođenje spomenutih smjernica uvelike bi pridonijelo smanjenju incidencije i prevalencije moždanog udara u Europi i svijetu, a time i smanjenju mortaliteta i morbiditeta.

Za više informacija svi zainteresirani mogu se javiti prof. dr. sc. Zdravki Poljaković, voditeljici Europskog akcijskog plana za moždani udar u Hrvatskoj i predsjednici Hrvatskog neurološkog društva HLZ-a (e-mail: zdravka.po@gmail.com).


•Norrving B, Barrick J, Davalos A, et al. Action Plan for Stroke in Europe 2018–2030. European Stroke Journal. 2018:3(4);309–36.