Korištenje društvenih medija i zdravstveno-rizična ponašanja mladih
Amrit Kaur Purba i suradnici objavljuju u izdanju „British Medical Journala“ od 29. studenog 2023. godine rezultate sustavnog pregleda i metaanalize s ciljem ispitivanja povezanosti korištenja društvenih medija i ponašanja rizičnog po zdravlje adolescenata.
Adolescente se definiralo kao one u dobi od 10 do 19 godina. Izvori podataka, odnosno korištene baze podataka, bili su EMBASE, Medline, APA PsycINFO, SocINDEX, CINAHL, SSRN, SocArXic, PsyArXiv, medRxiv i Google Scholar u razdoblju od 1. siječnja 1997. do 6. lipnja 2022.
Zdravstveno rizična ponašanja definirana su kao uporaba alkohola, droga, duhana, e-cigarete, nezdrava prehrana, neadekvatna tjelesna aktivnost, kockanje i antisocijalno, seksualno rizično ponašanje te višestruko rizično ponašanje. Uključena istraživanja izvještavala su o varijabli društvenih medija (tj. provedeno vrijeme, učestalost korištenja, izloženost sadržaju rizičnog ponašanja po zdravlje ili druge aktivnosti društvenih medija) u odnosu na jedan ili više relevantnih ishoda. Provjeru i procjenu rizika od pristranosti neovisno su izvršila dva recenzenta.
Od 17.077 pregledanih istraživanja, uključeno je 126 (73 uključeno u metaanalize). Konačni uzorak uključio je 1,431.534 adolescenta (prosječne dobi 15 godina). Sinteza bez metaanalize ukazala je na štetne povezanosti između društvenih medija i svih rizičnih ponašanja za zdravlje u većini uključenih studija, osim neadekvatne tjelesne aktivnosti, gdje su korisne povezanosti prijavljene u 63,6% istraživanja.
Često (nasuprot rijetkom) korištenje društvenih medija povezano je s povećanom konzumacijom alkohola, uporabom droga,duhana, seksualno rizičnim ponašanjem, antisocijalnim ponašanjem te višestruko rizičnim ponašanjem. Izloženost sadržaju koji prikazuje zdravstveno rizična ponašanja na društvenim medijima (nasuprot neizlaganju) bila je povezana s povećanim izgledima za korištenje e-cigareta, nezdravim prehrambenim navikama i konzumacijom alkohola. Za konzumaciju alkohola utvrđene su jače povezanosti s izloženošću sadržaju koji stvaraju korisnici u odnosu na sadržaj koji stvaraju marketinški stručnjaci. Za vrijeme provedeno na društvenim medijima najmanje dva sata dnevno (nasuprot manje od dva sata) povećane su šanse za konzumaciju alkohola. Pouzdanost dokaza bila je umjerena za nezdravo prehrambeno ponašanje, niska za konzumaciju alkohola i vrlo niska za druge ispitane ishode.
Zaključuje se da je korištenje društvenih medija povezano s po zdravlje rizičnim ponašanjem kod mladih ljudi, no potrebna su daljnja visokokvalitetna istraživanja kako bi se utvrdila uzročnost te razumjeli učinci na nejednakosti u zdravlju i odredili najštetniji aspekti društvenih medija.
